Alergije i dojenje

Vjerojatno ste mnogo puta čuli da je jedna od važnih dobrobiti dojenja smanjeni rizik obolijevanja od alergija. Koji su najveći alergeni, kada i kako alergije nastaju i kako zapravo dojenje pomaže u zaštiti od alergija, možete saznati u nastavku ovog teksta.

Jeste li znali da su danas alergije učestalije nego ikad prije: čak jedno od petero djece ima neku alergiju do 20-te godine života. U zadnjih 20 godina, pojavljivanje alergija se udeseterostručilo!

Dojenje štiti od alergija na dva načina. Prvi - isključivo dojena djeca su, u prvim mjesecima života, manje izložena potencijalnim alergenima već time što se hrane samo i isključivo majčinim mlijekom. Što dijete ranije jede određenu hranu, to je veća vjerojatnost da će biti alergično baš na tu namirnicu. Vrijedi i obrnuto, što je kasnije i manje izloženo drugoj hrani osim majčinog mlijeka, manja je i vjerojatnost obolijevanja od alergija.

Drugi razlog zbog kojeg isključivo dojenja djeca manje obolijevaju od alergija je vezan za imunološki sustav djeteta koji je kod rođenja nezreo i dijete ovisi o zaštiti koju dobiva preko majčinog mlijeka. Osim toga i probavni je sustav djeteta nespreman za drugu hranu. Putem majčinog mlijeka dijete dobiva kolostrum, prvo mlijeko, takozvanu "imunološku bombu", bogato antitijelima, uključujući i imunoglobulin A (IgA) koji stvara zaštitni sloj u crijevima, štiteći tako dijete od potencijalnih alergena. U dobi od 6 mjeseci, djetetov imunološki sustav je spreman sam proizvoditi IgA.

Kako nastaju alergije?

Naš se imunološki, obrambeni sustav, bori protiv neželjenih tvari stvaranjem protutijela.

Alergije nastaju kad organizam određene bezopasne tvari prepozna kao «napadača» - alergen. Protutijela uključena u alergijska zbivanja najviše su "imunoglobulini E" (IgE). IgE protutijela vežu se na prihvatne molekule (receptore), posebne obrambene stanice "mastocite", koje sadrže vrećice tvari zvane histamin. Kad se IgE veže na mastocit, on otpušta histamin u okolinu. To uzrokuje širenje okolnih krvnih žilica i pojavu simptoma.

Alergija se stoga može smatrati neodgovarajućim ili izmijenjenim obrambenim odgovorom na tvari iz okoliša. To znači da su alergeni tvari koje će samo u manjem broju alergijama sklonih osoba, imunološki sustav prepoznati kao strane i štetne.

Reakcije na hranu mogu biti različite, a najčešće su:

• Reakcije probavnog sustava: povraćanje, mučnina, proljev (kod dojenje djece, stolice su vodenastije i češće) grčevi, zatvori, slabo napredovanje
• Kožne reakcije (ekcem, dermatitis, osip, crvenilo guze, svrbež, urtikarija, angioedem, atopijski dermatitis, jako bljedilo kože)
• Oralni alergijski sindrom, odnosno osjećaj pečenja ili svrbeža jezika, otok jezika, usnica, nepca ili ždrijela.
• Reakcije dišnog sustava (kihanje, kašljanje, curenje nosa, svrbež i crvenilo vrška nosa, smanjenje ili čak nestanak njuha....)
• Reakcije na očima: crvenilo, natečeni kapci, suzenje očiju
• Reakcije na centralnom živčanom sustavu: razdražljivost, pospanost, nemir

Najčešći alergeni

Iako se lista namirnica koje izazivaju alergiju razlikuje od kulture do kulture, kravlje mlijeko i mliječni proizvodi su na vrhu liste. Alergija na kravlje mlijeko javlja se u oko 2,5% dojenčadi i u djece do druge godine života te je to najčešća alergijska reakcija u djece te dobi. To se tumači činjenicom da su bjelančevine kravljeg mlijeka obično prve strane bjelančevine s kojima dolazimo u kontakt. Na sreću, preosjetljivost na kravlje mlijeko često nije trajna pojava. Oko 85% djece u kojih je bila dokazana alergija na kravlje mlijeko, prestaje biti alergično do treće godine života te može konzumirati kravlje mlijeko bez posljedica.

