Okrugli stol o očevima na roditeljskom dopustu, održao se 17. lipnja 2014. godine u dvorani Tribine grada Zagreba, Kaptol 27 u Zagrebu, u trajanju od 11 do 14 sati, u organizaciji udruga RODA i CESI, kao dio projekta „Budi tata".
Na okruglom stolu, izlagali su redom:
Tomislav Kuljiš, Centar Prirodno roditeljstvo: Uloga očeva u ranom razvoju djeteta;
prof. dr.sc. Ninoslava Pećnik: Uključenost očeva u skrb o najmlađoj djeci: poruke iz istraživanja UNICEF-a;
Natko Gereš, Status M: Uključivanje mladića i muškaraca u postizanje rodne ravnopravnosti;
doc. dr. sc. Ivana Dobrotić: Očevi i dopusti: komparativna perspektiva;
Jelena Šeler, HZZO: Pokazatelji izmjena Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama
Martina Lovrić, Portal Moj posao: Rezultati istraživanja portala Moj posao o očevima na roditeljskom dopustu;
Nataša Novaković, Hrvatska udruga poslodavaca: Uloga poslodavca u poticanju očeva na korištenje roditeljskog dopusta;
Maja Bušljeta, Erste banka: JuRa - jednaki u različitostima - Predstavljanje statističkih podataka, primjera iz prakse te komunikacijskih alata kojima banka potiče na slobodno kombiniranje roditeljskih prava između majke i oca, na način kako to najbolje odgovara našim zaposlenicima.
Moderatorica Renata Jelušić (udruga RODA) otvorila je okrugli stol ističući da u Hrvatskoj svega 2% očeva koristi roditeljski dopust i otvarajući pitanja zašto je to tako – jesu li naše društvo i poslodavci spremni na očeve na roditeljskom dopustu, koji su financijski i zakonski preduvjeti potrebni za veće korištenje, kako bi to pridonijelo ravnopravnosti spolova, te koja je uloga očeva u ranom periodu djetetova života.
U prvom dijelu okruglog stola bilo je riječi o tome zašto je važno da što više očeva koristi roditeljski dopust, koje su prednosti toga za dijete, pa zatim za oca i za majku. Uslijedila su 2 predavanja, a zatim rasprava.
Prvi predavač bio je Tomislav Kuljiš iz Centra „Prirodno roditeljstvo" autor programa: Rani razvoj i Roditeljstvo 0-6.
Govorio je o specifičnostima ranog perioda i ulozi tate tijekom prve i druge godine. Njegovo je mišljenje da je osim direktnog kontakta s djetetom, važna uloga tate biti podrška majci koja je prva „ljuska" oko djeteta u tim najranijim godinama, zato što dijete više od dobre mame treba mamu koja je dobro.
Sljedeća predavačica bila je Ninoslava Pećnik, redovita profesorica i predstojnica Katedre za psihologiju na Studijskom centru socijalnog rada Pravnog fakulteta u Zagrebu, i predsjednica Centra za podršku roditeljstvu ,Rastimo zajedno'.
Na tribini je predstavila neke od rezultata recentnog, sveobuhvatnog istraživanja pod naslovom 'Kako roditelji i zajednice brinu o djeci najmlađe dobi u Hrvatskoj' , a koji su se odnosili na uključenost očeva u skrb o najmlađoj djeci.
Gđa Pećnik istaknula je prednosti veće uključenosti očeva u skrb o najmlađoj djeci. Ona ima pozitivni učinak na djetetov kognitivni i socio-emocionalni razvoj, rodnu socijalnizaciju. Također postoje odgođeni pozitivni učinci očevog bavljenja djetetom u prvih 30 mjeseci života, koji su vidljivi u kasnijem djetinjstvu, adolescenciji i odrasloj dobi. Uključeni očevi imaju bolje mentalno i tjelesno zdravlje, a partnerice uključenih očeva doživljavaju više podrške i imaju niži roditeljski stres.
Istraživanje je zabilježilo da je kod očeva manji doživljaj kompetentnosti odnosno samoefikasnosti u roditeljskoj ulozi. Za razliku od toga, majke doživljavaju višu razinu roditeljskog stresa od očeva.
