Percepcija javnosti o demografskim promjenama i izazovima modernog roditeljstva u Hrvatskoj

U okviru tematskih sustavnih podrški u području „Moderni izazovi roditeljstva i demografija“, koji udruga Roda provodi uz financijsku podršku Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva, za potrebe udruge Roda, agencija Ipsos provela je istraživanje javnog mnijenja.

Cilj istraživanja bio je ispitati stavove građana o promjenama u demografiji i izazovima s kojima se susreću roditelji u Hrvatskoj danas. Istraživanje je realizirano metodom osobnog intervjua u kućanstvima, kao dio Ipsos omnibus istraživanja. Uzorak je nacionalno reprezentativan, a obuhvaća 1000 osoba s područja cijele Republike Hrvatske, odabranih slučajnim odabirom. Prikupljanje podataka trajalo je od 1. do 25. listopada 2024. godine. Omnibus istraživanje provodi se na uzorku osoba starih 16 i više godina, a rezultati su obrađeni na uzorku od 980 punoljetnih ispitanika. Unutar tog uzorka, u istraživanju je sudjelovalo i 211 roditelja kod kojih je stavljen dodatni fokusom na roditeljske teme kako bi se bolje razumjeli specifični izazovi roditelja.

Iz sažetka istraživanja:

Većina ispitanika u Hrvatskoj izražava zabrinutost zbog demografskih trendova, s više od 82% onih koji pokazuju barem neku razinu zabrinutosti. Najviše zabrinutih nalazi se među osobama u dobi od 45 do 59 godina, gdje je čak 88% njih u nekoj mjeri zabrinuto. Generacija Z pokazuje najmanju zabrinutost, s 23% njih koji su potpuno nezabrinuti. Osobe sa srednjom školom su najviše zabrinute, dok su oni s višim i nižim obrazovanjem nešto manje zabrinuti. Roditelji maloljetne djece i osobe u braku ili izvanbračnoj zajednici pokazuju višu razinu zabrinutosti nego osobe bez djece ili izvan takvih zajednica. U pogledu prihoda, osobe s višim prihodima su više zabrinute od onih s nižim, a regionalno, Sjeverna Hrvatska ima najviši postotak zabrinutih osoba. Ovi nalazi ukazuju na to da zabrinutost varira ovisno o životnoj fazi, obrazovanju i prihodima, obiteljskim uvjetima i regionalnom kontekstu, pri čemu osobe srednje dobi, roditelji i oni u partnerskim zajednicama pokazuju veću zabrinutost zbog demografskih trendova.

Prema percepciji ispitanika iseljavanje mladih ljudi iz zemlje (90%) i mali broj rođene djece (59%) najvažniji su demografski problemi u Hrvatskoj danas. Starenje stanovništva i velik broj imigranata/stranih radnika dijele slične razine zabrinutosti, s 55,1% odnosno 55% ispitanika koji su ih uvrstili među tri glavna demografska izazova. Na temelju analize percepcije demografskih problema u Hrvatskoj, evidentirane su i razlike među različitim demografskim i društvenim skupinama. Tako su roditelji djece mlađe od 18 godina (86%) nešto manje zabrinuti zbog iseljavanja mladih ljudi iz zemlje u usporedbi s osobama bez djece (91%). S druge strane, muškarci (59%) pokazuju veću zabrinutost zbog starenja stanovništva u odnosu na žene (52%). Osobe starije od 60 godina, odnosno Baby boomeri, u odnosu na druge generacije, rjeđe ističu problem velikog broja imigranata/stranih radnika (46%), ali češće navode starenje stanovništva kao ključni problem (64%). Generacija Z ističe problem stranih radnika češće nego druge generacije, dok visokoobrazovani ispitanici češće od drugih navode iseljavanje mladih kao važan problem.

Analiza prioriteta mjera za rješavanje demografskih izazova u Hrvatskoj otkriva da većina ispitanika podržava povećanje financijske podrške za obitelji s djecom (60%), što ukazuje na važnost financijske stabilnosti za poticanje nataliteta. Poboljšanje stambenih uvjeta također je visoko rangirano (57%), naglašavajući potrebu za sigurnim stanovanjem kao temeljem za obiteljski život. Uz to, poboljšanje uvjeta rada za roditelje (52%) i osiguranje dostupnosti jaslica i vrtića (48%) ukazuju na potrebu za politikama koje omogućuju bolje balansiranje između posla i obiteljskih obaveza. Osobe s višim obrazovanjem i prihodima generalno više podržavaju sve navedene mjere u odnosu na one s osnovnim obrazovanjem i nižim prihodima. Roditelji maloljetne djece i žene posebno naglašavaju važnost osiguranja dostupnosti jaslica i vrtića, što odražava njihove potrebe za podrškom u skrbi o djeci. Mlađe osobe i zaposleni naglašavaju potrebu za produženim boravkom u školama, dok osobe u dobi od 30 do 44 godine, koje su često u fazi života kada zasnivaju obitelji, naglašavaju važnost poboljšanja stambenih uvjeta. Regije poput Zagreba i Sjeverne Hrvatske, kao i pojedinci s višim obrazovanjem i prihodima, češće ističu osiguranje dostupnosti zdravstvenih usluga.

