Održan stručni sastanak “Za dojenje zajedno”

U srijedu 5. listopada 2023. godine od 9 do 13 sati u Tribini Grada Zagreba održan je stručni sastanak “Za dojenje zajedno'' koji je okupio pedesetak stručnjakinja i stručnjaka u području dojenja, ranog razvoja i javnog zdravstva kako bi osnažili postojeću suradnju, proširili znanja o dojenju i darovanom humanom mlijeku, dodatno se umrežili i poslali poruku o važnosti zajedničkog djelovanja u promicanju, podršci i zaštiti dojenja.

Organizatori/ce ovog događanja bili su udruga Roditelji u akciji – Roda, Grad Zagreb, Gradski ured za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s nvaliditetom, Koordinacijski odbor Grada Zagreba za “Grad Zagreb, prijatelj dojenja” i Hrvatski zavod za javno zdravstvo, a događanje je organizirano kao aktivnost projekta “Promocija doniranja humanog mlijeka s ciljem prevencije bolesti nedonoščadi i novorođenčadi” sufinanciranog sredstvima Europskog socijalnog fonda.

Tijekom ovog stručnog sastanka održana su dva tematska okrugla stola, promicanje i zaštita dojenja u zdravstvenom sustavu i promicanje i zaštita dojenja u zajednici. Tijekom ovog sastanka stručna izlaganja održali su izv.prof.dr.sc. Anita Pavičić Bošnjak, dr.med., Željka Draušnik, dr.med.spec., univ. mag. med., izv. prof. dr. sc. Milan Stanojević, prim. dr. med., prim. mr. sc., Marija Čatipović, dr. med, izv. prof dr. sc. Branka Golubić Ćepulić, dr.med., Maja Lang Morović, prof. rehabilitator, Ivana Đerek Dubravčić, dr. med., Dinka Barić, mag. med. techn. te Ivana Zanze, voditeljica programa Dojenje u udruzi Roditelji u akciji.

Nakon stručnih izlaganja i moderiranih rasprava, u suradnji s ključnim dionicima ova dva okruženja, nastojali smo identificirati ključne poruke okupljenim zdravstvenim djelatnicima, suradnicima, pripadnicima civilnog društva, roditeljima, skrbnicima i svim ostalim zainteresiranim osobama. Doneseni su sljedeći zaključci:

 

Promicanje dojenja u sustavu zdravstva

 

• Redovito prikupljanje standardiziranih podataka o dojenju – U svrhu procjene uspješnosti provođenja dojenja te budućih javnozdravstvenih intervencija u promicanju dojenja, potrebno je prikupljati podatke o dojenju i analizirati trendove prehrane dojenčadi tijekom određenog vremenskog razdoblja. Shodno tome, na prijavama poroda je potrebno bilježiti provođenje dojenja u prvom satu života odnosno kada se započelo s dojenjem u rodilištu te prikupljati i bilježiti u e-karton djeteta anamnestičke podatke o trajanju isključivog dojenja, hranjenja darovanim humanim mlijekom i dojenja uz dohranu tijekom sistematskih i drugih preventivnih pregleda.

• Osiguravanje implementacije usklađenih politika – Neophodno je osigurati kontinuiranu provedbu Nacionalnog programa za zaštitu i promicanje dojenja, dosljedno primjenjivati međunarodne smjernice o dojenju Svjetske zdravstvene organizacije i UNICEF-a te osigurati kontinuiran rad banke humanog mlijeka kako bismo osigurali optimalni rast i razvoj dojenčadi i dostupnost podrške u dojenju kroz sustav zdravstvene zaštite te unaprijedili javnozdravstveni standard u Republici Hrvatskoj.

 

Promicanje dojenja u zajednici

 

• Važnost osiguravanja kvalitetnih, točnih informacija i praktične pomoći u podršci u dojenju – Za osiguranje dojenja sukladno preporukama Svjetske zdravstvene organizacije i UNICEF-a potrebno je unaprjeđenje podrške u dojenju kroz pružanje kvalitetnih informacija i praktične pomoći uz podršku partnera. Jedan od mogućih putova je unaprjeđenje povezanosti ginekoloških ambulanti i patronaže kako bi se mogle realizirati kućne posjete trudnicama prije samog poroda gdje bi se one imale priliku upoznati sa svojom patronažnom sestrom te dobiti potrebne informacije vezano uz porod, dojenje i pripremu za novorođenče.

• Kontinuirana edukacija stručnjaka – Za najbolje moguće rezultate u podršci dojenju potrebno je kontinuirano educirati stručnjake i partnere o dojenju i poticati njihovu aktivnu ulogu u pomoći majkama za uspješno dojenje. Rad Savjetovališta za dojenje u Zagrebu je primjer dobre prakse koji je potrebno održavati i kontinuirano unaprjeđivati.

 

Dnevni red održanog događanja možete vidjeti OVDJE, a više o izlaganjima donosimo u nastavku teksta.

