Analiza izmijenjenog i dopunjenog Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama

Povećane roditeljske naknade – pohvale i primjedbe

Na 4. sjednici Hrvatskog sabora, 19. lipnja 2017. izglasan je konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopuni zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama kojim se povećavaju rodiljine i roditeljske naknade. Udruga Roda pozdravlja odluku kojom rastu rodiljne i roditeljske naknade, ali podsjećamo da to nije dovoljno. Prije svega nije dovoljno samo povećati gornju naknadu roditeljskih naknada (samo)zaposlenih roditelja, već je roditeljske naknade potrebno delimitirati. Roda, naime, od svog osnutka od svake vlade traži delimitiranje roditeljskih naknada kako bi se osiguralo dostojanstvo obitelji i prve godine djetetova života.

Administrativni problemi s postojećim zakonom

Smatramo da je vrlo problematično što se nije išlo u donošenje novog Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, već u izmjene staroga. Iako naš zakon omogućava roditeljima velike mogućnosti korištenja mjera, toliko je puta mijenjan i nadograđivan da je postao šupljikav, odnosno, svojim nedorečenostima često ostavlja roditelje bez prava. Dodatno, sustav dopusta uređen je na kompliciran način te je Zakon teško čitati, pa je time roditeljima teško znati koja su njihova prava. Štoviše, teško ga razumiju i službenici u ispostavama HZZO-a, pa roditeljima daju različita tumačenja. Primjerice, mnoge zaposlene trudnice ne znaju da imaju pravo na slobodan dan za pregled u trudnoći. Nadalje, službenici HZZO-a različito tumače odredbe vezane uz uključivanje honorarnih poslova (ugovora o djelu i autorskih ugovora) u izračun prosjeka plaće za određivanje visine rodiljne naknade prvih šest mjeseci dopusta, pa se tako roditeljima često odredi manja naknada. Također, različito se tumači i prijenos prava na roditeljski dopust s jednog na drugog roditelja te se očevi nerijetko zakidaju u ostvarivanju svog prava na roditeljski dopust.

Dvostruka kazna za roditelje

Roditelji čija su primanja prije roditeljskog dopusta bila veća od 3991 kn odnosno 2328 kn (ovisno o dopustu i statusu zaposlenja), dvostruko su zakinuti. Ne samo da imaju niža primanja kroz tih šest (odnosno osam) mjeseci roditeljskog dopusta, nego su i kasnije kažnjeni zbog toga što su im doprinosi za mirovinu uplaćeni na manji iznos dohotka. Korištenje bolovanja radi čuvanja trudnoće također smanjuje rodiljnu/roditeljsku naknadu te umanjuje iznos za izračun buduće mirovine.

Najviše su zakinuti roditelji koji zbog rođenja blizanaca, trećeg ili svakog narednog djeteta koriste trogodišnji roditeljski dopust, jer se tijekom druge dvije godine naknada smanjuje na 2328 kn, te se na taj umanjeni iznos plaćaju doprinosi za mirovinu.

Prije mirovinske reforme 2000. godine to nije bio slučaj, jer se do tada za izračun mirovine uzimalo deset najpovoljnijih godina staža, dok se sada u izračun uzima čitavi staž što uključuje i vrijeme na rodiljnom i roditeljskom dopustu. S obzirom na to da je naknada za vrijeme prvih šest mjeseci djetetova života (rodiljni dopust) delimitirana i roditelj prima iznos pune plaće, taj dio nije problematičan, već je problematičan dopust nakon što dijete navrši šest mjeseci života.

Ako uzmemo u obzir da žene najčešće koriste taj dopust i da žene u prosjeku primaju nižu plaću za isti posao od muškaraca, očito je da je ovo pitanje rodne ravnopravnosti koje se treba kvalitetnije i dugoročnije riješiti.

Najzakinutiji su očevi

Administrativni problemi s postojećim zakonom najviše zakidaju očeve koji ostaju bez svoja dva neprenosiva mjeseca roditeljskog dopusta na koji imaju pravo.

Smatramo da je upitna usklađenost ovog zakona s direktivama Europske unije koje propisuju jednako pravo oba zaposlena roditelja na roditeljski dopust. Naime, zaposleni očevi imaju pravo na roditeljski dopust samo ako imaju isti radno-pravni status s majkom - odnosno ako su oba roditelja zaposlena. Ako je majka nezaposlena, a otac zaposlen, on nema pravo na svoj dio roditeljskog dopusta, čime se krše odredbe direktive o individualnom pravu svakog zaposlenog roditelja na 4 mjeseca roditeljskog dopusta (od čega barem jedan treba biti neprenosiv). Također, isto je kod trogodišnjeg dopusta koji uopće ne predviđa neprenosivi dio roditeljskog dopusta te u tim situacijama očevi nemaju pravo na dva neprenosiva mjeseca roditeljskog dopusta. Na sličan način, u slučaju da je majka zaposlena, a otac nezaposlen, otac nema pravo koristiti roditeljski dopust, što smatramo nedopustivim.

Nadalje, čak i uz povećanja, naknade su i dalje preniske da bi očevi koristili roditeljski dopust. Istraživanja pokazuju da očevi koriste samo dobro praćene dopuste (čiji je iznos u skladu s njihovom stvarnom plaćom), stoga je potrebno još više povećati iznos naknade za vrijeme roditeljskog dopusta da bi potaknuli očeve da ih koriste. Uz povećanje naknade, aktivnosti kojima je cilj promijeniti negativne stavove o tome da očevi koriste roditeljski dopust, posebice kod poslodavaca, neophodna su jer često očevi ne koriste dopust jer se i sami boje otkaza ili drugih negativnih posljedica na radnom mjestu.

