Udruga Roda održala je 11. ožujka 2025. u Zagrebu konferenciju i okrugli stol RESPECT za sve! Maternalna skrb s poštovanjem pred 270 sudionica i sudionika koji su pratili događanje uživo i online.
Snimku konferencije i okruglog stola možete pogledati na Rodinu Youtube kanalu.
U uvodnim izlaganjima programske koordinatorice udruge Roda, Branke Mrzić Jagatić, pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Višnje Ljubičić te pravobranitelja za osobe s invaliditetom Darija Jurišića istaknuta je važnost uvođenja skrbi s poštovanjem u hrvatska rodilišta. U njihovim govorima istaknuto je kako trenutno stanje u rodilištima ne odražava standarde koji jamče poštivanje ljudskih prava i zaštitu dostojanstva trudnica, rodilja i majki posebice kada su u pitanju žene s invaliditetom zbog brojnih barijera s kojima se susreću u zdravstvenom sustavu. Također, istaknut je problem dugotrajnosti postupaka stručnih nadzora slijedom pritužbi pacijentica, čime se otežava pristup ostvarivanju zaštite prava pacijenata.
U bogatom programu sudjelovali su stručnjaci i stručnjakinje koji su iz različitih perspektiva upozorili na probleme hrvatskog zdravstvneog sustava te ukazali na neke dobre prakse koje bi hrvatska rodilišta mogla usvojiti s ciljem implementacije maternalne skrbi s poštovanjem.
Na konferenciji su sudjelovali (redoslijedom izlaganja):
Maja Rečić, bacc.med.techn., primalja i izvršna direktorica Hrvatske udruge za promicanje primaljstva, članica Vijeća Hrvatske komore primalja, delegatkinja Hrvatske u Međunarodnoj konfederaciji primalja s 25 godina rada u primaljskoj struci, u svom je izlaganju pojasnila definiciju maternalne skrbi s poštovanjem te napravila pregled međunarodnih strategija, inicijativa, konvencnija i drugih relevantnih dokumenata na kojima se temelji sedam prava trudnica, rodilja i majki (LINK na plakat) kao odgovor na nepoštivanje njihovih prava u mnogim zemljama svijeta. Iznijela je zabrinjavajuće podatke o budućnosti primaljstva u RH zbog odlaska velikog broja primalja u mirovinu i malog broja primalja koje godišnje završe studij primaljstva. Primalje se susreću s nizom izazova koji čine prepreke za primjenu skrbi s poštovanjem: nedostatak kvalificiranog primaljskog kadra i preopterećenost sustava, ograničena dostupnost primaljske skrbi u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, niska zainteresiranost primalja za kontinuiranu edukaciju i stručne treninge, nedostatak psihološke podrške za primalje radi sindroma izgaranja ili emocionalnog stresa i tehnokracija u zdravstvenom sustavu koja ograničava autonomiju primalja.
Prof.dr.sc. Žarko Alfirević, emeritus profesor gradio je karijeru u Liverpoolu kao ginekolog i subspecijalist fetalne medicine. Najviše se bavio ultrazvukom i fetalnom medicinom, a bio je i redovni profesor i šef Klinike za ginekologiju, porodništvo i pedijatriju na Medicinskom fakultetu u Liverpoolu. Objavio je više od 300 znanstvenih radova iz područja perinatologije, fetalne medicine i Evidence Based Medicine, a posebno je aktivan u Cochrane Collaboration. Kao Emeritus profesor posebno se bavi pitanjima kvalitete i znanstvenog integriteta u kontekstu zdravstvene skrbi te je stoga govorio o Akreditacijskim standardima kao pokretačima poboljšanja kvalitete u rodilištima. Pojasnio je važnost standarda kao razine zdravstvene skrbi koju bi razuman, kompetentan zdravstveni tim s usporedivom obukom i iskustvom pružio pod sličnim okolnostima. Ovo mjerilo postavlja očekivanja za kvalitetu i vrstu skrbi koju pacijenti trebaju očekivati. Također je istaknuo kako britanski Kraljevski koledž opstetričara i ginekologa u svojim općim smjernicama navodi kako se povratne informacije iz iskustava trudnica i njihovih obitelji moraju koristiti za za kontinuirano unapređenje skrbi te kako pružatelji zdravstvene skrbi moraju osigurati četiri porođajna mjesta za trudnice niskog rizika: kod kuće, u samostalnoj primaljskoj jedinici (midwifery-led unit), u primaljskoj jedinici povezanoj s bolnicom te u rađaoni (obstetric unit/labour ward).
