Dojenje i rak dojke

Dojenje kao jedan od faktora koji smanjuju rizik od obolijevanja od raka dojke

Dojenje ima brojne pozitivne učinke za dijete, posebice na njegov rast i razvoj. Predstavlja pravi eliksir života, prirodni dar kojeg trebamo njegovati, ali i štititi. Vrlo je važno naglasiti da, osim što je korisno za dijete, dojenje je korisno i za majku. Ponekad se ova činjenica stavlja u drugi plan, iako bi je trebalo podjednako naglašavati. Važno je također naglasiti da će i dijete i majka osjetiti mnoge prednosti dojenja čak i ako je period dojenja trajao kratko.

Odmah po porodu, ponavljajuće sisanje djeteta uzrokuje otpuštanje hormona oksitocina, koji potiče kontrakcije maternice, koja se tako vraća na prijašnju veličinu i stanje prije trudnoće.

Dojenjem se odgađa povratak menstruacije, što djeluje pozitivno na razinu željeza u krvi, budući da se menstrualnim krvarenjem gubi puno više željeza nego što se izgubi proizvodnjom mlijeka.

Dojenje je fizička aktivnost u kojoj se troši velik broj kalorija, stoga dojenje pomaže majci u smanjenju tjelesne težine. Žene koje boluju od dijabetesa, za vrijeme dojenja imaju smanjenu razinu šećera u krvi. Istraživanja također pokazuju da je dojenje jedan od zaštitnih faktora koji smanjuju rizik od nastanka raka dojke i raka jajnika [5].

Rizični faktori razvoja raka dojke

Iako su definirani različiti genetski i okolišni čimbenici koji mogu utjecati na povećanje rizika za rak dojke, još uvijek nije u potpunosti točno zašto se pojavljuje.

Rizični faktor je čimbenik čije postojanje ima za posljedicu povećanu vjerojatnost pojave neke bolesti, u ovom slučaju raka dojke. Postojanje tih faktora ne znači da će osoba oboljeti od te bolesti, nego jednostavno, statistički gledano, povećava rizik od obolijevanja. Faktori rizika se dijele u nekoliko kategorija: oni na koje ne možemo utjecati, okolišni faktori (zagađenje) i osobni faktori rizika.

Faktori rizika na koje ne možemo utjecati su starenje, geni i nasljeđivanje, spol i rasa. Oni na koje možemo utjecati su osobni faktori rizika: ponašanje, prehrana, bavljenje tjelesnim aktivnostima, stres i stil života. Povećana tjelesna težina u starijoj dobi povećava rizik. Žene koje nisu rodile također su izložene nešto višem riziku od onih koje imaju djecu. Prema studiji koju je provela Women's Health Initiative (WHI), dva sata brzog hodanja tjedno smanjuje rizik od nastanka raka dojke za 18%.

Tu su još i ostali faktori: rano dobivanje menstruacije, stalna zračenja kojima smo okruženi, prisutnost jednog od dva gena za rak dojke, te prethodna oboljenja u obitelji. Žene koje su tijekom života bile izložene radioaktivnom zračenju zbog liječenja neke druge vrste raka, također imaju povećan rizik od pojave raka dojke [8,6].

Rizičan faktor je i postmenstrualna hormonska terapija, naročito sintetički estrogen (Diethylstilbestrol). Konzumiranje alkohola također povećava rizik od nastanka raka dojke. Konzumiranje dva do pet alkoholnih pića na dan povećava rizik za 1,5 puta u odnosu na žene koje ne piju alkohol. U nekim studijama dokazano je da kemikalije iz duhanskog dima kod pušača i pasivnih pušača mogu utjecati na povećanje rizika od nastanka raka dojke [11].

Dokazano je da žene koje rade noću mogu imati povećan rizik od nastanka raka dojke. Melatonin, hormon kojeg proizvodi žlijezda u mozgu, pomaže u regulaciji drugih hormona u organizmu. Noć i nedostatak svjetla stimuliraju proizvodnju melatonina, a u prisutnosti svjetlosti proizvodnja izostaje. Izloženost svjetlu noću može dovesti do smanjenja proizvodnje melatonina i može poremetiti normalan ciklus njegove proizvodnje. Melatonin pomaže kod reguliranja menstrualnog ciklusa kod žena i sudjeluje u reguliranju procesa starenja. Dokazano je da djeca imaju vrlo visoke razine melatonina u tijelu. Vremenom se ta razina smanjuje što se objašnjava dijelom prirodnim procesom, a dijelom time što odrasli manje spavaju i ranije se bude [10].

