Jednokratne pelene su većini današnjih roditelja najpopularniji izbor. No jesu li stvarno toliko jednostavnije za upotrebu i jesu li najbolji izbor za vaše dijete i okoliš u kojem živimo? Iako uz moderne platnene pelene jednostavnost upotrebe uopće nije upitna, pitanje je treba li jednostavnost upotrebe biti najvažniji kriterij u odluci čime ćete prematati dijete.
Jednokratne pelene treći su po redu sudionik na odlagalištima smeća, odmah iza novina i boca. Svako dijete proizvede oko 800 kg višestruko opasnog otpada.
U vrijeme kada čovječanstvo nemilice troši prirodne izvore, možda se trebamo zapitati uklapaju li se brda jednokratnih pelena u održivi razvoj. Brda jednokratnih pelena koje iskorištavaju prirodne resurse, zagađuju okoliš, upotrebljavaju se jednom, a onda odlože na zemlju da dočekaju naše unuke, praunuke i još mnoge generacije, dio su budućnosti naše djece. Ta brda nisu mala; samo u Hrvatskoj se godišnje baci 122 milijuna jednokratnih pelena, tj. oko 800 milijuna kg opasnog i vrlo otpornog otpada.
Površina potrebna za uzgoj stabala koja će se posjeći za proizvodnju celuloze za jednokratne pelene je 27 puta veća od površine potrebne za uzgoj pamuka za platnene pelene, za previjanje istog broja beba. Proizvodnjom jednokratnih pelena troši se 230 % više vode, 350 % više energije, 830 % više nerazgradivih sirovina te 9000 % više obnovljivih sirovina. U proizvodnji se koriste toksične kemikalije, natrijev poliakrilat kao jezgra jednokratne pelene, a u okoliš se ispuštaju izuzetno opasne kemikalije (dioksin, furan, TBT).
No što to znači za Vas i Vaše dijete? Ako se premišljate hoćete li previjati dijete platnenim pelenama ili tu odluku ipak prepustiti nekom drugom, pokušajte stvari pogledati iz malo osobnije perspektive.
Dovedite sve zajedno u svoje dvorište.
Za početak, zamislite da trebate posjeći 4 do 5 stabala najbliža vašoj kući, iz vašeg dvorišta. Toliko je naime drveća potrebno da bi se dobilo 500 do 1000 kg drvene pulpe potrebne za proizvodnju jednokratnih pelena za samo jedno dijete tokom dvije i pol godine.
Izbjeljivanjem te iste pulpe klorom, nastat će toksične kemikalije, koje sigurno ne biste željeli u svom dvorištu i u zraku koji udišete.
Potrošit ćete i 1600 l sirove nafte i 78000 l vode.
Zatim Vam treba 2800 m3 neobnovljivog prirodnog plina za proizvodnju 325 kg plastike za nepropusni sloj pelene i ambalažu.
Dijete će iskoristiti oko 6000 jednokratnih pelena u dvije i pol godine, koje će činiti trećinu do polovine od ukupne količine smeća Vašeg kućanstva.
Nakon svega 2-3 sata, pelena je spremna da ju odbacite - zauvijek.
Stolicu iz pelene bi trebalo baciti u wc, no to nitko ne radi iako odlagališta otpada nisu namijenjena za odlaganje fekalija zbog toga što virusi iz stolice prodiru u zemlju i truju rezerve vode.
I za kraj, zamislite da sve te pelene bacate u svoje dvorište. Tamo će biti sljedećih nekoliko stotina godina. Njihovim raspadanjem nastaje metan, staklenički plin koji doprinosi globalnom zatopljenju. Pokušajte zamisliti milijarde bačenih pelena na našoj planeti. Lijepa ostavština za naše potomke.
Dvorište bez drveća, zatrpano odbačenim jednokratnim pelenama i onečišćen zrak.
Zvuči strašno, zar ne?
A zastrašujuća je i činjenica da smo i mi roditelji, svojim odabirom sudionici i u tom nemalom onečišćenju naše planete.
Jednokratni proizvodi su zaista praktični, pogotovo kad nismo kod kuće. No ako ih koristimo svakodnevno, ta jednostavnost skupo će nas koštati. Pelene, kao i svi ostali jednokratni proizvodi koje iskoristimo jednom i odbacimo, koliko god praktični bili, truju naš okoliš i naše zdravlje, dok korištenjem višekratno upotrebljivih proizvoda, smanjujemo količinu otpada.
U proizvodnji platnenih pelena uglavnom se koristi obnovljivi izvor - pamuk. Uzgoj pamuka daleko je blaži za okoliš od proizvodnje plastike i celuloze za jednokratne pelene. Osim toga, potrebno ih je barem 200 puta manje nego jednokratnih (25 u odnosu na minimalno 5000).
Za održavanje platnenih pelena potrebna je voda, struja i deterdžent za rublje. I to je potrošnja prirodnih resursa i zagađivanje okoliša, no u puno manjoj mjeri nego pri proizvodnji jednokratnih pelena. Za pranje platnenih pelena može se izabrati sredstvo koje je blago za okoliš, dok su opasne kemikalije koje se pojavljuju u proizvodnji jednokratnih neizbježne.
Korištenjem platnenih pelena uz pranje s malom količinom deterdženta koji je blag za okolinu, zaista činite mnogo za zaštitu prirode i okoliša. Nakon odlaganja brzo su razgradive, dovoljno je šest mjeseci.
Količina smeća koju ljudi proizvode je stalno sve veća, jer kupujemo i bacamo sve više, a prikladnih mjesta za odlaganje je sve manje.
I drugi oblici zbrinjavanja otpada imaju svoje nedostatke. Spaljivanjem otpada često dolazi do emisije toksičnih plinova i stvaranja toksičnog pepela. Recikliranje također ima ozbiljna ograničenja (u kontekstu jednokratnih pelena je neprimjenjivo), ako mu ne prethodi provođenje "smanji i ponovno upotrijebi" principa, i tu dolazi do gomilanja materijala za reciklažu, a ponekad i odbacivanje već sortiranog reciklažnog materijala.
Isto tako, činjenica je da niti jedna metoda povijanja djece nije bez utjecaja na okoliš.
Pitanje je kakva će biti budućnost našeg okoliša ako ne budemo primjenjivali 3R princip – reduce, reuse, recycle (smanji, ponovno upotrijebi, recikliraj)?
Zato Vas pozivamo da razmislite o platnenim pelenama!
Koristeći platnene pelene činite višestruko dobro djetetu, Zemlji i sebi i sudjelujete u stvaranju društva odgovornijeg prema životu i planeti na kojoj živimo.