Izvanmaterična ili ektopična trudnoća

Izvanmaterična trudnoća predstavlja svaku trudnoću u kojoj se oplođeno jajašce implatira izvan maternice, gdje nastupa razvoj embrija i placente. Najčešća lokacija (95-98%) izvanmaterične trudnoće je jajovod, mada su moguće i lokacije kao što je jajnik, abdominalna šupljina i vrat maternice (cerviks).

Svaka izvanmaterična trudnoća predstavlja po život opasnu situaciju za ženu ako se ne liječi, a najveća opasnost sastoji se u obilnom krvarenju u trbušnu šupljinu i šoku usljed iskrvarenja.

Razlozi nastajanja izvanmaterične trudnoće

Razloge nastajanja izvanmaterične trudnoće dijelimo u dvije osnovne grupacije:

• Mehaničke nepravilnosti i prepreke u jajovodu

Najčešći razlog postojanju prepreka i oštećenja su prijašnje upale i operacije jajovoda. Preko 50% žena s izvanmateričnom trudnoćom imaju medicinsku povijest PID-a (Plevic Inflammatory Disease) ili zdjelične upalne bolesti najčešće uzrokovanu infekcijama klamidije, gonoreje i mikoplazme. Neke izvanmaterične trudnoće mogu biti uzrokovane anatomskim deformacijama jajovoda, endometriozom, kao i oštečenjima nastalim pri rupturi slijepog crijeva ili drugim abdominalnim operacijama, te prijašnjim izvanmateričnim trudnoćama.

• Nepravilna peristaltika jajovoda

Nepravilni pokreti jajovoda čiji je glavni uzrok nedostatna funkcija jajnika (hipoplastični jajovodi). Ostali uzroci nepravilne peristaltike su oštećenja mišićnog sloja jajovoda kod postojanja priraslica i tumora u maloj zdjelici zbog čega je forma i funkcija jajovoda izmijenjena.

Manipulacija hormonima (posebice estrogenom i progesteronom) može usporiti normalna kretanja oplođenog jajašca u jajovodu i kao rezultat toga jajašce se može implatirati u samom jajovodu. Žene koje su ostale trudne usprkos uzimanju tableta na bazi progesterona kao kontracepcijskog sredstva imaju peterostruko više šanse za izvanmateričnom trudnoćom. Tableta za «jutro nakon» povezana je s deseterostukim povećanjem rizika ako ne uspije spriječiti trudnoću.

Jedna izvanmaterična trudnoća javlja se u prosjeku na svakih 40 do 100 trudnoća.

Simptomi i dijagnoza izvanmaterične trudnoće

Pokazatelji izvanmaternične trudnoće mogu prilično varirati od osobe do osobe zavisno o dužini trajanja i o tome je li nastupila ruptura, odnosno puknuće jajovoda. Najučestaliji pokazatelji su:

• kašnjenje ili izostanak menstruacije
• pozitivan test na trudnoću – mada ne u svim slučajevima, tako da iako vaš test nije pozitivan, a imate ostale simptome – obavezno se obratite liječniku
• bol (obično s lijeve ili desne strane) u trbuhu
• nepravilno (obično tamno smeđe i oskudno) krvarenje
• bol u donjem dijelu leđa

Ako nastupi ruptura i unutarnje krvarenje simptomi se mogu pogoršati, a uključuju:

• jake, oštre i iznenadne bolove u donjem dijelu abdomena
• nesvjesticu
• bolove u području ramena

Dijagnoza izvanmaterične trudnoće postavlja se na osnovu podataka iz anamneze, te na osnovi:

 

• određivanja beta HCG-a iz seruma – ako vrijednost beta HCG-a nije dovoljno visoka ili se dobro ne udvostručava – to može biti pokazatelj izvanmaterične trudnoće.
• vaginalnog pregleda – u početnim stadijima ne mora biti nikakvih nepravilnosti, no kod uznapredovalih stadija ili krvarenja mogu se osjetiti zadebljanja na jajovodu uz izrazitu bolnost pri pomicanju vrata maternice.
• ultrazvučnog pregleda – sumnjivi ultrazvučni nalaz je već nedostanak nalaza embrija u maternici pri izostanku menstruacije, a siguran ultrazvučni znak izvanmaterične trudnoće je nalaz vitalnog embrija izvan maternice.

 

Liječenje izvanmaterične trudnoće uvelike ovisi o njenom stadiju, a moguće je:

• samoizlječenjem – u malom broju slučajeva može doći do kompletnog spontanog pobačaja ili resorpcije trudnoće u jajovodu
• primjenom lijeka Methotrexate – primjenjuje se samo u ranim stadijima izvanmaterične trudnoće, te osim samoizlječenja predstavlja najbolji način prekida izvanmaterične trudnoće bez oštećenja jajovoda, a dijeluje tako da uništava stanice placente i uzrokuje resorpciju embrija kao da je nastupio spontani pobačaj.
• laparoskopskom operacijom – koja se primjenjuje sve češće, takoder u ranijim stadijima, a izvodi se tako da se kamerom koja se uvodi u jajovod traži embrio koji se kirurški uklanja s čim je to manje mogućim oštećenjiem jajovoda.
• abdominalnom operacijom – predstavlja najradikalniji pristup odstranjivanjem jajovoda u kojem se nalazi izvanmaterična trudnoća, a ponekad ako je to potrebno odstranjivanjem i jajovoda i jajnika.

Ako ste Rh-negativni nakon uklanjanja izvanmaterične trudnoće najvjerovatnije ćete dobiti dozu Rh imunoglobina.

Prognoza 

Kod izvanmaterične trudnoće najvažnije je čim prije ju uočiti i odstraniti s čim manjim oštećenjem jajovoda s čime si povećavate šanse da sljedeća trudnoća bude uredna. Vjerojatnost da imate dvije uzastopne izvanmaterične trudnoće iznosi oko 10% - što znači da imate oko 90% šanse da sljedeća trudnoća bude normalna. Čak i ako izgubite jedan jajovod, još uvijek možete normalno zanjeti – dokle god je drugi jajovod ispravan. U suprotom, ako ne možete zanjeti zbog oštećenja oba jajovoda uvijek vam ostaje metoda potpomognute oplodnje IVF (In Vitro Ferilization) u kojoj se zaobilazi uloga jajovoda tako da se zametak transverira direktno u maternicu.