Rad za opće dobro i mogućnosti zapošljavanja počinitelja kaznenih djela, izvještaj

Dana 28. listopada 2021. organizirana je online Konferencija za poslodavce u okviru projekta moto#R, putem platforme Zoom. Na konferenciji za poslodavce predstavljene su mogućnosti rada počinitelja kaznenih djela iz različitih perspektiva u društvu, koje dobrobiti za društvo one donose te na koji način se različiti dionici mogu uključiti u cijeli proces.    

Ivana Zanze, izvršna direktorica udruge Roda predstavila je djelovanje Platforme za resocijalizaciju te internetsku stranicu kakodalje.eu. Zatim je predstavila rad i djelovanje Platforme za resocijalizaciju te aktivnosti iz projekta vezane uz zapošljavanje i Rodina iskustva s počiniteljima kaznenih djela.

Perspektivu kaznenog tijela predstavio je Dražen Posavec, upravitelj Kaznionice u Lepoglavi. Izlaganje je bilo posvećeno mogućnostima radnog angažmana zatvorenika.
U Kaznionici u Lepoglavi trenutno kaznu izvršava oko 480 zatvorenika, od čega 120 zatvorenika ima izrečenu kaznu iznad 20 godina, a njih 20 maksimalnu kaznu od 40 godina. Većina ih je radno angažirana, a na radnim aktivnostima trenutno je raspoređeno 265 zatvorenika.

G. Posavec je predstavio i mogućnosti rada koje postoje unutar same Kaznionice:

(1) drvoprerađivačka industrija (izrada namještaja
(2) metalska radionica (metalni regali za arhive za sudove i zatvore te dijelovi za montažne kuće)
(3) obrada vinograda i izrada vina
(4) održavanje šuma i izrada drvene građe za ogrjev
(5) svinjogojstvo (proizvodnja preko 80 tona svinjetine godišnje), ovčarstvo (stado od 240 ovaca) i govedarstvo (preko 200 junadi)
(6) pčelarstvo te
(7) restoran u kojem radi 18 zatvorenika.

Svaki zatvorenik koji je uključen u radne aktivnosti unutar Kaznionice prolazi predavanja iz zaštite na radu, stručno osposobljavanje s obzirom na radnu aktivnost za koju se osposobljava, koje se organizira u suradnji s vanjskim učilištima (čije se kvalifikacije upisuju u radnu knjižicu). Prate se trendovi tržišta rada kako bi zatvorenici bili konkurentniji za tržište rada po izlasku iz kaznenog tijela (npr. za zavarivače se, ove godine, prijavilo 20 zatvorenika). Trošak zapošljavanja za jednog zaposlenika iznosi 1.400 kn, no visoka radna angažiranost pridonosi pozitivnoj klimi u Kaznionici te smanjenju različitih problema u ponašanju i prekršaja kućnog reda.
Unatoč tome što su na dugotrajnom izdržavanju kazne zatvora, u školovanju i izobrazbi sudjeluju i oni zatvorenici kojima su izrečene maksimalne kazne zatvora.

Sljedeće izlaganje održala je Ivana Juran iz Probacijskog ureda Zagreb II, jednog od 14 ureda koji rade na području RH, koji je, osim Zagrebačke županije, zadužen i za Krapinsko – zagorsku županiju. U izlaganju je naglasak stavljen na rad za opće dobro kao dio mjera iz nadležnosti probacije, a istaknuto je kako jedan dan zatvora iznosi 2 sata rada za opće dobro, a temeljem zakona može se zamijeniti za novčanu kaznu.
Prošle godine odrađeno je preko 400.000 sati, inače ih bude i preko 500.000, međutim zbog pandemije COVID-19 taj broj je smanjen. Izvršavanje kazne zatvora skuplje je nego odrađivanje rada za opće dobro te je država u 5 godina uštedjela preko 670 milijuna kuna zbog izvršavanja rada za opće dobro, a pravne osobe koje su omogućile radne aktivnosti za osuđenike 128 milijuna kuna.  Predstavila je proces samog funkcioniranja izricanja mjera iz nadležnosti probacije od sklapanja ugovora s državnim i javnim ustanovama kao mjestima na kojima osuđenici izvode radne aktivnosti do samog direktnog rada s osuđenicima i pružanja podrške tijekom procesa.

Aktivne mjere politike zapošljavanja za 2021. godinu pri HZZ-u predstavile su Martina Sajko Olovec i Ivana Aščić s naglaskom na mogućnosti za počinitelje kaznenih djela. U svojem su se izlaganju osvrnule na trendove koji prate cijelo tržište rada te na deficitarna zanimanja i nedostatak obrazovane radne snage. Bivši zatvorenici sve se rjeđe prijavljuju za dostupne mjere jer ne žele biti etiketirani na takav način te su u svom radu imale izazova u motiviranju korisnika da programe i mjere pohađaju do kraja.

Posljednje izlaganje održala je Mirna Ćaćić iz udruge Roda predstavljajući studijsko putovanje u Italiju i primjere dobre prakse koji bi se mogli implementirati u hrvatski kontekst. Studijska grupa, koja je uključivala udruge na projektu i druge članice platforme, posjetila je talijanske primjere dobre prakse  zadruge „Rio Terà dei Pensieri” u Veneciji i restoran InGalera u okviru zatora Bolatte u Milanu. Ona je i predstavila detaljno radne aktivnosti koje se pružaju za počinitelje kaznenih djela u sva tri primjera.

Nakon izlaganja uslijedila je rasprava o temama izlaganja i mogućnostima uključivanja počinitelja kaznenih djela u različite aktivnosti.