Prehrana majčinim mlijekom stoga je najbolji način izbjegavanja pojave alergija na kravlje mlijeko. No, bitno je napomenuti da, ukoliko je beba alergična na kravlje mlijeko, a majka pije mlijeko i/ili uzima mliječne proizvode, čak i male količine, bjelančevine kravljeg mlijeka koje se nalaze u majčinom mlijeku, mogu izazvati alergijske reakcije kod bebe. Stoga se u takvim slučajevima preporučuje izbjegavanje konzumacije mlijeka i mliječnih proizvoda, što pobija ukorijenjeni mit kako "mlijeko stvara mlijeko"; važno je piti dovoljno tekućine i dojiti na zahtjev.

Osim mlijeka, namirnice koje najčešće uzrokuju alergije su jaja,ribe, rakovi i školjke, svinjetina, žitarice, soja, rajčice, crveni luk, kupus, citrusno voće i sokovi, jagode, kikiriki, orasi, bademi, lješnjaci i čokolada.

Alergijske reakcije na hranu nerijetko su uzrokovane dodacima (aditivima) hrani, konzervansima i bojama. Česta je pojava na farmama da se životinjama u prehranu dodaju antibiotici koji kasnije, pri konzumaciji takve hrane, kod osjetljivih osoba mogu izazvati alergije.

Važno je istaknuti da majčina prehrana treba biti raznolika i ne treba se suzdržavati od konzumacije bilo kojih namirnica sve dok ne primijeti da određene namirnice izazivaju alergije, tek tada je preporučljivo izbjegavati takvu hranu.

Dijagnoza i liječenje alergija

Za alergije nema lijeka. Najlakši i najjeftiniji način je izbjegavanje hrane koja izaziva alergiju tj. eliminacijska dijeta. Neizravan dokaz alergije na neku od namirnica je upravo eliminacijska dijeta, tj. nestanak alergijskih tegoba nakon izostavljanja pojedinih namirnica. Otkrivanje koja hrana izaziva alergiju težak je, ali isplativ proces. Preporučuje se vođenje dnevnika prehrane i simptoma. Pri tome je bitno napomenuti da neke bebe reagiraju već nakon nekoliko minuta, no općenito se simptomi pojavljuju nakon 4-24 sata. Kod većine beba će se stanje poboljšati već 5-7 dana nakon što majka prestane s konzumacijom hrane koja je izazvala alergiju. No da se potpuno uklone tragovi hrane koja je izazvala alergiju iz tijela majke i bebe treba i do 2 tjedna.

Alergija na hranu se, kao i u drugim alergijskim bolestima, može dokazati kožnim testovima te određivanjem razine specifičnih IgE protutijela u krvi bolesnika. Najvažniji test za dokaz alergija na hranu je provokacijski test. Bolesniku se, prema određenom protokolu, daju namirnice za koje se sumnja da su uzrok alergije te se prati mogući nastanak alergijskih simptoma.

Druge opcije liječenja alergija uključuju lijekove i imunoterapije, a spomenuti alergijski testovi dragocjena su pomoć u otkrivanju uzročnika preosjetljivosti.

Ukoliko u obitelji postoji sklonost prema alergijama, bilo kod roditelja ili kod starije djece, majke žele pomoći budućem djetetu unaprijed. Istraživanja su pokazala da, ukoliko majka tokom trudnoće i dojenja izbjegava hranu koja je kod članova njene obitelji izazivala alergije, vjerojatnost da dijete dobije alergiju na tu hranu se smanjuje. Pri tome je važno napomenuti da trudnica koja izbjegava mliječne proizvode i mlijeko tokom trudnoće mora uzimati kalcij iz drugih izvora

Na kraju, vjerujemo da su Vas navedeni podaci učvrstili u namjeri da dojite svoje dijete, a ukoliko već dojite, s punim pravom možete biti ponosni što svojem djetetu pružate najbolje.