Prim. mr. sc. Jadranka Šanjug, dr. med., spec. ginekologije, fetalne medicine i opstetricije iz Opće bolnice Zabok članica je Upravnog odbora Hrvatskog društva za perinatalnu medicinu i Upravnog odbora hrvatskog društva ginekologa i opstetričara.
U svom izlaganju Individualizirani porod – pristup s poštovanjem naglasila je važnost aktivnog uključivanja rodilja u donošenje odluka o primjeni medicinskih postupaka i liječenja, pozitivne percepcije porođaja u čijem središtu se nalazi rodilja. Osvrnula se i na ginekološko/porodničarsko nasilje te pojasnila tumačenje Svjetske zdravstvene organizacije u kojemu, između ostaloga, stoji da je to oblik zanemarivanja, verbalnog, fizičkog zlostavljanja i/ili nepoštivanja pacijenticama od strane zdravstvenih djelatnika tijekom porođaja.
Prof. prim. dr. sc. Milan Stanojević, dr. med., spec. pedijatrije, subspec. neonatologije, Medicinsko sveučilište u Varšavi, radio je na programima "Rodilište - prijatelj djece" i pilot projektu "Rodilište - prijatelj majki i djece koji je proveden u četiri hrvatska rodilišta u RH. Autor je priručnika za zdravstvene radnike i radnice "Pripremni tečaj za provođenje inicijative “Rodilište prijatelj majki i djece”"koji se nalazi na platformi UNICEF-a Agora. U svom izlaganju Rodilište - prijatelj majki i djece - od pilota do implementacije napravio je pregled uvođenja te dvije inicijative te je naglasio važnost postupnika i smjernica s gledišta kvalitete zdravstvene zaštite. To je upravo ono što je potrebno za uvođenje maternalne skrbi s poštovanjem u hrvatska rodilišta.
Nataša Kočnar, dr. med. spec. ginekologije i porodništva, iz Opće bolnice Brežice diplomirala je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, završila poslijediplomski studij Ultrazvuk u kliničkoj medicini u Zagrebu, a specijalizaciju iz ginekologije i porodništva u Ljubljani. U svom izlaganju Nežna, ljubeča skrb govorila je o dobroj praksi u OB Brežice. Zdravstveni radnici kontinuirano se educiraju i prate najnovije smjernice u perinatalnoj i postnatalnoj skrbi majke i novorođenčeta. U rodilištu potiču rodilje na promjenu položaja (sjedeći, na boku, klečeći, na stolčiću, na sve četiri) i kretanje tijekom porođaja, poštuje se plan porođaja, koriste prijenosti CTG te njeguju individualan partnerski odnos primalje i liječnika s rodiljom. Carski rez na zahtjev nije prihvatljiv već se izvodi samo uz medicinsku indikaciju, a moguć je i u slučaju patološkog straha od porođaja uz potvrdu psihijatra. Ako se radi o manjim zdravstvenim problemima (blaga žutica, infekcije itd.), liječenje se provodi u sobi s majkom.
Dr. sc. Željka Jelavić, Etnografski muzej u Zagrebu, muzejska je savjetnica, autorica niza izložbi, stručnih članaka, urednica knjiga i priručnika te organizatorica domaćih i međunarodnih konferencija. Suosnivačica je i predavačica u Centru za ženske studije.
