Međunarodni tjedan dojenja 2020 (#WBW2020) nosi temu Podržimo dojenje za zdraviji planet kako bi se osvijestila veza između dojenja i planetarnog zdravlja.
Pojam planetarnog zdravlja odnosi se podjednako na zdravlje ljudi i stanje prirodnih sustava u okolišu. Potrebno je iznaći rješenja kojima će se zadovoljiti trenutne potrebe ljudi bez ugrožavanja okoliša i budućih generacija. S tim u vezi članice UN-a obvezale su se još 2015. dostići Ciljeve održivog razvoja do 2030.
Klimatske promjene i uništavanje okoliša nastali uslijed onečišćenja zraka, vode i hrane, emisije stakleničkih plinova, pretjeranog iskorištavanja ograničenih izvora, velike količine otpada i razaranja staništa, sve su posljedica ljudske aktivnosti. Industrija hrane i nesavjesna konzumacija imaju značajan utjecaj na klimatske promjene i uništavanje okoliša. Svaki pojedinac može doprinijeti zaštiti klime i okoliša promjenom vlastitih prehrambenih navika počevši s načinom hranjenja djece od prvog dana života. Preporuke Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) za prehranu dojenčadi i male djece na tragu su smanjivanja ugljičnog, ekološkog i vodenog otiska pojedinca i zajednice.
Dojenje je ulaganje u očuvanje života dojenčeta te poboljšanje zdravstvenog, društvenog i ekonomskog razvoja pojedinca i društva.
Od društvenog je značaja stvoriti podupiruće okruženje za dojenje u obitelji, zajednici i društvu jer dojenje ima kratkotrajni i dugotrajni pozitivan učinak na planetarno zdravlje.
Ciljevi Međunarodnog tjedna dojenja 2020. su:
- INFORMIRATI javnost o poveznicama između dojenja i očuvanja okoliša odnosno klimatskih promjena
- OSNAŽITI dojenje kao odabir prema podršci očuvanju okoliša
- POVEZATI pojedince i organizacije kako bi se postigao veći učinak
- POTAKNUTI djelovanje u smjeru promicanja dojenja za poboljšanje planetarnog i ljudskog zdravlja
Dojenje je održivo rješenje za planet i ljude
Osiguravanje planetarnog zdravlja hitan je zadatak. Održiva proizvodnja i potrošnja očuvat će prirodne resurse, okoliš i umanjiti klimatske promjene. Dojenje pozitivno doprinosi planetarnom zdravlju na nekoliko načina – održivo je, ekološki prihvatljivo i dobro za zdravlje. Zabrinjavajuća je trenutna globalna situacija sa sporim napretkom u povećanju stope dojenja, rastom industrije zamjenskog mlijeka i učestalim izvanrednim situacijama poput prirodnih katastrofa i pojave zaraznih bolesti.
Strategije za zaštitu, promicanje i podršku dojenju prepoznate su, ali se trebaju efektivno provoditi i nadzirati na svim razinama društva. Za uspješno dojenje posebno je učinkovito savjetovanje o dojenju koje stoga treba biti sustavno i kontinuirano dostupno kao podrška svim dojećim parovima i obiteljima. Kampanja za mrežu podrške dojenju koju provodi WABA stavlja dijadu majka-dijete u žarište tako da ih se prati kroz vremensko razdoblje prije poroda i tijekom prvih 1.000 dana bebinog života. Preporuča se javnozdravstveni pristup i teži se povezivanju različitih sudionika u koordinirani angažman kako bi se omogućila kontinuirana briga, jasna komunikacija i sustav skrbi ne ostavljajući nikoga bez pomoći.
Snažna mreža podrške stvara podupiruće okruženje koje osnažuje dojenački par i obitelji za optimalno dojenje. Zajedno možemo ostvariti dvostruku pobjedu – za planet i ljude.
IZAZOVI #WBW2020
- Planetarno zdravlje treba održiva rješenja i održivi sustavi hranjenja uključuju dojenje. → Način hranjenja dojenčeta je bitan. Preporuke SZO za Prehranu dojenčadi i male djece na tragu su smanjivanja ugljičnog, ekološkog i vodenog otiska pojedinca i zajednice. Dojenje je prirodno, obnovljivo i sigurno za okoliš. Industrija zamjenskog mlijeka ima izravan utjecaj na okoliš i klimu kroz proces proizvodnje, pakiranja, distribucije i pripremanja. Za proizvodnju majčinog mlijeka se troši neznatna dodatna količina prirodnih resursa i skoro uopće ne nastaje otpad.
- Novi izazovi globalnog zdravlja i prehrane uključuju prirodne katastrofe, pojave zaraznih i porast nezaraznih bolesti, manjak odgovarajuće zdravstvene skrbi, pothranjenost ili pretilost stanovništva. → Dojenje nosi kratkoročne i dugoročne dobrobiti za zdravlje i prehranu pojedinca i zajednice u normalnim i izvanrednim okolnostima. Povećanje optimalnog dojenja može spriječiti skoro 823.000 dječjih i 20.000 majčinih smrti svake godine.
