Peticiju je do sada potpisalo 8931 ljudi.
Mišljenje o našoj peticiji dalo je i svjetsko udruženje ginekologa i porodničara FIGO
Tekst peticije
Pri vođenju normalnih porođaja u hrvatskim rodilištima ne poštuju se preporuke Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) iz 1999. o normalnim porođajima. Riječ je o normalnom porođaju, koji počinje spontano, niskog je rizika na početku i takav ostaje do izgona. Dijete se rađa spontano, glavom prema dolje, između 37 i 42 tjedna trudnoće. Nakon porođaja majka i dijete su u dobrom stanju. Porođaji mnogih visokorizičnih trudnica također teku normalno.
Svjetska zdravstvena organizacija odbacila je mnoge postupke koji se rutinski primjenjuju u našim rodilištima kao nepotrebne ili čak štetne. Nasuprot tome, postupci za koje su istraživanja pokazala da su korisni, nedostupni su u većini rodilišta.
Istraživanja pokazuju da prisutnost osobe bliske rodilji pri porođaju značajno smanjuje postotak potrebnih sekcija (carskog reza). Potpora puna suosjećanja, prije i tijekom porođaja, od njegovatelja i osobe bliske rodilji može smanjiti potrebu za farmakološkim ublaživanjem bolova i tako poboljšati iskustvo rađanja djeteta.
Primjena klistira donekle umanjuje stupanj fekalnog zaprljanja pri porođaju, no bez klistira zaprljanje je uglavnom neznačajno i lakše ga je ukloniti nego zaprljanost nakon klistiranja. Nije otkriven nikakav utjecaj na trajanje porođaja, na neonatalnu infekciju ili infekciju međice.
Brijanje povećava rizik od infekcije virusom HIV-a i hepatitisom i rodilje i medicinskog osoblja. Oba su postupka ponižavajuća, te Svjetska zdravstvena organizacija zaključuje da se ne bi trebali provoditi osim na zahtjev rodilje.
Pri tradicionalnom porođajnom položaju - ležanju na leđima – maternica s plodom pritišće vene i ometa cirkulaciju, trudovi su bolniji i manje učinkoviti, a položaj je neudoban. Rodilju bi trebalo ohrabrivati da izabere položaj koji joj najviše odgovara te da se kreće tijekom porođaja. To su postupci koji dokazano ubrzavaju porođaj i on se doživljava manje bolno.
Neprekidno elektronsko praćenje (primjerice CTG) kod normalnog porođaja nije preporučljivo. Zanimljivo je da, prema izvještaju WHO-a, dva liječnika različito očitavaju isti graf. Isti liječnik jedanput očita graf na jedan način, a nakon nekog vremena isti će graf često očitati na drugi način. Povećava se broj intervencija pri porođajima koji bi inače protekli bez intervencije. Zbog vezanosti uz aparat smanjuje se mogućnost kretanja, čije su prednosti dokazane.
Bušenje vodenjaka i davanje oksitocina (drip) u ranoj fazi poroda u našim se rodilištima primjenjuju rutinski kao načini ubrzavanja porođaja. Normalan porođaj nije potrebno ubrzavati farmakološkim i invazivnim metodama.
Urezivanje međice (epiziotomija) kod nas se provodi učestalo, osobito kod prvorotkinja. Međutim, prema spoznajama Svjetske zdravstvene organizacije, ne postoji vjerodostojna opravdanost za rutinsku epiziotomiju, ali se zna da može izazvati štetu. U dotad normalnom porođaju postoje povremeno opravdani pokazatelji za epiziotomiju, ali je preporučljiva ograničena upotreba te intervencije. Cilj bi trebao biti postotak epiziotomija poduzetih u ispitivanjima u Engleskoj (10%) bez štetnog utjecaja na majku ili dijete.
Uzimanje hrane i osobito pića tijekom porođaja predmet je proturječja, no WHO zaključuje da je pravilan pristup poštovati ženine želje u vezi s hranom i pićem tijekom trudova i porođaja jer u normalnom porođaju treba postojati valjan razlog da se remeti prirodan proces.
Nefarmakološke metode ublažavanja porođajnih bolova (tuširanje, kupka, masaža, metode disanja, verbalno vođenje poroda, relaksacija i sl.) pokazale su se korisnima, bezopasne su i mogu se samo preporučiti za razliku od farmakoloških metoda čije su koristi očite, ali su zanemareni mogući nepovoljni učinci za majku ili dijete. Osoblje bi u rodilištima trebalo biti obučeno za te metode.
U hrvatskim se rodilištima ne primjenjuje ništa od navedenog. Sve su te činjenice utvrđene opsežnim medicinskim istraživanjima, i Svjetska zdravstvena organizacija objavila ih je u dokumentu Care in Normal Birth: a practical guide, 1999. Stoga su postupci koji se primjenjuju u našim rodilištima suprotni preporukama proizašlim iz znanstvenih istraživanja.
Stanje u hrvatskim rodilištima
| Postupci tijekom porođaja | Prema SZO | U hrvatskim rodilištima |
| prisutnost osobe bliske rodilji | korisno | zabranjeno u 14 rodilišta |
| klistir | nepotrebno | rutinski |
| brijanje | nepotrebno | rutinski |
| mogućnost mijenjanja položaja | korisno | ne postoji |
| neprekidni elektronički nadzor (CTG) | nepotrebno | rutinski |
| rano bušenje vodenjaka | nepotrebno | rutinski |
| rano davanje oksitocina (drip) | nepotrebno | rutinski |
| urezivanje međice | štetno | rutinski |
| pritiskanje trbuha | štetno | primjenjuje se |
| zabrana jela i pića | nepotrebno | rutinski |
| nefarmakološke metode ublažavanja bolova | korisno | nedostupno |
Tražimo da se odmah u svim hrvatskim rodilištima omogući prisutnost osobe bliske rodilji u toku normalnog porođaja i da se prestane rutinski primjenjivati klistir i brijanje, dakle da se klistiraju i briju samo žene koje to zatraže. Tražimo i hitno sastavljanje Smjernica za vođenje normalnog poroda koje bi prihvaćale sve navedene preporuke Svjetske zdravstvene organizacije, a koje se temelje na neupitnim rezultatima medicinskih istraživanja. Tražimo da javnosti budu dostupni detaljni statistički podaci o postupcima u toku porođaja kako bi rodilje na osnovi njih mogle odabrati bolnicu u kojoj žele roditi.