U svom izlaganju Prirodni porođaj: etnološka i kulturnoantropološka analiza suvremenih porođajnih praksi u Hrvatskoj (što je bila tema njezine doktorske disertacije). Predstavila je istraživanje provedeno za potrebe disertacije s istraživačkim pitanjima: Što je prirodni porođaj? Kako kultura oblikuje iskustvo porođaja? Porođaj kao intiman i emotivan čin. Doktorska disertacija dostupna je na poveznici: https://dr.nsk.hr/islandora/object/ffzg%3A10601
Prim. dr. sc. Sanja Martić Biočina, dr. med., spec. psihijatrije, prof. visoke škole i Ana Papić, dr.med., spec. psihijatrije s Klinike za psihijatriju Vrapče u svom izlaganju Program za očuvanje mentalnog zdravlja u postpartalnom periodu - Postnatal u Klinici za psihijatriju Vrapče predstavile su rad tog programa koji je namijenjen majkama djece do 2 godine starosti koje imaju određene psihičke tegobe. Cilj programa je prevencija, rano prepoznavanje i liječenje psihičkih tegoba u postporođajnom periodu. Prijaviti se može svaka zaintersirana majka uz uputnicu. Program traje 8 tjedana uz dva susreta tjedno (jedan online i jedan uživo) u trajanju od 90 minuta. U provođenju programa sudjeluju psihijatrice, medicinske sestre, socijali pedagog, radni terapeut, psiholog i socijalni radnik. U program se ne mogu uključiti majke s akutnim psihijatrijskim poteškoćama, one se upućuju u hitnu psihijatrijsku ambulantu.
Izv. prof. dr. sc. Sandra Nakić Radoš klinička je psihologinja i izvanredna profesorica na Hrvatskom katoličkom sveučilištu, te je predsjednica udruge Centar za reproduktivno mentalno zdravlje. Diplomirala je psihologiju na Sveučilištu u Zadru, doktorirala na Sveučilištu u Zagrebu, a usavršavala se na Sveučilištu u Sussexu (UK). Ima oko 70 objavljenih znanstvenih radova u području peripartalnog mentalnog zdravlja i voditeljica je nekoliko znanstvenih projekata, te je kao dopredsjednica COST Akcije Riseup-PPD - međunarodne interdisciplinarne mreže istraživača i stručnjaka, vodila pisanje europskih kliničkih smjernica za peripartalnu depresiju. U svom izlaganju Iskustvo porođaja, peripartalna skrb i mentalno zdravlje majki govorila je o rezultatima različitih istraživanja koja pokazuju koliko je važno osigurati pozitivno iskustvo rađanja svakoj ženi te pružati podršku mentalnom zdravlju žena koje su imale traumatično iskustvo. Projekt MumHealth, 2022.-2025, pokazao je da čak 25-33% žena doživljava porođaj kao traumu dok je njih 13% zaista i doživjelo takvu traumu. Istraživanje Intersect (International Survey of Childbirth-Related Trauma (Prof Susan Ayers, City, University of London, UK) iz 2021. pokazalo je da 12% žena ima značajne razine posttraumatskog stresa nakon porođaja, a 4% žena razvije PTSP nakon porođaja.
Ivana Zanze, izvršna direktorica udruge Roda, dugogodišnja aktivistkinja posvećena unapređenju reproduktivnih prava i zdravlja žena te članica radnih skupina Ministarstva zdravstva za program"Rodilište - prijatelj djeteta" i pilot projekt "Rodilište - prijatelj majke i djeteta, predstavila je unaprijeđenju Rodinu platformu rodilista.roda.hr koja će pomoći trudnicama da dobiju potrebne informacije na temelju kojih će moći lakše donijeti odluku o rodilištu u kojem žele roditi. Naglasila je važnost prikupljanja i ažuriranja podataka o postupcima i praksama koje pojedina rodilišta provode. Dostupnost takvih informacija može smanjiti negativna iskustva i pritužbe, povećati povjerenje žena u zdravstveni sustav, unaprijediti kvalitetu kroz pozitivnu konkurenciju, dovesti do boljeg razumijevanja potreba pacijentica kao i smanjiti nejednakosti u skrbi i pridonijeti boljem ugledu rodilišta. Istaknula je važnost poštivanja Zakona o zaštiti prava pacijenata koji propisuje prava pacijenata na informiranost o svom zdravstvenom stanju, predloženim medicinskim postupcima te mogućim rizicima i koristima. Ne manje važan je i Zakon o kvaliteti zdravstvene zaštite koji ističe važnost promicanja kvalitete zdravstvene zaštite radi povećanja utjecaja pacijenata prilikom suodlučivanja u sustavu zdravstva te unaprjeđenje njihova zdravlja.