- Spori napredak u poboljšanju dojenja je problem društva. → Podrška obiteljima za dojenje u normalnim i izvanrednim okolnostima treba biti društveni imperativ. Nedovoljna je potpora unutar zdravstvenog sustava, radnog mjesta i zajednice. Neetičke marketinške prakse industrije zamjenskih mlijeka pogoršavaju situaciju.
Ugljični, ekološki i vodeni otisak zamjenskog mlijeka
Glavni sastojak zamjenskog mlijeka je kravlje mlijeko. Farme mliječnih krava ispuštaju značajne količine metana i drugih stakleničkih plinova. Uništavaju se šume kako bi se osigurali pašnjaci za stoku čime se povećava količina ugljikovog dioksida, jer nema stabala koji bi ga zadržavali. Stočna hrana se proizvodi iz žitarica i soje za čiji uzgoj je potrebna velika količina pesticida i gnojiva.
Za proizvodnju, pakiranje, distribuciju i pripremu zamjenskog mlijeka troši se energija i voda. Proizvodnja energije uvelike ovisi o fosilnim gorivima čime se povećava emisija ugljika. Svježa voda je ograničen prirodni resurs i mora biti zaštićena.
Otpad je značajan faktor u ekološkom otisku. Hranjenje milijun beba formulom tijekom dvije godine u prosjeku se potroši 150 milijuna pakiranja formule. Metalna pakiranja, ako se ne recikliraju završe na otpadu, dok plastični, aluminijski i papirni otpad često završi u oceanima.
S druge strane za proizvodnju majčinog mlijeka u prvih šest mjeseci bebinog života potrebno je dodatnih 500 kcal dnevno te dodatni unos vode koji ipak ne premašuje fiziološke potrebe pojedinca. Čak i u slučaju hranjenja isključivo izdojenim majčinim mlijekom sva dodatna oprema je višekratna i smanjena je količina otpada u odnosu na hranjenje majčinim mlijekom.
RJEŠENJA #WBW2020
- Stvoriti podupiruće okruženje za dojenje, kao održivo rješenje za planetarno zdravlje. To uključuje skup intervencija na razini društva kao što su prepoznavanje dobrobiti dojenja za zdravlje i okoliš, zaštita rodiljinih i roditeljskih prava, jačanje inicijative Bolnica-prijatelj djece, dostupnost savjetovanja o dojenju u normalnim i izvanrednim okolnostima, provedba i nadzor Međunarodnog pravilnika o marketingu nadomjestaka za majčino mlijeko.
- Omogućiti potporu za optimalno dojenje svakom dojenačkom paru i obitelji. To uključuje poticanje rasprave u medijima i na društvenim mrežama o utjecaju hranjenja zamjenskim mlijekom na okoliš te dobrobitima dojenja za planetarno zdravlje te povećavanje financiranja, nadzora i implementacije svih zakona, pravilnika i smjernica koji imaju svrhu zaštite, promicanja i podrške dojenja.
- Osigurati kontinuirano i sustavno dostupno savjetovanje o dojenju svim dojećim parovima i obiteljima jer ima važan učinak na uspješnost dojenja i povećanje stope dojenja. To uključuje osnaživanje dojenačkog para i obitelji za dojenje, poštujući njihove potrebe i želje te savjetovanje o dojenju u zdravstvenim ustanovama i kroz grupe podrške u zajednici.
- Razvijati znanja o dojenju i vještine savjetovanja o dojenju na svim razinama. To uključuje ulaganje u trajne programe edukacije zdravstvenih djelatnika, laktacijskih stručnjaka, stručnih suradnika i laičkih savjetnika te uključivanje učenika, studenata, mladih i influencera u proširivanje svijesti o važnosti dojenja za planetarno zdravlje.
- Ne ostaviti nikoga iza sebe. Učestale klimatske i ekološke katastrofe su zabrinjavajuće jer povećavaju rizik pothranjenosti i stope smrtnosti djece u odnosu na normalne okolnosti. U svakoj izvanrednoj situaciji, važno je omogućiti i osigurati nutritivne potrebe i njegu dojene i nedojene dojenčadi i male djece. Iznimno je bitno da su nacionalne i međunarodne znanstveno utemeljene smjernice usklađene kako bi se javnosti prenosile jasne poruke. Nepouzdane mreže dostavljanja zamjenskih mlijeka i nehigijenski uvjeti za pripremanje mlijeka u izvanrednim situacijama čine dojenje najsigurnijom opcijom hranjenja. U slučaju COVID-19 pandemije, SZO i UNICEF preporučuju dojenje uz primjerenu pažnju na higijenu.
