1. Hrvatsko pedijatrijsko društvo promiče dojenje
Prirodna prehrana je najbolji način prehrane djece. U svezi s preporukama SZO i UNICEF-a, temeljenih na brojnim zdravstvenim istraživanjima, Komisija za promicanje dojenja Hrvatskog pedijatrijskog društva se zalaže za promicanje isključivog dojenja (prehrana samo majčinim mlijekom, bez dodataka drugih tekućina i/ili hrane) tijekom prvih 6 mjeseci djetetova života i nastavak dojenja uz odgovarajuću dohranu krutim namirnicama do kraja prve godine života, a u socijalno nepovoljnim uvjetima i dulje.
Preporuke za promicanje dojenja HPD
2. Dojenje pomaže suzbijanju pretilosti
Pretilost je najčešći prehrambeni poremećaj djece u današnje doba te predstavlja važan fakto r rizika za razvoj bolesti srca i krvnih žila u odrasloj dobi. Novija istraživanja pokazuju kako je prehrana dojenčadi povezana s rizikom pojave pretilosti u djetinjstvu. Pretpostavlja se da je zaštitni učinak dojenja na pretilost povezan s unošenjem manje količine hranjivih tvari i sporijem prirastu težine kod dojene djece u prvim mjesecima života
Suzbijanje pretilosti u ranoj fazi
3. Majčino mlijeko je probavljivije od dojenačke formule
Razlog tomu je razlika u sastavu mlijeka. U majčinom mlijeku ima manje proteina te su lakše probavljivi pa dojenčad lakše izbacuje stolice. Kravlje mlijeko, kao temelj za proizvodnju adaptiranog mlijeka, sadrži više proteina, većim dijelom u obliku neprobavljivog kazeina. Bebin organizam ne može apsorbirati toliko proteina a višak izbacuje stolicom. Za razliku od njih, dojene bebe apsorbiraju 100 % proteina iz majčinog mlijeka. Majčino mlijeko se brže probavlja i manje je vjerojatno da će se povratiti. A niti ne ostavlja trajne mrlje na odjeći.
Izvor: Majčino mlijeko istinski funkcionalna hrana
4. Rizik obolijevanja od raka dojke veći je ako majka ne doji
Rak dojke najčešći je oblik raka u žena te, u Hrvatskoj, najčešći uzrok smrti od raka u žena.
Dojenje predstavlja jedan od faktora koji smanjuju rizik od obolijevanja od raka dojke. Smanjenje rizika povećava se s ukupnim vremenom dojenja - ako majka doji troje djece po godinu dana, njeno ukupno zaštitno vrijeme dojenja iznosi 3 godine. Prema jednoj studiji, vjerojatnost obolijevanja od raka dojke za majke koje su dojile 25 mjeseci ili dulje smanjena je za trećinu o donosu na majke koje su rodile ali nisu dojile.
Veliko istraživanje provedeno 2002. godine obuhvatilo je 47 različitih studija u 30 zemalja. Dokazano je da se rizik od dobivanja raka dojke smanjuje za 4,3% sa svakom godinom dojenja. Također, sa svakim porodom i ponovnim dojenjem, rizik se smanjuje za još 7%. Procijenjeno je da bi se ukupni broj oboljenja smanjio za više od pola, odnosno od 6,3 na 2,7 posto žena u dobi do 70 godina, ukoliko bi svaka žena imala više od jednog djeteta koje bi dojila u državnom prosjeku te zemlje.
Kako sve dojenje štiti od raka dojke te koji su sve rizični a koji zaštitni faktori obolijevanja od raka dojke pročitajte na:
A Well-Kept Secret Breastfeeding's Benefits to Mothers
Breast Cancer Risk Factors Explained in Detail
D.M. Layde et al., "The Independent Association of Parity, Age at First Full-Term Pregnancy and Duration of Breastfeeding with the Risk of Breast Cancer," Journal of Clinical Epidemiology 42 (1989): 763-773.
Zheng T. et al. Lactation and breast cancer: a case-control study in Connecticut. Br J Cancer 84: 1472-76, 2001
5. Bebino sisanje pomaže vraćanje maternice u prvobitno stanje
Nakon poroda, bebino sisanje pomaže majci pri otpuštanju hormona oksitocina - on daje signal dojkama da otpuste mlijeko iz mliječnih kanalića ali istovremeno i potiče kontrakcije maternice. Te kontrakcije potpomažu vraćanje maternice, koja je nakon poroda teška oko jednog kilograma, u prvobitno stanje. Šest do osam tjedana nakon poroda ona teži svega 50 do 70 grama.
