Ovo su najčešća pitanja koja postavljaju naše korisnice. Prikupile smo ih na jedno mjesto da vam olakšamo potragu za odgovorima.
1. Imam li pravo na godišnji odmor u godini povratka s rodiljnog/roditeljskog dopusta, ako sam u toj godini radila manje od 6 mjeseci?
Da. Svaka od nas ima pravo na svoj godišnji odmor za godinu u kojoj se vraća s rodiljnog, roditeljskog ili posvojiteljskog dopusta.
2. Ako sam cijelu, ili gotovo cijelu, prošlu godinu provela na bolovanju zbog komplikacija u trudnoći ili na rodiljnom dopustu, imam li u ovoj godini pravo na prošlogodišnji godišnji odmor, ako se vratim na posao do 30.06. ove godine?
Da, ako ste u prethodnoj godini pravo na godišnji odmor ostvarili, a niste ga mogli koristiti radi korištenja bolovanja ili korištenja prava na rodiljni, roditeljski ili posvojiteljski dopust.
3. Što se događa s radnim stažem dok smo na rodiljnom dopustu?
Staž teče normalno, čak i u drugi stup će uplaćivati država.
4. Smijem li koristiti 45 dana rodiljnog dopusta prije termina poroda ako prije nisam mirovala?
Prema Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama zaposlena i samozaposlena žena ima pravo na korištenje rodiljnog dopusta u trajanju od 28 dana prije dana očekivanog poroda, pa do 6 mjeseci života djeteta. Od toga 98 dana u neprekidnom trajanju je obvezni rodiljni dopust.
Iznimno, žena može početi koristiti rodiljni dopust 45 dana prije očekivanog termina poroda, ali samo na preporuku izabrani doktor ginekolog iz obveznoga zdravstvenog osiguranja. Pri tome nije uvjet da je prije bila na bolovanju radi komplikacija u trudnoći, nego se procjenjuje stanje trudnoće i zdravstveno stanje zaposlene ili samozaposlene žene upravo u tom promatranom periodu.
Za trudnice koje se neposredno prije nalaze na bolovanju zbog komplikacija u trudnoći rodiljni se dopust u pravilu otvara 45 dana prije očekivanog termina poroda.
5. Kad se može otac uključiti u korištenje rodiljnog dopusta?
Otac se u korištenje rodiljnog dopusta može uključiti po isteku obveznog rodiljnog dopusta majke, odnosno 71. dan nakon poroda, ako se roditelji tako suglase. Majka tada svoje pravo prenosi pisanom izjavom na oca, uz njegovu prethodnu suglasnost. Pravo korištenja može se prenijeti u ograničenom ili neograničenom trajanju (odnosno, do isteka rodiljnog dopusta).
Pri tome naglašavamo kako je rodiljni dopust pravo zaposlenog ili samozaposlenog roditelja.
6. Ako je dijete rođeno u Hrvatskoj, otac je stranog državljanstva, kako ide sa utvrđivanjem očinstva, kako dijete može dobiti i njegovo državljanstvo?
Pri prijavi djeteta postupak je uobičajen, osim što se može dobiti i međunarodni rodni list. Hrvatsko državljanstvo i domovnicu dijete dobiva automatski jer je rođeno u Hrvatskoj. Što se tiče državljanstva, različito je od države do države; neke priznaju dvojno državljanstvo, a neke ne. Ponekad se treba odreći jednog državljanstva kako bi se dobilo drugo.
7. Koliko iznose rodiljne naknade i naknade za bolovanje zbog komplikacija u trudnoći?
- za vrijeme bolovanja naknada je limitirana i iznosi do 4.257,28 kuna;
- za vrijeme rodiljnog dopusta (prvih šest mjeseci) nema gornjeg limita pri isplati naknada, minimalna naknada je 1.663,00 kn;
- drugih šest mjeseci (roditeljski dopust): od 1.663,00 do 2.500,00 kuna;
- za roditeljski dopust od jedne do tri godine života djeteta (za roditelje blizanaca, troje i više djece): 1.663,00 kuna za cijelo vrijeme trajanja dopusta;
- nezaposleni roditelji, roditelji van sustava rada – naknada za cijelo vrijeme korištenja iznos 1.663,00 kn
8. Imaju li sve nezaposlene majke pravo na novčanu pomoć?
Nezaposlene majke (majke izvan sustava rada) imaju pravo na novčanu pomoć tijekom rodiljne i roditeljske brige o novorođenom djetetu. Pod rodiljnom brigom o djetetu podrazumijeva se razdoblje od rođenja djeteta do navršenoga 6. mjeseca života djeteta, a pod roditeljskom brigom razdoblje od 6. mjeseca do navršene 1. godine života djeteta, za prvo i drugo rođeno dijete ili do navršene 3. godine života djeteta kod rođenja blizanaca, trećeg i svakoga sljedećeg djeteta.