Uzroci raka dojke – kontroverzni estrogen

Nije još u potpunosti poznato što točno uzrokuje pojavu raka dojke. Postoji niz faktora koji mogu utjecati na povećanje ili na smanjenje rizika pojave raka dojke. Rizici dobivanja raka dojke povećavaju se sa starenjem. Svjetske statistike pokazuju da u prosjeku oboli jedna od 1985 žena mlađih od 20 godina. Za žene starosti do 40 godina ta vjerojatnost je jedna od 68, a kod žena u dobnoj skupini starijih od 70 godina od raka dojke oboli jedna od osam žena [5].

Među ženama koje obole od raka dojke, oko 75% njih (podaci se odnose samo na razvijene zemlje) su u menopauzi. 80% tih žena dobije tumor uzrokovan hormonskim poremećajem koji nastupa u menopauzi [7].

Menopauza je normalna promjena koja se javlja nakon prestanka menstrualnog ciklusa. Smatra se da je žena u menopauzi nakon što je 12 mjeseci za redom izostalo menstrualno krvarenje. Nakon ulaska u menopauzu žensko tijelo ne proizvodi više jednake količine hormona estrogena i progesterona. To može dovesti do različitih fizičkih i psihičkih promjena, a neki od simptoma su: neredovna ili jaka vaginalna krvarenja, iznenadni napadi vrućine, noćna znojenja, vaginalni simptomi poput suhoće i svraba, urinoinfekcije, inkontinencija, osteoporoza, umor, problemi s pamćenjem, nagle promjene raspoloženja i slično [12].

Estrogen, hormon kojeg proizvodi žensko tijelo, upravo je jedan od najvažnijih čimbenika za kojeg se smatra da ima veze s nastankom raka dojke. Razina estrogena s godinama je sve manja i naglo pada nakon ulaska u menopauzu, dok istovremeno, rizik obolijevanja od raka dojke naglo raste. Zbog toga se i izvode zaključci o estrogenu kao o "opasnom" hormonu. S druge strane, estrogen je izuzetno koristan i značajan hormon koji stimulira rast tkiva kada je to potrebno i koristan je kod odgovora organizma na stres.

Kako bi ženama ublažili ove tegobe, liječnici često propisuju hormonsku terapiju estrogena ili estrogena u kombinaciji s progesteronom. Takav nadomjestak hormona može ublažiti simptome menopauze [8].

Još uvijek nije u potpunosti poznato na koji način se proizvodi estrogen i zašto mu se proizvodnja mijenja tijekom vremena. Ono što znamo za hormone jest da su u međusobnoj vezi i da količina jednog mora biti u direktnoj vezi s nekim drugim hormonom. Samoregulirajući mehanizam i ravnoteža koju sami uspostavljaju i način na koji to tijelo radi, još su uvijek nepoznanica [9].

Zaštitni faktori

Osim rizičnih faktora postoje i zaštitni faktori koji mogu smanjiti rizik od nastanka raka dojke, a među njih spadaju: fizička aktivnost, porod i dojenje, zdrava prehrana, izbjegavanje pretilosti u starijoj dobi i sl.

Dojenje

Postoji velik broj znanstvenih studija u kojima je dokazano da porod i dojenje smanjuju rizik od nastanka raka dojke.

Veliko istraživanje provedeno 2002. godine [Beral at all] obuhvaćalo je 47 različitih studija u 30 zemalja. Dokazano je da se rizik od dobivanja raka dojke smanjuje za 4,3% sa svakom godinom dojenja. Također, sa svakim porodom i ponovnim dojenjem, rizik se smanjuje za još 7%. U ovom istraživanju dokazano je da rizik ne varira ovisno o godinama, menopauzi, etničkom porijeklu, niti dobi kada je žena imala prvi porod. Procijenjeno je da bi se ukupni broj oboljenja smanjio za više od pola, odnosno od 6,3 na 2,7 na sto žena u dobi do 70 godina, ukoliko bi svaka žena imala više od jednog djeteta koje bi dojila u državnom prosjeku te zemlje [1].