A Well-Kept Secret Breastfeeding's Benefits to Mothers
6. Djevojčice hranjene formulom u većoj su opasnosti od raka dojke u kasnijoj dobi života
Žene koje su kao djeca hranjene adaptiranim mlijekom u većem postotku obolijevaju od raka dojke kao odrasle osobe. Jednako kod predmenopauznih i postmenopauznih slučajeva raka dojke, žene koje su dojene kao bebe, čak i kratko, imaju 25% manji rizik od razvijanja karcinoma od žena koje su hranjene adaptiranim mlijekom.
Freudenheim, J. et al. 1994 “Exposure to breast milk in infancy and the risk of breast cancer”. Epidemiology 5:324-331
7. Prehrana adaptiranim mlijekom povezana je s nižim kvocijentom inteligencije
Majčino mlijeko potiče razvoj mozga i poboljšava kognitivni razvoj na načine na koje to adaptirano mlijeko nije u stanju.
Jedno istraživanje pokazalo je da je prosječni kvocijent inteligencije kod sedmogodišnje i osmogodišnje djece, koja su bila dojena, viši za 10 bodova od njihovih vršnjaka hranjenih adaptiranim mlijekom. Sva djeca obuhvaćena istraživanjem rođena su prijevremeno i hranjena majčinim mlijekom putem sonde. To ukazuje na činjenicu da je mlijeko samo, a ne čin dojenja, uzrokovalo ovu razliku u razini kvocijenta inteligencije.
Drugo istraživanje, koje potvrđuje navedene rezultate, provedeno je u Novom Zelandu. Osamnaestogodišnje istraživanje, koje je obuhvatilo više od tisuću djece, pokazalo je da su oni koji su kao bebe bili dojeni, imali viši kvocijent inteligencije i postizali veći akademski uspjeh, od djece koja su bila hranjena adaptiranim mlijekom.
Trajanje dojenja dovedeno je u vezu s pozitivnim utjecajem na razvoj djetetove inteligencije. Djeca koja su dojena sedam mjeseci i dulje, na testovima inteligencije postizala su za oko 6 bodova bolje rezultate od djece koja su dojena mjesec dana i kraće.
Study Confirms Positive Association between Duration of Breastfeeding and Adult Intelligence
Mortensen EL et al (2002). “The association between duration of breastfeeding and adult intelligence” JAMA 287: 2365-71
Anderson JW et al (1999) “Breastfeeding and cognitive development: a meta-analysis” Am J Clin Nutr 70: 525-35
Horwood and Fergusson, “Breastfeeding and Later Cognitive and Academic Outcomes” Jan 1998 Pediatrics Vol. 101, No. 1
Lucas A., “Breast Milk and Subsequent Intelligence Quotient in Children Born Preterm”. Lancet 1992;339:261-62
Wang YS, Wu SY. “The effect of exclusive breastfeeding on development and incidence of infection in infants.” J Hum Lactation. 1996; 12:27-30
8. Majčino mlijeko je uvijek spremno i ljepše zapakirano nego adaptirano mlijeko
Treba li išta dodati?
Ipak, da pojasnimo. Majčino mlijeko dolazi uvijek svježe, na idealnoj temperaturi i ne treba ga posebno pripremati. Dijete ga pije iz majčinih grudi koje pružaju ne samo hranu, nego i utjehu, nježnost i ljubav.
9. Majčino mlijeko pomaže izbacivanju mekonija
Prvih nekoliko dana nakon rođenja bebe imaju tamno zelenu, gotovo crnu stolicu. Ta prva stolica naziva se mekonij, a nakupio se u bebinim crijevima tijekom trudnoće. Kolostrum ima blago laksativni učinak i pospješuje izbacivanje mekonija.
Kako mogu biti sigurna da moja beba dobiva dovoljno mlijeka?
10. Majčino mlijeko pruža imunitet od bolesti i pomaže razvoju imunološkog sustava bebe
Tijekom prvih mjeseci života imunološki sustav djeteta još nije dovoljno razvijen da bi se mogao oduprijeti uzročnicima bolesti iz njegovog okruženja. Putem majčinog mlijeka dijete dobiva zaštitne tvari koje će spriječiti ili odgoditi razvoj mnogih kroničnih bolesti i alergija, a u slučaju da se bolest pojavi, dijete će je lakše i uspješnije savladati. Oko 80% stanica u majčinom mlijeku su makrofagi, stanice koje proždiru bakterije, gljivice i viruse. Nadalje, majčino tijelo proizvodi antitijela za bolesti kojima je izložena u svojoj okolini, pa majka prozvodi mlijeko po mjeri za borbu protiv bolesti kojima je izložena i njezina beba. Tako majke koje doje, često primijete da njihova djeca rjeđe pobolijevaju od djece koja nisu dojena. Adaptirano mlijeko ne pruža niti jednu od ovih prednosti.