Roditelji koje ne ispunjavaju uvjete radnog staža neposredno prije korištenja rodiljnog i roditeljskog dopusta

U nekim situacijama roditelji imaju po nekoliko godina radnog staža, no u periodu neposredno prije korištenja rodiljnog odnosno roditeljskog dopusta ne ispunjavaju uvjet neprekinutih 12 mjeseci staža odnosno 18 mjeseci staža s prekidima u dvije godine prije korištenja rodiljnog odnosno roditeljskog dopusta. Roditelji poput „stalnih sezonaca" u turizmu ili roditelji koji rade na ugovorima na određeno vrijeme teško mogu prikupiti taj staž. Pravilo bi trebalo biti fleksibilnije i zahtijevati manje stroge uvjete glede potrebnog staža za ostvarivanje prava na rodiljne/roditeljske naknade.
Nadalje, trudnice kojima se prekida ugovor o radu kad kažu poslodavcu da su trudne, vode se nakon toga kao nezaposlene osobe i primaju naknadu za nezaposlene osobe, što je nelogično s obzirom na činjenicu da su najčešće do samog korištenja rodiljnog dopusta bile u radnom odnosu.

Novozaposlene majke

Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama predviđa mogućnost da se nezaposlena majka zaposli za vrijeme rodiljnog dopusta i da otac nastavi koristiti rodiljni/roditeljski dopust. U slučaju roditeljskog dopusta oba roditelja moraju biti u istom radno-pravnom odnosu, što znači da zaposleni otac ne može koristiti roditeljski dopust ako se majka djeteta novozaposli za vrijeme trajanja roditeljskog dopusta.

Među najgorima u Europi po pitanju prava na očev dopust

Ono u čemu smo u ovom trenutku u Europi među najgorima je pravo na očev dopust, odnosno mogućnost da otac koristi dopust neposredno nakon rođenja djeteta u trajanju od, poželjno, najmanje 15 dana na teret HZZO-a. To pravo sada imaju gotovo sve europske zemlje, no na žalost u Hrvatskoj takva odredba ne postoji, iako su znanstvena istraživanja pokazala koliko je važan upravo taj dopust i prilika za povezivanje u prvim danima života djeteta.

Roditelji koji koriste dopust do 8. godine za dijete s teškoćama u razvoju

Izmjenama Zakona ovoj posebno osjetljivoj skupini roditelja neznatno je narasla naknada, a njihovi su troškovi života znatno viši od drugih roditelja.

Ovoj skupini djece nisu dostupne niti redovne predškolske odgojno-obrazovne institucije pa roditelji zapravo nemaju mogućnosti na drugi način pomiriti svoje poslovne i roditeljske obaveze. Stoga je ovo pravo od iznimne važnosti za skrb o djeci s teškoćama u razvoju jer pomiruje potrebu djeteta za povećanim angažmanom roditelja, ostavljajući roditelju ujedno prostor za povratak u svijet rada.

U posebno nepovoljnom položaju su očevi blizanaca u odnosu na očeve troje i više djece u istoj situaciji – nije predviđena mogućnost da primjerice otac koristi roditeljski dopust za jednog od blizanaca dok majka koristi dopust radi njege djeteta sa težim smetnjama u razvoju. Otac sa troje ili više djece bi u identičnoj situaciji mogao koristiti roditeljski dopust.

Pitanje prebivališta odnosno državljanstva

Hrvatska je u definiranju uvjeta pristupa dopustima i naknadama vrlo striktna u odnosu na zemlje Europske unije s razvijenim sustavima roditeljskih dopusta, koje u pravilu imaju znatno fleksibilnije uvjete. Tako je za ostvarivanje prava na rodiljnu/roditeljsku poštedu od rada potrebno ostvariti uvjet neprekidnog prebivališta ili stalnog boravka u RH u neprekidnom trajanju od tri godine, a za rodiljnu/roditeljsku brigu o djetetu od pet godina.

Jednoroditeljske obitelji i roditelji u životnom partnerstvu

Dok su druge zemlje Europske unije, poput Slovenije, omogućile pravo prijenosa roditeljskog dopusta u određenim situacijama na treću osobu, poput bake ili djeda, hrvatski zakon ne predviđa nikakvu vrstu prijenosa odnosno kombiniranja. Takva mjera bi bila vrlo korisna primjerice za roditelja koji je adolescent u obrazovanju koji bi mogao/la jedan dio roditeljskog dopusta prenijeti na treću osobu i na taj bi se način omogućilo da roditelji dovrše svoje obrazovanje, ili pak za jednoroditeljske obitelji koji se nose s dodatnim izazovima u usklađivanju obiteljskih obaveza i plaćenog rada. Takva bi odredba omogućila i jednakopravan pristup rodiljnim/roditeljskim dopustima i osobama koje žive u životnom partnerstvu

Koliko će ove izmjene zapravo utjecati na demografske promjene u Hrvatskoj?

Ove su izmjene samo jedan korak u pravom smjeru, no utjecaj na demografske promjene je složen i dugotrajan proces koji će zahtijevati izmjene nekoliko zakona, podzakonskih akata i općenito praksa u društvu.