Trećini zaposlenih očeva i četvrtini zaposlenih majki zahtjevi posla često ili uvijek otežavaju ispunjavanje roditeljske uloge. Dvije od tri majke preuzimaju sve ili veći dio aktivnosti s djecom, a tri od četiri majke preuzimaju sve ili veći dio kućanskih poslova. Više vremena samo za dijete i njegove potrebe za igrom želi 45% očeva i 38% majki.
Natko Gereš, direktor Status M-a, govorio je o Uključivanju mladića i muškaraca u postizanje
rodne ravnopravnosti. Istaknuo je važnost rada s mladim muškarcima kako bi se promijenili stavovi o tome što znači biti muškarac u društvu. Također potiče muškarce da se uključe u podizanje ravnopravnosti spolova. Izjavio je da treba raditi na razbijanju slike oca kao figure koja se povremeno pojavljuje.
U drugom dijelu govorilo se o zakonskom okviru za za korištenje roditeljskog dopusta od strane očeva, u Europi i posebno u Hrvatskoj.
Moderatorica Renata Jelušić istaknula je jedan problem s nedorečenosti važećeg Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, zato što roditelji od različitih institucija dobivaju oprečna mišljenja o tome da li otac ima ili nema rezerviranih 2 mjeseca svojeg dijela roditeljskog dopusta nakon što majci prepusti „svojih" 2 mjeseca roditeljskog dopusta od ukupno 4 mjeseca očevog dijela roditeljskog dopusta.
Prema preporuci Direktive 2010/18/EU s kojom se taj zakon trebao uskladiti, „Dopust se dodjeljuje na razdoblje od najmanje četiri mjeseca, a radi promicanja jednakih mogućnosti i ravnopravnog postupanja prema muškarcima i ženama ... kako bi se oba roditelja potaknulo na ravnopravnije uzimanje dopusta, treba predvidjeti da barem jedan od četiri mjeseca bude neprenosiv."
Prva predavačica u ovom dijelu bila je Ivana Dobrotić, docentica na Katedri za socijalnu politiku pri Studijskom centru socijalnog rada na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Tema njezinog predavanja bila je komparativna perspektiva očeva i dopusta u Europi i Hrvatskoj. Osvrnula se na vrste dopusta namijenjenih djeci, posebice na zadnje reforme i trendove u europskim zemljama koje se usmjeravaju sve većem uključivanju očeva u rani odgoj i obrazovanje djece, kao i na čimbenike i učinke korištenja dopusta od strane očeva.
Ivana Dobrotić ističe da već dva tjedna dopusta korištena od oca doprinose smanjenju rodnog jaza u kućanstvu.
U Europskim zemljama prisutni su različiti mehanizmi poticanja većeg korištenja dopusta od strane očeva: povećanje naknada (veće tzv. nadomjesne stope dohotka); nuđenje financijskih inicijativa obiteljima u kojima očevi koriste dopust (npr. gender-equality bonus); očev dopust ili kvote za očeve (neprenosivost prava); duže trajanje individualnog prava na dopust (npr. bonus mjeseci); te omogućavanje fleksibilnijeg korištenja dopusta.
Pokazalo se da najveći učinak ima kombinacija ovih pristupa, uz obavezno individualno neprenosivo pravo za oca.
Hrvatski zakon iz 2003. godine koji je dodijelio 2 bonus mjeseca uvjetovanih očevim korištenjem 3 mjeseca rodiljnog dopusta prije toga, Ivana Dobrotić nazvala je „simboličnim" pridavanjem veće uloge očevima, što su pokazali i rezulatati tj. vrlo malo korištenje rodiljnog dopusta od strane očeva. Slični su rezultati i zakona iz 2009. kada roditeljski dopust postaje individualno pravo, no u potpunosti prenosivo (nije rezervirano za majku ni oca).
Zadnje promjene u Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama nastale su 2013. godine zbog usklađivanja s direktivom EU. Majka i otac dobivaju po 2 rezervirana mjeseca roditeljskog dopusta. I dalje mali broj očeva koristi roditeljski dopust.
Sljedeća predavačica bila je Jelena Šeler, viša inspektorica za pravne poslove iz Službe za obvezno zdravstveno osiguranje i normativnu djelatnost u Direkciji Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Održala je prezentaciju s temom Pokazatelji izmjena Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama u 2013. i 2014.