11. Dojenje zadovoljava bebine emocionalne potrebe i povećava povezanost između majke i djeteta
Dojenjem beba dobiva ne samo hranu, nego i dodir i ljubav. Dojenje je posve intiman čin između majke i bebe, kojim se stvara neraskidiva emocionalna veza. Poznato je da hormon oksitocin, osim što potiče kontrakcije maternice i otpuštanje mlijeka, potiče razvoj majčinskog ponašanja i vezivanje majke i potomaka. Dojenje pozitivno utječe na majčino raspoloženje, dojena djeca manje plaču i brže napreduju, a njihove majke bolje se emocionalno odazovu na njihove potrebe.
Što je doista povezujuće roditeljstvo
12. Majčino mlijeko je savršena hrana za dojenče
Majčino mlijeko jedini je prirodan izvor svih hranjivih sastojaka potrebnih bebi. U potpunosti je prilagođeno potrebama djeteta, a sadrži bioaktivne sastojke koji pospješuju rast i razvoj bebe. To je zaista jedinstvena tvar koja se ne može umjetno stvoriti, niti kopirati. Kolostrum, prvo mlijeko, najbolja je hrana što će dijete ikad unijeti u organizam.
13. Nedojenje povećava ženin rizik od raka jajnika
Prema istraživanjima, dojenje u trajanju od 12 do 24 mjeseca može smanjiti rizik od raka jajnika za trećinu.
Hartage et al, “Rates and risks of ovarian cancer in subgroups of white women in the United States.” Obstet Gynecol 1994 Nov; 84(5): 760-764
Rosenblatt KA, Thomas DB, “Lactation and the risk of Epithelial ovarian cancer”. Int J Epidemiol. 1993;22:192-197
Gwinn ML, “Pregnancy, breastfeeding and oral contraceptives and the risk of Epithelial ovarian cancer.” J. Clin. Epidemiol. 1990; 43:559-568
14. Dojenje pomaže majkama pri gubitku viška kilograma stečenih tijekom trudnoće
Za dojenje je potrebno oko 500 dodatnih kalorija dnevno. Majke koje doje, uz uobičajen unos hrane, znatno brže gube na težini od majki koje ne doje. Dojenje duže od šest mjeseci, kao i učestali podoji tijekom dana, prirodni su pomagači u skidanju suvišnih kilograma.
Kako bi potrošila 500 kalorija, majka koja ne doji morala bi provesti, primjerice, jedan sat igrajući košarku, nogomet ili odbojku na pijesku, dva sata se baviti yogom ili grabljanjem, stajati više od tri sata ili pak provesti pet sati sjedeći u uredu.
Jedna studija pokazala je da majke koje doje mjesec dana nakon poroda, u usporedbi s majkama koje ne doje, imaju manji opseg bokova, a težina im je bliža onoj prije trudnoće. Studije pokazuju da je utjecaj dojenja na metabolizam vidljiv dugoročno i nakon prestanka dojenja.
A Well-Kept Secret Breastfeeding's Benefits to Mothers
The Risks of Not Breastfeeding for Mothers and Infants
Kramer FM, Stunkard AJ, Marshall KA, McKinney S, Liebschutz J. 1993. Breast-feeding reduces maternal lower-body fat. JADA 93:429–433
15. Majčino mlijeko kod prijevremenog poroda biva posebno preoblikovano za nedonošče
Mlijeko žena koje rode prije termina razlikuje se od mlijeka majki koje su rodile u terminu. Mlijeko majke nedonoščeta zadržava sastav sličan kolostrumu, prvom mlijeku, tijekom prvog mjeseca života kako bi mu omogućilo pravilan rast i razvoj.
Dojenje prijevremeno rođenih beba
16. Svjetska zdravstvena organizacija i UNICEF preporučuju dojenje
Krajem osamdesetih i početkom devedesetih godina prošloga stoljeća, Svjetska zdravstvena organizacija i UNICEF poduzeli su važne korake s ciljem zaustavljanja promicanja i podupiranja umjetne prehrane dojenčadi, te vraćanja dojenja na najvažnije mjesto u prehrani čovjeka.
