Ove je godine udruga Roda zajedno s Hrvatskom udrugom IBCLC savjetnica za dojenje (HUSD) sastavila i podnijela alternativno izvješće Odboru za prava djeteta Ujedinjenih naroda (Committee on the Rights of the Child - CRC) o stanju u Hrvatskoj na području dojenja. Odbor za prava djeteta UN-a nadgleda implementaciju Konvencije o pravima djeteta UN-a u državama članicama, a alternativna izvješća prikupljena od nevladinih organizacija, uz službena izvješća državnih tijela, važan su izvor informacija o pravoj slici stanja na temelju koje Odbor daje preporuke vladama država. Odbor za prava djeteta prepoznaje dojenje kao važan dio prava djece na najviši standard zaštite zdravlja tako da su izvješća o stanju dojenja CRC-a, na temelju kojih se vladama daju preporuke za poboljšanja, važan dio procesa zaštite prava djece i promocije dojenja. Važnost dojenja kao prava djeteta je prepoznata i u Konvenciji o pravima djeteta, u članku 24.
Roda je 2004. podnijela svoje prvo izvješće na temelju kojeg je Odbor UN-a donio preporuke hrvatskoj vladi koje su doprinijele izbacivanju paketa Sretna beba iz rodilišta kao preduvjeta za uvođenje titule Rodilište – prijatelj djeteta.
I 2014. godine Odbor je uputio hrvatskoj vladi mnoge preporuke, na temelju izvješća koja su dostavile različite udruge i institucije. Zahvaljujući angažmanu Rode i HUSD-a Odbor je dobio informacije o stvarnom stanju prava djece u području dojenja.
Slijedi sažetak preporuka kojega je Odbor za prava djeteta UN-a uputio hrvatskoj vladi na temelju izvješća kojega su u rujnu 2014. sastavile udruga Roda i HUSD:
Indirektne – Općenite mjere za implementaciju (§ 9, 15): prihvatiti novu Nacionalnu strategiju za zaštitu i promociju prava djeteta 2014.-2020. i osigurati da sadrži konkretne ciljeve i mjere s jasno podijeljenim ulogama i odgovornostima relevantnih tijela na svim razinama; hitno unaprijediti sustav prikupljanja podataka o dojenju.
Zdravlje (§45): osigurati da sva djeca imaju jednak pristup zdravstvenim uslugama; osigurati odgovarajuće ljudske resurse za održavanje kvalitete zdravstvene skrbi.
Direktne (§49): unaprijediti praksu isključivog dojenja kroz mjere osvještavanja, dostupnosti informacija i treninga za zdravstvene radnike, posebice zaposlene u rodilištima te za roditelje; poduzimanje svih potrebnih pravnih i strukturnih mjera, uključujući monitoring radi kontrole marketinga nadomjestaka majčinog mlijeka.
Očekujemo od Vlade Republike Hrvatske i svih nadležnih ministarstava da ove preporuke, u interesu naše djece, shvate kao prioritet i odmah krenu s unapređenjima u svim područjima, ne samo u dojenju, koje je kao problematične naveo Odbor UN-a.
Na stranicama IBFAN-a nalaze se izvješća o dojenju po zemljama pa tako i zadnje cjelovito Rodino izvješće iz rujna 2014. iz kojega su vidljivi sažeci glavnih problema i preporuka vezano za dojenje u Hrvatskoj:
Identificirane prepreke i problemi na području dojenja:
- Smanjena mogućnost kontakta koža na kožu nakon poroda, posebno nakon carskog reza, niska stopa isključivog dojenja u prvih 6 mjeseci (manje od 15%) i prerano uvođenje dohrane;
- Na većini neonatoloških odjela postojeće prakse nisu prijateljske prema dojenju i prema obiteljima;
- Nedostatak savjetnica za dojenje i laktacijskih ambulanti u većini bolnica i u primarnoj zdravstvenoj skrbi;
- Nepostojanje banki humanog mlijeka;
- Nisu implementirane preporuke iz Nacionalnog programa za zaštitu i promociju dojenja iz 2007.;
- Nedostatak nadzora Pravilnika o dječjoj hrani, o prerađenoj hrani na bazi žitarica i dječjoj hrani za dojenčad i malu djecu i odgovarajućih mehanizama za sankcioniranje kršenja pravilnika;
- Nedostatak znanja i vještina zdravstvenih djelatnika za pružanje podrške majkama koje doje i njihovim obiteljima;
- Nagli pad standarda vezano uz dojenje u rodilištima nakon stjecanja titule Rodilište-prijatelj djeteta;
- Diskriminacija žena na tržištu rada na temelju trudnoće i majčinstva (u privatnom i društvenom sektoru) dijelom zbog velikog broja ugovora na određeno, ali i zbog konzervativnog stava poslodavaca i društva;
- Proračunska osnovica, na temelju koje se izračunavaju rodiljne i roditeljske potpore nije se mijenjala godinama i iznosi samo 3.326 HRK;
- Ne postoji plan za dojenje u kriznim situacijama.
Preporuke za poboljšanje stanja dojenja koje su Roda i HUSD dale uključuju:
- Sustavno praćenje broja dojene djece, posebno isključivo dojene djece uz korištenje definicije SZO i UNICEF-a i pouzdane metode prikupljanja podataka;
- Pokretanje humane banke mlijeka;
- Veća prisutnost savjetnica za dojenje u bolnicama i u ustanovama primarne zdravstvene skrbi;
- Uvođenje i provedba Nacionalnog programa za zaštitu i promociju dojenja iz 2007. ;
- Uvođenje sustavnog nadzora Pravilnika o dječjoj hrani, o prerađenoj hrani na bazi žitarica i dječjoj hrani za dojenčad i malu djecu i učinkovitog mehanizma za sankcioniranje tvrtki i pojedinaca koji ga krše;
- Osigurati da svi zdravstveni radnici prođu sustavnu praksu i trening o optimalnim praksama dojenja, utemeljen na dokazima;
- Godišnje praćenje i nadzor „Baby friendly" standarda u rodilištima (umjesto svake 3-4 godine);
- Alociranje sredstava iz fondova za održavanje inicijative Rodilište – prijatelj djeteta i uvođenje drugih aktivnosti vezanih uz dojenje;
- Proširiti „Deset koraka za uspješno dojenje" na sve neonatološke jedinice skrbi;
- Zaustaviti praksu raskidanja ugovora na određeno za trudnice i majke na rodiljnom i roditeljskom dopustu te uvođenje učinkovitog mehanizma za kontrolu postupaka poslodavaca prema trudnicama i majkama koje koriste svoje pravo na rodiljni/roditeljski dopust. Očeve treba poticati na korištenje njihovog dijela roditeljskog dopusta (2 mjeseca) i potrebno je smanjiti teret kojega snose poslodavci;
- Povećati proračunsku osnovicu koja se koristi za izračun rodiljnih/roditeljskih naknada kako bi se te naknade povećale.
Alternativno izvješće Odboru za prava djeteta Ujedinjenih naroda o stanju u Hrvatskoj na području dojenja dostupno je na engleskom jeziku.