Majka izvan sustava rada može ostvariti pravo s osnove rodiljne i roditeljske brige o djetetu pod uvjetom da na dan rođenja djeteta ispunjava sljedeće uvjete:
- da je hrvatska državljanka ili strankinja s odobrenim stalnim boravkom u Republici Hrvatskoj,
- da ima neprekidno prebivalište ili stalni boravak u Republici Hrvatskoj u trajanju od najmanje 5 godina,
- da je zdravstveno osigurana prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju
9. Nezaposlene majke imaju pravo na priznavanje staža u prvoj godini djetetova života. Postoje li tu još neki uvjeti, kao kod stjecanja prava na rodiljnu naknadu?
Ne.
10. Na temelju čega se izračunava naknada kod bolovanja zbog komplikacija u trudnoći?
Bolovanje zbog komplikacija u trudnoći izračunava se na temelju plaća primljenih za posljednjih šest mjeseci prije mjeseca u kojem je nastupio slučaj na osnovi kojeg se stječe pravo na naknadu plaće, umanjena za doprinos za mirovinsko osiguranje, porez i prirez. Plaća koja se prima u mjesecu u kojem je otvoreno bolovanje (a koja se je najčešće isplaćena za prethodni mjesec) ne ulazi u promatrano razdoblje.
11. Što je to R-1 obrazac?
To je obrazac na kojem se evidentiraju isplaćene plaće za potrebe izračuna naknade plaće, a službeno se zove Potvrda o plaći. Za obrtnike, taj se obrazac naziva Potvrda o osnovicama osiguranja.
12. Kod izračuna naknade za bolovanje zbog komplikacija u trudnoći često se spominje „stari staž". Što to konkretno znači?
„Stari staž" predstavlja uvjet prethodnog staža osiguranja koji mora biti ispunjen kako bi se uopće pristupilo izračunu naknade. U staž osiguranja ubraja se staž ostvaren na temelju radnog odnosa, obavljanja djelatnosti, te primanja naknade plaće po prestanku radnog odnosa, odnosno obavljanja djelatnosti.
Kako bi se pristupilo izračunu osnovice za naknadu, korisnik mora prije dana početka korištenja prava imati 12 mjeseci neprekinutog staža osiguranja ili 18 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine prije početka korištenja prava. U protivnom, isplaćivat će se najmanja zakonom propisana naknada.
13. Vrijedi li uvjet starog staža i kod rodiljnog dopusta?
Da.
14. Primam minimalnu naknadu plaće na bolovanju zbog komplikacija u trudnoći. Hoće li mi minimalna naknada plaće ostati i na rodiljnom dopustu?
Ne nužno. Ako bi vam novi izračun bio povoljniji (ispunjen uvjet starog staža, isplaćene su plaće nakon otvaranja bolovanja i sl.), prilikom podnošenja doznake za otvaranje rodiljnog dopusta imate pravo zatražiti novi izračun.
15. Otvaram rodiljni dopust, a na R-1 obrascu nemam svih šest isplaćenih plaća, nego samo dvije? Što će biti sa mojom rodiljnom naknadom?
Rodiljna naknada izračunat će se prema tim dvjema isplaćenim plaćama. Za trudnice koje nemaju svih šest isplata plaće, dovoljne su barem dvije isplaćene plaće i prosječna vrijednost njihovog radnog sata izračunat će se prema plaćama iz tog R-1 obrasca.
16. Što ako imam samo jednu isplaćenu plaću na R-1 obrascu?
Rodiljna naknada će biti minimalna, 1.663,00 kn, bez obzira na visinu te isplaćene plaće.
17. Koliko se dobiva od naknade plaće kad si na bolovanju zbog komplikacija u trudnoći? Je li to 100 % od plaće i postoji li gornja granica u iznosu naknade?
Da, za vrijeme komplikacija dobiva se naknada plaće u 100% iznosu od prosjeka plaće, no taj iznos ne može biti viši od 4.257,28 kuna.
Znači, naknadu u iznosu 100% plaće primat će one korisnice koje su imale prosjek manji od 4.257,28 kn. Korisnice čiji je prosjek viši primat će 4.257,28 kn, bez obzira na visinu prosjeka.