U „Globalnoj strategiji za prehranu dojenčadi i male djece”, koju je izdala Svjetska zdravstvena organizacija u suradnji s UNICEF-om, stoji: “Dojenje je nezamjenjiv izvor hrane potrebne za zdrav rast i razvoj djece. Također, dojenje čini sastavni dio procesa reprodukcije, s posebnim pozitivnim učinkom po zdravlje majke. Sukladno preporuci globalnog javnog zdravstva, dojenčad bi trebala isključivo dojiti prvih šest mjeseci života kako bi im se osigurao optimalan rast, razvoj i zdravlje. Nakon šestog mjeseca života, s ciljem zadovoljavanja povećanih nutritivnih potreba, dojenčadi je potrebna odgovarajuća dohrana kao dopuna dojenju, koje se preporuča do druge godine života ili dulje. Osim u rijetkih medicinskim slučajevima, moguće je isključivo dojiti od trenutka rođenja djeteta, a neograničeno isključivo dojenje rezultirat će obilnom proizvodnjom mlijeka.“
O primjeni preporuka Svjetske zdravstvene organizacije i UNICEF-a u Hrvatskoj, te detaljima preporuka iz pera doktora Milana Stanojevića, člana Hrvatske udruge za potporu dojenju, možete pročitati u sljedećem tekstu:
Dojenje - nove preporuke Američke pedijatrijske akademije
17. Dojenje štiti od Kronove bolesti (poremećaj probavnog sustava)
Kronova bolest je kronična bolest probavnog sustava. To je oblik bolesti crijeva kod koje se upala širi u dublje slojeve stjenke crijeva. Može zahvatiti bilo koji dio probavnog sustava. Bolest se vrlo teško liječi, no neka istraživanja pokazala su da dojenje može pomoći da bebe kasnije u životu izbjegnu razvoj te bolesti.
Role of infant feeding practices in development of Crohn's disease in childhood.
Rigas A, Rigas B, Blassman M, et al. “Breast-feeding and maternal smoking in the etiology of Crohn’s disease and ulcerative colitis in childhood.” Ann Epidemiol. 1993;3387-392
Koletzko S, Sherman P, Corey M, et al. “Role of infant feeding practices in development of Crohn’s disease in childhood.” Br Med J. 1989;298:1617-1618
18. Prehrana adaptiranim mlijekom povećava rizik od razvoja dijabetesa kod djece
Mnoga istraživanja povezuju razvoj dijabetesa tipa I s nedojenjem. Finsko istraživanje ukazuje na činjenicu da uvođenje proizvoda od kravljeg mlijeka u ranoj dobi i velika konzumacija mlijeka tijekom djetinjstva povisuje razine antitijela iz kravljeg mlijeka u dječjem organizmu. Ovaj čimbenik povezan je s povećanim rizikom razvoja dijabetesa ovisnog o inzulinu. Novo istraživanje pokazalo je da dojenje može pomoći pri smanjenju rizika od dijabetesa tipa 2. Ova vrsta dijabetesa ranije je bila poznata kao vrsta koja se javlja u odrasloj dobi, ali se zagonetno počela pojavljivati u sve ranijoj dobi.
Dokazano je da dojenje smanjuje rizik od obolijevanja od ove bolesti i kod majki. Žene koje su dojile rjeđe razviju dijabetes tipa 2.
19. Dojenje smanjuje količinu inzulina potrebnu majkama oboljelim od dijabetesa
Mnogim majkama koje boluju od dijabetesa tijekom perioda dojenja bolest uđe u remisiju, koja može trajati sve dok majka doji, pa i nekoliko godina nakon toga. Jedna studija pokazala je da je potreba za inzulinom značajnije pala u majki koje su dojile od onih koje su dijete hranile adaptiranim mlijekom, te da se potreba za inzulinom može smanjiti i za 27% u odnosu na potrebe prije trudnoće.
O dojenju s dijabetesom više pročitajte na:
Smiju li majke koje boluju od dijabetesa dojiti?
Davies, H.A., "Insulin Requirements of Diabetic Women who Breast Feed." British Medical Journal, 1989.
Lawrence & Lawrence: Breastfeeding: A guide for medical profession
When a Nursing Mother Gets Sick
20. Dojenje može pomoći uravnotežiti proces endometrioze kod majke
Endometrioza je bolest kod koje se endometralno tkivo u tijelu žene počinje formirati na ostalim mjestima, osim u maternici: na jajnicima, jajovodima i na vanjskoj stjenci maternice. Ovo tkivo se i dalje ponaša kao maternično tkivo u maternici i ljušti se jednom mjesečno tijekom ženinog menstualnog ciklusa. Budući da ne postoji vaginalni izlaz kroz koji bi ova krv i tkivo mogli napustiti tijelo, moguće su bolne komplikacije, uključujući i sterilitet. Mnoga klinička ispitivanja pokazuju da trudnoća privremeno zaustavlja napredak ove bolesti.
Mnoge žene kažu da im je dojenje olakšalo ovu bolest. Logično je da je odgoda povratka menstrualnog ciklusa poželjna kod prevencije ponovne pojave endometrioze. Neke žene čak tvrde da je bolest kod njih potpuno izliječena.
Annie Havard, “Breastfeeding – a cure for endometriosis”, Allaiter ajourd’hui, Quarterly Bulletin of LLL France, No. 25, Oct. – Dec. 1995
Napisao/la: Roda
Prevele i prilagodile: Rodine savjetnice za dojenje i polaznice edukacije za pomoć u dojenju MarijanaB, AnaN, AndreaB Prevele i prilagodile: Rodine savjetnice za dojenje i polaznice edukacije za pomoć u dojenju MarijanaB, AnaN, AndreaB