U kojoj mjeri vozači (ne)osiguravaju zaštitu djece u automobilima u Hrvatskoj?
U svibnju ove godine volonteri udruge RODA - Roditelji u akciji su u devet hrvatskih gradova proveli istraživanje o stanju sigurnosti djece u automobilima. Istraživanje je provedeno u Vinkovcima, Osijeku, Sv. Ivanu Zelini, Krapini, Zagrebu, Zaprešiću, Rabu, Dubrovniku i Zadru te je obuhvatilo 1.320 automobila s ukupno 1.764 djece.
Svako drugo dijete u Hrvatskoj vozi se u automobilu potpuno nevezano
Rezultati istraživanja znatno se razlikuju od mjesta do mjesta, a pokazuju da se svako drugo dijete u Hrvatskoj prevozi u automobilu u potpunosti nezaštićeno. Unatoč zakonu koji propisuje obavezno korištenje sigurnosnog pojasa kod svakog putnika, a kod djece korištenje dječje autosjedalice ili pomoćnog postolja, samo 40% djece vezano je sustavom koji odgovara njihovom uzrastu.
Rezultati pokazuju samo koliko često su djeca vezana, ne i jesu li pravilno vezana
Istraživanje je provedeno promatranjem djece i drugih putnika u automobilima u tipičnom subotnjem danu. Promatrači su bilježili jesu li djeca i osobe na prednjem sjedalu vezani i kojim sustavom (u autosjedalici koja se postavlja suprotno smjeru vožnje, u autosjedalici koja se postavlja u smjeru vožnje, na pomoćnom postolju ili sigurnosnim pojasom). Istraživanje nije bilo usmjereno na pitanje jesu li djeca koja su vezana i pravilno vezana.
Djeca koja su vezana, velikim dijelom su vezana odgovarajućim sustavom
Djeca koja su vezana, ali ne sustavom koji odgovara njihovom uzrastu su pretežno dojenčad, vezana prerano u autosjedalici u smjeru vožnje te djeca predškolske i rane školske dobi, vezana prerano samo sigurnosnim pojasom.
Unatoč tome, dobra je vijest dasu djeca koja jesu vezana, u najvećem broju slučajeva vezana sustavom koji odgovara njihovom fizičkom razvoju (83%).
Važno je napomenuti da, nažalost, postoje roditelji koji još uvijek nisu svjesni da je dijete koje se prevozi u naručju druge osobe u potpunosti nezaštićeno, dok drugi pak, unatoč tome što posjeduju autosjedalicu za dijete, odlučuju se ne zaštiti ga i to tako da dijete postave, ali ga ne vežu u autosjedalicu.
Rezultati pokazuju da se djeca se velikom većinom prevoze na stražnjem sjedalu, najsigurnijem mjestu za svako dijete u automobilu. Djeca koja se prevoze na prednjem sjedalu u principu su mlađa od godinu dana (11%) ili starija od deset godina (21%).
Vezanost djece i vozača i suvozača je povezana – vozači koji ne brinu za svoju sigurnost, ne brinu ni za sigurnost svoje djece
Rezultati također pokazuju da je samo dvoje od svakih troje vozača i odraslih suvozača vezano sigurnosnim pojasom. Usporedbom rezultata koji se odnose na vezanost vozača, suvozača i djece u automobilu vidljivo je da je nevezanost vozača i suvozača povezana s nevezanošću djece. Ako su vozač i suvozač nevezani, vjerojatnost da djeca u vozilu također nisu vezana je trostruko do četverostruko veća.
Istovremeno, vozači i odrasli suvozači koji se brinu za sigurnost svoje djece, brinu se i za svoju sigurnost. Rezultati pokazuju da, ako je dijete u vozilu vezano, vrlo je visoka vjerojatnost (oko 85%) da su vozač i suvozač vezani.
Znatne regionalne razlike
Učestalost korištenja sigurnosnih pojaseva od strane vozača i suvozača, kao i odgovarajućih sustava vezanja djece u automobilima razlikuje se od regije do regije, a najviša je u Zagrebu. Raspon stope korištenja sigurnosnih pojaseva kod vozača (suvozača) kreće se od 24% (29%) u Sv. Ivanu Zelini do 88% (80%) u Zagrebu.
U čak devet gradova u kojima je istraživanje provedeno, dvoje od troje djece uopće nije vezano i na taj način je potpuno nezaštićeno. S druge strane, u Osijeku je dvoje od troje djece vezano (iako tek oko 80% odgovarajućim sustavom), a u Zagrebu i Zaprešiću svako drugo.
