U okviru Kongresa o ginekološkoj endokrinologiji, humanoj reprodukciji i menopauzi koji je od 5. do 9. rujna održan u Opatiji, organizirana je vrlo zanimljiva debata stručnjaka pod nazivom Sudbina embrija nakon dugotrajne kriopohrane.
U njoj su uz našu Klaudiju Kordić u ulozi predstavnice pacijenata sudjelovali stručnjaci iz Slovenije (V. Vlaisavljević, E. Bokal Vrtačnik, U. Vrtačnik, B. Kovačić) i stručnjaci iz Hrvatske ( D. Pavičić Baldani, N. Gelo, M.Š. Alebić).
Na debati su prezentirani rezultati upitnika koji je pokazao da od 10 ispitanih zemalja ni jedna nema restrikciju maksimalnog broja jajnih stanica koje se u jednom ciklusu smiju oploditi. Istovremeno, sve države imaju mogućnost prestanka čuvanja zamrzavanja zametaka na zahtjev pacijenata te imaju mogućnost doniranja i provodi se donacija prekobrojnih zametaka drugim pacijentima kojima je taj oblik liječenja potreban ili donacija u svrhu istraživanja.
Hrvatska, nažalost, zbog manjkavog Zakona o medicinski pomognutoj oplodnji, nema jasno definirano pitanje prekobrojnih zametaka kojih će u suvremenom i efikasnom liječenju neplodnosti neminovno biti.
Predstavnica udruge Roda je u ime pacijenata iznijela činjenice da trenutno u Hrvatskoj nije moguće na zahtjev pacijenata prestati čuvati zametak, pa čak ni onda kad se par razveo, kad je jedan od supružnika preminuo, kad za čuvanjem ne postoji više suglasnost para kojem pripada taj zametak. U Hrvatskoj imamo situaciju da se čuvaju zameci koji su stari i 20 godina, koji su tada neselektivno zamrzavani te zasigurno neće nikada donijeti trudnoću. Kordić je također izrazila žaljenje što se predsjednik Nacionalnog povjerenstva za medicinski pomognutu oplodnju nije pojavio na debati iako je bio najavljen.
Od naših smo stručnjaka čuli pretpostavku da se u Hrvatskoj rade blago stimulirani i nestimulirani IVF postupci upravo kako bi se izbjegla mogućnost prekobrojnih zametaka, što u konačnici snižava uspješnost postupaka i podvrgava žene suboptimalnom liječenju s vrlo slabim rezultatima.
Preporuka je stručnjaka iz inozemstva kao i pravnog stručnjaka da se treba držati isključivo medicinskih preporuka i najbolje prakse na području liječenja neplodnosti.
Želimo vjerovati da u Hrvatskoj postoji dovoljno jaka volja struke i Ministarstva zdravstva kako bi se liječenje neplodnosti u Hrvatskoj uredilo na način da postane optimalno za sve osobe kojima je potrebno te da liječenje bude temeljeno isključivo na dokazima, a ne na svjetonazoru, pa tako očekujemo da će se u dogledno vrijeme urediti prestanak čuvanja prekobrojnih zametaka kao i donacija zametaka, možda jednog dana i u svrhu istraživanja.