Analiza prioriteta mjera podrške obiteljima u Hrvatskoj pokazuje da je isplata pune plaće tijekom porodiljnog i roditeljskog dopusta najčešće prepoznata kao korisna, s 44% podrške, što naglašava važnost financijske stabilnosti za roditelje. Izgradnja javnih stanova po priuštivim cijenama također ima značajnu podršku od 43%, ističući potrebu za stambenom sigurnošću. Osiguranje većeg broja jaslica i vrtića dobiva 33% podrške, reflektirajući rastuću potrebu za pristupačnom skrbi o djeci. Povećanje iznosa dječjih doplataka podržava 31% ispitanika, dok univerzalni dječji doplatak podržava 29%, što ukazuje na stalnu potrebu za financijskom pomoći. Iako fleksibilno radno vrijeme i povećanje naknada za nezaposlene roditelje imaju umjereniju podršku, ostaju važni za mnoge obitelji. Ostale mjere, kao što su jednokratne potpore i poboljšanja zdravstvenih usluga, iako manje prioritetne, i dalje su važne komponente podrške obiteljima.

Što brine roditelje?

Najveće brige roditelja uključuju utjecaj tehnologije i interneta na razvoj djece, s 63% ispitanika koji ih rangiraju među najvažnijima, što naglašava potrebu za sigurnim i odgovornim digitalnim okruženjem. Mentalno zdravlje djece zauzima visoko mjesto među brigama, s 44% podrške, reflektirajući rastuću svijest o psihološkoj dobrobiti. Premalo vremena koje djeca provode na otvorenom ili u prirodi ističe se s 42% podrške, ukazujući na zabrinutost zbog smanjene fizičke aktivnosti. Zlostavljanje među vršnjacima (bullying) ostaje značajan izazov, s 32% podrške, ukazujući na potrebu za boljim socijalnim okruženjem za djecu. Usklađivanje radnih i obiteljskih obaveza također je istaknuto, s 28% podrške, što odražava izazove s kojima se roditelji suočavaju u balansiranju života. Generacijske razlike postoje u percepcijama ovih problema, s mlađim generacijama koje pokazuju veću zabrinutost za digitalne i psihološke aspekte. Fizičko zdravlje djece i vrijeme koje provode sama kod kuće također dobivaju pažnju, s 25% i 23% podrške.

Financijske prepreke u obiteljima

Analizom podataka o glavnim financijskim preprekama s kojima se suočavaju roditelji, možemo uočiti da su najznačajniji troškovi povezani s osnovnim potrebama, poput hrane i odjeće. Naime, 49,1% ispitanika navodi troškove hrane kao glavnu financijsku prepreku, dok 47,3% ispitanika ističe troškove odjeće i obuće. Troškovi povezani s obrazovanjem, poput školskih potrepština ili izleta, predstavljaju prepreku za 33,1% ispitanika. Dalje, troškovi jaslica i vrtića su značajni za 30% roditelja, dok 28,7% navodi troškove stanovanja kao važnu financijsku prepreku. Troškovi dječje opreme, kao što su kolica i autosjedalice, su prepreka za 27,7% ispitanika, a troškovi izvannastavnih aktivnosti za 26,3%. Prijevoz također predstavlja prepreku za 22% roditelja.

Zdravstveni troškovi su prepreka za 17,4%, troškovi produženog boravka u školama za 13,3%, a troškovi igračaka za 11,7% ispitanika. Ovi podaci ukazuju na to da su osnovni troškovi života i obrazovanja najčešće prepreke s kojima se roditelji suočavaju. Od ukupnog uzorka ukupno 20,4% tj. tek jedna petina roditelja, navodi da nemaju financijskih prepreka.

U nastavku su prezentacija izlaganja na konferenciji Roditelji - između osobnog i društvenog te izvještaj agencije Ipsos. 

Publikacija Roditelji - između osobnog i društvenog, koja će sadržavati ove rezultate, kao i rezultate realiziranih dijaloga u zajednicama u obliku World Cafea bit će na ovim stranicama uskoro.