Odrastanje – pristup informacijama za primarne skrbnike djece 0-6 godina iz Ukrajine

Naziv projekta: Odrastanje – pristup informacijama o zdravlju, prehrani i odgovornoj skrbi, resursima i podršci za primarne skrbnike djece 0-6 godina iz Ukrajine

Provodi: Roditelji u akciji - Roda, Ured UNICEF-a za Hrvatsku

Trajanje projekta: srpanj 2022. - prosinac 2022. (produžen do 31. ožujka 2023.)

Osoba za kontakt: Ivana Pović, voditeljica projekta (Roda), mail: ivana.p@roda.hr, telefon: 01 61 77 510

Ciljevi projekta

Osigurati putem web stranice pristup ključnim informacijama o pravu na pojedine usluge, načinu ostvarenja prava te pristupu pružateljima pojedinih usluga koje se tiču zaštite zdravlja majki i djece, prehrani dojenčadi i male djece, skrbi za dojenčad i malu djecu, ranog učenja i zaštite mentalnog zdravlja roditelja i skrbnika o dojenčadi i maloj djeci iz Ukrajine. 

Povećati znanje pomagača na terenu o načinima pružanja podrške roditeljima i skrbnicima dojenčadi i male djece u temama maternalnog zdravlja, responzivne skrbi za djecu, prehrane dojenčadi i male djece, (mentalnog) zdravlja roditelja i skrbnika te o pristupu uslugama i informacijama u lokalnim sredinama. 

Podržati primarne skrbnike/žene u temama koje se pokažu potrebnima tijekom rada (zaštita zdravlja majki i djece, prehrana dojenčadi i male djece, skrb za dojenčad i malu djecu, rano učenje i zaštita mentalnog zdravlja roditelja i skrbnika o dojenčadi i maloj djeci, pristup uslugama i informacijama u lokalnim sredinama).

Kratki opis projekta

Od 25. veljače do 28. lipnja 2022. godine u Republiku Hrvatsku ušlo je ukupno 20.366 prognanika iz Ukrajine (žene - 10.211 (50,1 %), muškarci - 3.263 (16 %), djeca - 6.892 (33,9 %). Procjenjuje se da su od 6.892 djece 36% (2.482) djeca mlađa od šest godina.
U sastavu Uprave civilne zaštite djeluju 3 prihvatna centra i 37 kolektivnih smještaja. Ukupno je u kolektivnom smještaju 1.712 osoba, u privatnom smještaju 18.654 osobe, a samo 15.173 zatražilo je privremenu zaštitu.

Izbjeglice su raštrkane diljem Hrvatske, u urbanim i ruralnim sredinama. Dok Crveni križ pruža neki oblik zdravstvene i psihosocijalne podrške u kolektivnom smještaju, malo je informacija o pristupu uslugama primarne zdravstvene zaštite i mentalnom zdravlju i psihosocijalnoj podršci (MHPSS), posebno za skrbnike male djece. Osim toga, u Hrvatskoj nedostaje dovoljan broj ginekoloških i pedijatrijskih službi na razini primarne zdravstvene zaštite. Opće informacije vezane uz prava izbjeglica pod privremenom zaštitom dostupne su na nacionalnoj razini na web stranici https://hrvatskazaukrajinu.gov.hr/ i telefonskoj liniji 114. Međutim, ove informacije uglavnom se odnose na zakonske uvjete, ali ne i na dostupne lokalne resurse, kulturne razlike ili procese u zemlji domaćinu. Nadalje, nema informacija o rješavanju problema stresa, mentalnog zdravlja ili ponašanja male djece, kako pristupiti zdravstvenim uslugama i kako zdravstveni sustav funkcionira.

Raseljena dojenčad i mala djeca suočavaju se s izazovima kako bi napredovala, dok su roditelji pod visokim stresom. Brojne izbjeglice prolaze kroz fizički i psihički stres u svojoj zemlji i tijekom putovanja i nakon dolaska u zemlju domaćina, čime se povećava rizik od razvoja mentalnih problema. Osim toga, mala djeca u takvim situacijama suočavaju se sa složenim rizicima za svoj razvoj koji proizlaze iz kontinuuma iskustava, uključujući prisilno raseljavanje, migraciju i preseljenje u novo okruženje, kao što je kolektivni smještaj za izbjeglice ili integracija unutar zajednica domaćina. Ova će iskustva vjerojatno dovesti do toga da će majke, dojenčad i mala djeca imati ograničen pristup zdravstvenim uslugama i uslugama ranog dječjeg razvoja, povećanu razinu nesigurnosti i stresa te druge potencijalne učinke socioekonomskih poteškoća.

Obitelji, primarno majke s djecom, nalaze se bez mreže podrške na koju su navikli, odvojene od supružnika/partnera i poznatih usluga u zajednici, dok se susreću s brojnim preprekama u pristupu potpori koja im je potrebna. Dodatni izazov je razina toksičnog stresa uzrokovana situacijom migracije, gubitka i suočavanja s neizvjesnošću. Stoga postoji potreba za osiguranjem pristupa kulturološki relevantnim informacijama i resursima koji se odnose na zdravlje majki, prehranu, pristup uslugama i pozitivno roditeljstvo.

Što je još važnije, tijekom naših razgovora s ukrajinskim majkama u objektima kolektivnog smještaja i s djelatnicima ukrajinskih nacionalnih udruga iz Hrvatske koji pružaju potporu ukrajinskim izbjeglicama, uočeno nam je da izbjeglice nemaju osnovne informacije o tome kako se smjestiti i organizirati svoj život u Hrvatskoj (npr. kako se prijaviti za usluge, kako odabrati liječnika za svoju obitelj, kako pristupiti različitim uslugama za svoju djecu, koje lijekove mogu kupiti bez recepta i sl. i slažu se da bi jedna web stranica, koja objedinjuje informacije za roditelje i skrbnike, bila korisna polazišna točka za njih.

Očekivani rezultati projekta