18. Prijava rođenja djeteta
U prvih mjesec dana, dok se ne dobiju svi dokumenti, otpusno pismo iz rodilišta služi kao djetetov službeni dokument. Prvo što se mora učiniti jest prijaviti dijete matičnom uredu onog matičnog područja kojem pripada mjesto gdje se dijete rodilo. Rođenje djeteta mora se prijaviti u roku od 18 dana od dana rođenja djeteta. Rođenje djeteta u zdravstvenoj ustanovi dužna je prijaviti zdravstvena ustanova, a rođenje djeteta izvan zdravstvene ustanove dužan je prijaviti otac djeteta, odnosno osoba u čijem je stanu dijete rođeno ili majka kada za to bude sposobna ili babica ili liječnik koji je sudjelovao pri porodu.
Osobe koje su ovlaštene odrediti ime djeteta, roditelji, dužni su radi upisa u maticu rođenih prijaviti nadležnom matičaru osobno ime djeteta najkasnije u roku od 30 dana od dana rođenja djeteta. Dokumenti potrebni za to su vjenčani list i osobne iskaznice roditelja. Ako roditelji nisu vjenčani, za priznavanje očinstva dovoljno je da oboje dođu s rodnim listovima i osobnim iskaznicama u matični ured te da otac potpiše izjavu kojom priznaje očinstvo. Ako ste samohrani roditelj, dijete prijavljujete osobno s rodnim listom i osobnom iskaznicom.
Matični ured izdat će rodni list, domovnicu te Potvrdu o osobnom identifikacijskom broju (OIB) za dijete. Na MUP-u prijavljujete djetetovo prebivalište, temeljem dokumenata izdanih u matičnom uredu. Ako su oba roditelja prijavljena na istoj adresi, dovoljno je da ide samo jedan roditelj. Ako roditelji nemaju istu adresu, roditelj na čijoj adresi neće biti prijavljeno dijete mora potpisati izjavu da je suglasan da dijete bude prijavljeno na adresu drugog roditelja. U policijskoj postaji dobiva se potvrda o prebivalištu te MBG (matični broj građana). Za to je potreban rodni list djeteta ili izvod iz matice rođenih, domovnica, osobna iskaznica oba roditelja te obrazac prijave prebivališta koji se dobiva u MUP-u ili se može skinuti s MUP-ovih web stranica. Original dokumenata daje se na uvid, a predaje se kopija.
19. Imam li pravo na doplatak za djecu?
Pravo na doplatak za djecu stječe se pod uvjetom da vam ukupni dohodak ostvaren u prethodnoj kalendarskoj godini po članu kućanstva mjesečno ne prelazi 50% proračunske osnovice, odnosno da primanja po članu obitelji ne prelaze 1.663,00 kn mjesečno. Ako je novorođena beba treća ili četvrta u Vašoj obitelji, imate pravo i na dodatnih 500,00 kn pronatalitetnog dodatka.
20. Tko ima pravo na pronatalitetni dodatak za treće i četvrto dijete?
Pronatalitetni dodatak za treće i četvrto dijete je pravo koje ostvaruje korisnik doplatka samo ako ostvaruje pravo na doplatak za troje ili četvero djece. Dakle, ako su vam mjesečni prihodi veći od imovinskog cenzusa nećete imati pravo niti na doplatak niti na pronatalitetni dodatak. Također ako imate dvoje djece, od kojih je jedno već punoljetno ili prekinulo redovito školovanje, te koristite pravo na doplatak samo za jedno dijete, rođenjem trećeg djeteta ono će postati drugi korisnik doplatka te također nećete imati pravo na pronatalitetni dodatak. Nadalje, ako imate rješenje za doplatak za troje djece, koje uključuje i pronatalitetni dodatak za treće, u trenutku kada vam za najstarije dijete, radi punoljetnosti ili drugog razloga, prestane pravo na doplatak prestaje vam pravo i na pronatalitetni dodatak jer ćete novim rješenjem imati dvoje djece za koje ostvarujete pravo na doplatak.
21. Mogu li dobiti otkaz dok sam na rodiljnom dopustu?
Ne.
Za vrijeme trudnoće, korištenja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, rada s polovicom punog radnog vremena, rada s polovicom punog radnog vremena radi pojačane brige i njege djeteta, dopusta trudnice ili majke koja doji dijete, te dopusta ili rada s polovicom punog radnog vremena radi brige i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju, odnosno u roku od petnaest dana od prestanka trudnoće ili prestanka korištenja tih prava, poslodavac ne smije otkazati ugovor o radu trudnici i osobi koja se koristi nekim od tih prava.
No pri tome valja voditi računa o činjenici da istek ugovora o radu na određeno vrijeme nije otkaz, te opisane okolnosti ne sprečavaju prestanak ugovora o radu na određeno vrijeme istekom vremena na koje je sklopljen.
Ako roditelju ugovor o radu istekne za vrijeme korištenja rodiljnog odnosno roditeljskog dopusta, dužan je u roku od 30 dana promijeniti osnovu osiguranja u HZZO-u, kako ne bi izgubio pravo na naknadu.