U studiji [Furberg at all] koju su proveli na američkom studiju Carolina Breast Cancer Study istraživano je u kolikoj mjeri laktacija može biti povezana sa smanjivanjem rizika od pojave raka dojke. Studija je obuhvaćala 1493 žene podijeljene u dvije skupine. Usporedbe su rađene u tri kategorije: duljina trajanja dojenja (od prvog do trećeg mjeseca, od četvrtog mjeseca do godinu dana i od 13 mjeseci i više), starost žene i vrijeme kada je započela prva laktacija. Rezultati su pokazali da je u svim kategorijama (bez obzira na duljinu trajanja laktacije, starost žene i prvu laktaciju) rizik od nastajanja raka dojke manji nego kod žena koje nisu uopće dojile [2].

U znanstvenom radu „Newcomb at all" autori su istraživali visinu rizika nastajanja raka dojke kod žena koje su u menopauzi, u ovisnosti o duljini laktacijskog perioda. Istraživane su dvije skupine žena. Prvoj skupini od 3633 žene u dobi od 50-79 godina već je bio dijagnosticiran tumor u periodu od 1992. do 1995. godine. Druga skupina od 3790 žena izabrana je na principu slučajnog uzorka i bile su istih godina. Prikupljene su informacije vezane uz starost, broj djece, godine poroda, duljinu dojenja kao i druge faktore rizika vezane uz nastajanje raka dojke. Studija je pokazala je kod žena koje su dojile samo dva tjedna rizik od nastanka raka dojke smanjen u odnosu na one žene koje nisu dojile uopće. Za žene koje su dojile dulje od 24 mjeseca taj rizik je bio još manji. Autori nisu uspjeli dokazati da godine kada je započela laktacija (prva laktacija) utječu na rizik od pojave raka dojke. [4]

Posljednja studija, provedena na Sveučilištu u Kaliforniji, SAD predstavljena je u travnju 2007. godine na godišnjem sastanku American Association for Cancer Research od strane grupe autora [3]. Studija je obuhvaćala 995 žena kojima je već dijagnosticiran rak dojke i 1498 žena koje nemaju rak dojke. Starost žena bila je od 55 godina na više.

Dosadašnja istraživanja su pokazivala da je rizik od razvoja raka dojke manji kod žena koje su rodile prvo dijete prije 25. godine i imale su četvero ili više djece. Roditi prvo dijete nakon 30. godine smatralo se jednim od faktora koji povećavaju rizik od nastanka raka dojke. Novija istraživanja pokazuju da se rizik od obolijevanja smanjuje i kod majki koje su prvi put rodile nakon 30. godine sve dok doje. Dokazano je da žene koje su imale prvi porod prije 25. godine, imaju smanjen rizik za dobivanje raka dojke kod pozitivnih receptora estrogena, ali ne i smanjen rizik za dobivanje raka dojke kod negativnih receptora estrogena.

Dojenje, pak bez obzira na starost smanjuje rizik od nastanka raka dojke kod obje vrste raka dojke.

Statistički pokazatelji

U posljednjih nekoliko godina zabilježen je porast oboljelih od raka dojke. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji u svijetu godišnje od raka dojke oboli više od 1,2 milijuna žena. Prema American Cancer Society te brojke su još i veće (1,3 milijuna žena). Od iste bolesti godišnje umre oko 465,000 žena širom svijeta.

Prema Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo u Hrvatskoj godišnje od raka dojke obolijeva oko 2300 žena (2303 u 2005. godini). Rak dojke je u Hrvatskoj najčešći uzrok smrti od raka u žena, te najčešći pojedinačni uzrok smrti općenito u žena u dobi 35-64 godina. U 2006. godini u Hrvatskoj je od raka dojke umrlo 830 žena (stopa 36,1/100 000). Zemlje koje su rano počele s organiziranim programima ranog otkrivanja imaju već prisutan pad smrtnosti. U Hrvatskoj je 2006. godine započela provedba nacionalnog programa prevencije raka dojke, u kojem su sve žene u dobi 50 do 69 godina bile pozvane na preventivni mamografski pregled. Cilj programa je smanjiti smrtnost od raka dojke za najmanje 25%.

Iako se u razvijenim zemljama svake godine povećava broj otkrivenih slučajeva raka dojke, zahvaljujući ranom otkrivanju i preventivnim pregledima u nekim zemljama bilježi se pad broja umrlih. Povećanjem redovnih pregleda i uvođenjem obveznih mamografskih pregleda (preporuka je jednom godišnje nakon 40. godine) povećalo se otkrivanje tumora u ranoj fazi, kada su puno veće šanse za izlječenje.