Eva Podolski, dr. med., diplomirala je na Medicinskom fakultetu u Zagrebu 2024. godine gdje je vodila Studentsku sekciju za ginekologiju i opstetriciju. S Rodom je surađivala na projektu “Together for fertility”. Boravila je na kliničkim praksama iz ginekologije u bolnicama u Heidelbergu i Beču te volontirala u Africi u bolnici za porodništvo. Kao jedna od aurtorica Nacrta prijedloga plana za uvođenje skrbi s poštovanjem za trudnice, rodilje i majke u rodilišta u Republici Hrvatskoj predstavila je javnosti tu publikaciju. Za potrebe tog dokumenta provela je anketu među studentima i studenticama Medicinskog fakulteta u Zagrebu o njihovom iskustvu i osobnom doživljaju komunikacije s rodiljama tijekom praktične nastave. Rezultati ankete pokazali su da postupanje prema rodiljama nije standardizirano, varira ovisno o nastavnoj bazi i nastavnicima na kliničkim vježbama.
Branka Mrzić Jagatić, programska koordinatorica te članica udruge Roda od 2004. godine, voditeljica brojnih nacionalnih i europskih projekata iz područja reproduktivnog zdravlja i prava, koautorica Akcijskog plana za reproduktivno zdravlje žena, niza edukativnih tiskanih/online programa te istraživanja o reproduktivnom zdravlju i pravima žena, uključujući i žene s invaliditetom. Kao voditeljica projekta RESPECT - Usmjerenost na skrb s poštovanjem za trudnice, rodilje i majke predstavila je rezultate projekta: istraživanje Skrb s poštovanjem za trudnice, rodilje i majke, e-tečaj RESPECT za sve!, promotivni video, kampanju u javnosti. Naglasila je kako je projekt osim u Zagrebu predstavljen na konferenciji u Genovi u rujnu 2024., a krajem ožujka bit će predstavljen u Nikoziji, na Cipru. Početkom lipnja rezultati istraživanja bit će predstavljeni na 29. Europskom kongresu obstetričra i ginekologa (EBCOG) u Frankfurtu
Na kraju konferencije održan je dinamičan okrugli stol na kojemu su sudjelovali prof. dr. sc. Žarko Alfirević, emeritus profesor, prof. prim. dr. sc. Milan Stanojević, dr. med., spec. pedijatrije, subspec. neonatologije, Jadranka Šanjug, dr. med., spec. ginekologije i fetalne medicine, Iva Podhorsky Štorek, bacc. obs. i Branka Mrzić Jagatić, Roda.
Nadamo se da je konferencija pridonijela boljem razumijevanju maternalne skrbi s poštovanjem, važnosti uvođenja takve skrbi u sva hrvatska rodilišta, utjecaju iskustva porođaja na mentalno zdravlje majki te potrebnim koracima koji će pomoći izgradnji povjerenja između trudnica, rodilja, majki i zdravstvenih radnika i radnica.
Na kraju konferencije poslana je poruka o tome kako je vrijeme za rađanje povjerenja između majki i medicinskog tima kroz maternalnu skrb s poštovanjem što je pokazala i dinamična rasprava tijekom okruglog stola.
Konferenciju i okrugli stol prevodile su prevoditeljice na hrvatski znakovni jezik iz Hrvatskog saveza za gluhe i nagluhe.
Napisao/la: Roda
Photo: Barbara Trbojević Financirano sredstvima Europske unije. Izneseni stavovi i mišljenja su stavovi i mišljenja autora i ne moraju se podudarati sa stavovima i mišljenjima Europske unije ili Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA). Ni Europska unija ni EACEA ne mogu se smatrati odgovornima za njih. (Project: 101096681 — RESPECT — CERV-2022-DAPHNE). Ovaj projekt sufinancira Ured za udruge Vlade RH. Stajališta izražena na ovim stranicama isključiva su odgovornost udruge Roditelji u akciji - Roda i ne odražavaju nužno stajalište Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske. Program podržava Zaklada Solidarna kroz Fond za žene u sklopu programskih potpora za OCD-e.