Iznijela je promjene koje su se dogodile u Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama od 1. srpnja 2013. godine: Nakon 6 mjeseci rodiljnog dopusta, roditeljski dopust se produžuje na 8 mjeseci (za prvo i drugo dijete), na način da svaki od roditelja koristi 4 mjeseca roditeljskog dopusta. Pritom, prenošenje prava na drugog roditelja moguće je samo u polovici od navedenih 4 mjeseca. Znači, svaki korisnik može na drugoga prenijeti 2 mjeseca, dok su preostala 2 mjeseca neprenosiva. Stoga, kada roditeljski dopust koristi samo jedan od korisnika, on može koristiti maksimalno 6 mjeseci (dok drugi korisnik i dalje zadržava pravo na „svoja" neprenosiva dva mjeseca).
Zaključila je da je udio muškaraca u korištenju rodiljnih i roditeljskih potpora, iako je u vrlo blagom porastu, i dalje znatno manji nego što je to udio žena. Muškarci se u brigu o djetetu, sudeći po iznesenim podacima, u većem broju uključuju tek nakon šestog mjeseca djetetova života. Tome svjedoče i podaci npr. u prvih 5 mjeseci 2014. godine, rodiljni dopust je koristilo 25555 žena, te tek 73 muškarca, a roditeljski dopust 27009 žena i 1330 muškaraca.
Nakon predavanja raspravljalo se o nedorečenost i suprotnim tumačenjima najnovijeg Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, kako je navedeno u uvodu u ovaj dio okruglog stola. Kako je Zakon morao biti usklađen s ranije navedenom direktivom EU, intencija pri njegovom donošenju bila je rezervacija 2 mjeseca dopusta za oca odnosno majku, kao neotuđivo pravo bez obzira na korištenje preostalog dijela dopusta. Predstavnice Ministarstva socijalne politike i mladih bile su stajališta da u članku 14 ovog Zakona to ne stoji jasno, dok su predstavnice HZZO-a, Pravnog fakulteta i Udruge RODA bile drugačijeg stajališta. Zaključak rasprave je bio da će se u Ministarstvu socijalne politike i mladih razmotriti usklađenje tumačenja Ministarstva i HZZO-a, koje provodi taj Zakon.
U trećem dijelu okruglog stola razmatrao se učinak okruženja i posebno poslodavaca na korištenje rdoiteljskog dopusta od strane očeva.
Prva predavačica bila je Martina Lovrić, voditeljica marketinga na portalu MojPosao koji već gotovo 15 godina istražuje teme vezane za zapošljavanje i tržište rada. Predstavila je rezultate online istraživanja o stavovima vezanim za odlazak očeva na roditeljski dopust. Istraživanje je provedeno tijekom studenog i prosinca 2013. godine u suradnji s Udrugom Roda.
Istraživanje je pokazalo da su dopust su skloniji uzimati mlađi i bolje obrazovani muškarci. Muški ispitanici su kao razloge nekorištenja dopusta najviše navodili niske naknade, strah od gubitka posla i ismijavanje od strane kolega.
Sljedeća predavačica je bila Nataša Novaković iz Hrvatske udruge poslodavaca, pravna savjetnica glavnog direktora, u HUP-u zadužena primarno za radno i socijalno zakonodavstvo, ljudske potencijale te dijelom društveno odgovorno poslovanje.
Njezina tema bila je uloga poslodavca u poticanju očeva na korištenje roditeljskog dopusta. Mišljenja je da kompanija može odigrati ulogu u promoviranju korištenja roditeljskog dopusta od strane očeva, ali misli da je ključ u društvu u cjelini.
Kao primjer poslodavca, u okruglom stolu sudjelovala je i Maja Bušljeta, voditeljica internih komunikacija u Erste banci.
Predstavila je projekt JuRa - jednaki u različitostima, koji obuhvaća komunikacijske alate kojima banka potiče na slobodno kombiniranje roditeljskih prava između majke i oca, na način kako to najbolje odgovara zaposlenicima.
Na okruglom stolu sudjelovalo je tridesetak predstavnika i predstavnica političkih stranaka, institucija, medija i organizacija civilnoga društva.
