Preporuke za promicanje dojenja Hrvatskog pedijatrijskog društva

U cilju promicanja, zaštite i potpore dojenju, nastavljajući se na dosadašnje programe SZO i UNICEF-a (Deklaracija Innocenti, Bolnice - prijatelji djece, Bolnice - prijatelji majki) te UNICEF-ov program Promicanje dojenja u Republici Hrvatskoj, Komisija za promicanje dojenja Hrvatskog pedijatrijskog društva donosi slijedeće preporuke u svezi s prirodnom prehranom djece i smjernice za njihovo ostvarivanje:

1. Prirodna prehrana je najbolji način prehrane djece. U svezi s preporukama SZO i UNICEF-a, temeljenih na brojnim zdravstvenim istraživanjima, Komisija za promicanje dojenja Hrvatskog pedijatrijskog društva se zalaže za promicanje isključivog dojenja (prehrana samo majčinim mlijekom, bez dodataka drugih tekućina i/ili hrane) tijekom prvih 6 mjeseci djetetova života i nastavak dojenja uz odgovarajuću dohranu krutim namirnicama do kraja prve godine života, a u socijalno nepovoljnim uvjetima i dulje.
2. Odgovornost za promicanje dojenja imaju ne samo pedijatri, nego i svi zdravstveni djelatnici koji skrbe o zdravlju majki i djece. Komisija za promicanje dojenja HPD smatra da pedijatri, koji imaju najveću odgovornost za brigu o pravilnoj prehrani djece, moraju biti osposobljeni za pravilno informiranje i savjetovanje roditelja u svezi s prirodnom prehranom. U tom smislu program edukacije budućih pedijatara mora biti osmišljen tako da im omogući stjecanje odgovarajućih znanja i vještina u tom području. Tečajevima trajnog usavršavanja stečena znanja treba nadopunjavati u skladu s najnovijim saznanjima i preporukama eminentnih domaćih i stranih stručnjaka iz područja prirodne prehrane. Liječnici obiteljske medicine, liječnici drugih specijalnosti i ostali zdravstveni djelatnici koji vode brigu o zdravlju žena i djece trebali bi se kontinuirano zalagati za promicanje dojenja.
3. Rodilišta imaju ključnu ulogu u promicanju dojenja. Dosadašnje aktivnosti u rodilištima provođene kroz program SZO i UNICEF-a "10 koraka prema uspješnom dojenju" urodile su značajnim pomakom u pogledu promocije dojenja u svim hrvatskim rodilištima, a 15 od 32 rodilišta nosi prestižan naslov "Bolnica (rodilište) – prijatelj djece". Komisija za promicanje dojenja potiče i poziva sve djelatnike rodilišta na kontiunuirano provođenje aktivnosti u promicanju dojenja, osobito stoga što paket "Sretna beba", koji se od studenog 1998. god. dijeli u svim rodilištima, nepovoljno utječe na program "Bolice (rodilišta) – prijatelji djece".
4. Komisija za promicanje dojenja se zalaže za suradnju s vladinim i nevladinim institucijama, organizacijama i udrugama koje skrbe o zdravlju žena i djece i promiču prirodnu prehranu. Cilj je suradnje poduzimanje zajedničkih aktivnosti na promicanju dojenja u društvu, uključujući suradnju massmedija.
5. Prihvaćanje "Međunarodnog pravilnika o načinu prodaje zamjena za majčino mlijeko" kao zakonske regulative značajno bi pridonijelo zaštiti dojenja. Na taj način izbjeglo bi se reklamiranje zamjena za majčino mlijeko i ostalih proizvoda (bočice, dudice) i, što je još važnije, mogućnost neposrednog kontakta proizvođača i/ili prodavača hrane s roditeljima.
6. Komisija za promicanje dojenja se zalaže za donošenje "Zakona o dojenju" koji na najbolji način objedinjuje sva dosadašnja nastojanja zdravstvenih i ostalih djelatnika u promicanju, zaštiti i potpori dojenju. Komisija se zalaže i za prihvaćanje prijedloga Nacionalnog programa prehrane djece u sljedećem petogodišnjem razdoblju, u kojem je naglasak upravo na što većem poticaju dojenju.
7. S ciljem koordinacije brojnih aktivnosti u svezi s promicanjem dojenja na svim razinama društva, potrebno je oformiti Nacionalni odbor za promicanje dojenja koji bi okupio interdisciplinarni tim eminentnih stručnjaka iz područja prehrane djece, predstavnike vladinih i nevladinih institucija i udruga te predstavnike masmedija.