Stranci štite svoju djecu češće nego domaći vozači
Od interesa je također da su u gradu Rabu promatrači bilježili i porijeklo automobila (domaće odnosno strane registarske tablice) te je iz tih rezultata vidljivo da su skoro sva djeca u vozilima sa stranim tablicama bila vezana i to odgovarajućim sustavom vezanja (83%). S druge strane, tri četvrtine djece u vozilima s domaćim tablicama nije uopće bilo vezano (78%).
Daleki put i autoput efekt
Zanimljivi su i rezultati s jedne od lokacija istraživanja u Zagrebu, kod novog trgovačkog centra van grada, u koji kao da idu samo Šveđani. Čak 96% vozača te 90% odraslih suvozača pri dolasku i odlasku iz trgovačkog centra vezani su pojasom. Također, tri četvrtine (75%) djece u vozilima na ovoj lokaciji bila su vezana i to odgovarajućim sustavom vezanja.
Ovi rezultati mogu biti objašnjeni činjenicom da je pristup do ove lokacije isključivo putem autoputa, te da velik broj vozača ne koristi pojaseve i autosjedalice na gradskim cestama unatoč činjenici da se više od 80% prometnih nesreća s nastradalima dešava upravo na cestama unutar naselja.
Dobre vijesti
Unatoč poraznim rezultatima ovog istraživanja koji pokazuju da je svako drugo dijete, a u nekim krajevima Hrvatske i više od dvije trećine djece, potpuno nezaštićeno u automobilu, ipak postoje naznake pomaka na bolje.
Djeca u Hrvatskoj u prometu najčešće stradavaju upravo u svojstvu putnika i to na cestama unutar naselja, tijekom svakodnevne vožnje. Samo tijekom 2014. godine u svojstvu putnika je ozlijeđeno ili poginulo više od 500 djece. Međutim, taj broj je za više od 30% manji od broja stradale djece prije samo šest godina, kad je, po podacima Rodinog istraživanja 2009. g, više od 60% djece bilo u potpunosti nevezano, a svega 28% vezano odgovarajućim sustavom.
Iz toga vidimo da i mali porast u učestalosti vezanja djece u automobilu mnogostruko više doprinosi smanjenju stradavanja djece. Razlika od 10% više vezane djece danas nego prije šest godina, te 12% više djece vezane odgovarajućim sustavom utjecala je na to da više od 300 djece godišnje ne pati zbog ozljeda zadobivenih u sudaru kao putnici u automobilu. Ovo opažanje u skladu je s istraživanjima i u drugim zemljama.
Rezultati ankete koju je RODA provela prošle godine među roditeljima vrtićke djece pokazuju da je svijest o važnosti korištenja autosjedalica relativno visoka. Oko 90% roditelja koji su odgovorili na anketu navelo je da su njihova djeca u automobilu uvijek vezana u autosjedalici ili pojasom. Iz rezultata svibanjskog istraživanja vidimo da ova svijest nije preslika realnosti, ali barem ukazuje na to da velik broj roditelja zna koja je njihova odgovornost u zaštiti djeteta kao putnika u vozilu.
Poruka roditeljima
Danas svaki roditelj zna ili bi trebao znati da nevezanjem djeteta u automobilu u autosjedalici,na pomoćnom postolju ili sigurnosnim pojasom pokazuje izuzetnu neodgovornost i nepoštovanje prema djetetovom pravu na zdravlje i život. Ozljede su najčešći uzrok smrti djece u Hrvatskoj, a najčešće su to ozljede zadobivene u prometu, u svojstvu putnika u automobilima.
Iako se roditeljima čini, posebno pod stresom svakodnevne žurbe do vrtića, na posao, s posla do vrtića, do dućana i drugih obaveza, da je rizik nevezanja djeteta na kratke relacije malen, upravo je suprotno. Čak 80% prometnih nesreća s nastradalima u Hrvatskoj dešava se na cestama unutar naselja, upravo onda kad roditelji misle da se neće ništa dogoditi i da je u redu na tako kratkoj relaciji preskočiti pravilno vezanje djeteta u vozilu. Istovremeno, za vezanje djeteta u vozilo u autosjedalicu ili pojasom ne treba više od 30 sekundi. To je 30 sekundi koje mogu značiti razliku između sretnog i bezbrižnog života ili tragedije koja će obilježiti cijeli život obitelji.
Roditelji se mogu obratiti Rodinim savjetnicama i savjetnicima o autosjedalicama u vezi svih pitanja koja imaju na temu sigurnosti djece u automobilima putem Facebook stranice Rodini savjeti o autosjedalicama, elektronske pošte na autosjedalice@roda.hr ili na akcijama besplatnih pregleda autosjedalica u njihovim zajednicama.