 

Podrška dojenju u rodilištima i na odjelima za neonatologiju, izv.prof.dr.sc. Anita Pavičić Bošnjak, dr.med., predsjednica Povjerenstva za zaštitu i promicanje dojenja Ministarstva zdravstva RH - Program "Rodilište prijatelj djece" provodio se u RH od 1995. do 1999. i od 2007. do danas. Sva javna rodilišta u RH, njih 31, stekla su naziv RPD do 2016. što Hrvatsku svrstava među zemlje s najvećim brojem RPD. U posljednje četiri godine ponovno je ocijenjeno 58% javnih rodilišta u RH. Program promicanja dojenja na odjelima za neonatologiju (u jedinicama intenzivnog neonatalnog liječenja) provodi se od 2013.

Podaci o dojenju - njihova važnost u promicanju dojenja, Željka Draušnik, dr.med.spec., univ. mag. med., izv. prof. dr. sc. Urelija Rodin, prim. dr. med.spec., Daria Jezdić, mag. med. tech. - U promicanju dojenja važnu ulogu imaju i povratni podaci o stopama dojenja; neposredno po rođenju djeteta, zatim kroz dojenačko razdoblje te dokle god majka doji svoje dijete. Hrvatski zavod za javno zdravstvo već dugi niz godina prikuplja i prati te podatke te će u ovoj prezentaciji oni biti prikazani i naglašena njihova važnost.

Važnost Koda u zaštiti dojenja, izv. prof. dr. sc. Milan Stanojević, prim. dr. med., UNICEF ured za Hrvatsku - Međunarodni pravilnik o marketingu nadomjestaka za majčino mlijeko (Kod) usvojila je Svjetska zdravstvena skupština (SZS) 1981. godine kako bi se utvrdili minimalni zahtjevi za propisivanje marketinga nadomjestaka za majčino mlijeko, bočica za hranjenje i duda. Cilj Koda je zaustaviti agresivno i neprikladno oglašavanje ovih proizvoda. Neke su vlade postigle znakovit napredak i u velikoj mjeri implementirale Kod u nacionalno zakonodavstvo. Ipak, mnogo više zemalja nije uvelo Kod u nacionalno zakonodavstvo ili su u njima usvojene samo blage mjere zaštite i promicanja dojenja koje se uglavnom ne provode. Implementacija propisa nije dobra čak niti u zemljama u kojima postoji odgovarajuće zakonodavstvo. Neke su vlade postigle znakovit napredak i u velikoj mjeri implementirale Kod u nacionalno zakonodavstvo. Ipak, mnogo više zemalja nije uvelo Kod u nacionalno zakonodavstvo ili su u njima usvojene samo blage mjere zaštite i promicanja dojenja. Industrija dječje hrane odgovorna je za dva ključna čimbenika koji utječu na ograničenje provedbe Koda: · sukobe interesa koje industrija dječje hrane stvara kroz te procese u sustavima zdravstvene zaštite. Vrste uplitanja industrije u razvoj i provedbu politika uključuju lobiranje kod političkih vođa, prijetnje sudskim sporovima protiv vlada i promicanje dobrovoljnih mjera ili samoregulacije. Te aktivnosti su koordinirane na globalnoj razini, a sprovode ih proizvođači i distributeri s mnogim trgovačkim udrugama i paravan grupama koje rade u njihovo ime.

Uloga primarne zdravstvene zaštite u podršci dojenju, prim. mr. sc., dr. med., Specijalistička pedijatrijska ordinacija Marija Čatipović - Savjetovališta za djecu - prijatelji dojenja djeluju kroz 10 koraka. U svom radu Savjetovališta pomažu rad grupa za potporu dojenju, rad trudničkih tečajeva, aktivnosti lokalne zajednice na promicanju dojenja (Klupa za dojenje u parkovima, Mjesto za dojenje u restoranima i sredstvima javnog prijevoza, obilježavanje Međunarodnog i Nacionalnog tjedna dojenja). Surađuju s vrtićima (Vrtići - prijatelji dojenja), knjižnicama (Knjižnice - prijatelji dojenja), ljekarnama (Ljekarne - prijatelji dojenja), srednjim školama (edukacija o dojenju u sklopu međupredmetne teme Zdravlje), te provede edukaciju zdravstvenih djelatnika o dojenju (Tečaj "Suvremene spoznaje o dojenju - za rodilišta prijatelj djece")

Banka humanog mlijeka u podršci dojenju, izv. prof dr. sc. Branka Golubić Ćepulić, predstojnica Kliničkog zavoda za transfuzijsku medicinu i transplantacijsku biologiju, Jurjana Novoselac, dr. med, IBCLC - Svake se godine u Hrvatskoj prerano rodi više od 2000 djece od kojih 400 treba intenzivnu medicinsku skrb. Ova osjetljiva skupina novorođenčadi treba najbolju moguću hranu da izrastu i razviju se u zdravu djecu. Majčino mlijeko sadrži protutijela koja štite prerano rođenu djecu, kao i djecu rođenu u terminu, protiv bolesti i crijevnih infekcija. Premda je majčino mlijeko najbolje, katkad prerano rođeno dijete ne može sisati i često njihove majke nisu u mogućnosti izdojiti za njih dovoljno mlijeka. Za djecu koja su u neonatalnim jedinicama intenzivnog liječenja, donacije mlijeka su presudne za život.

U osiguravanju takvog mlijeka glavnu ulogu ima Banka mlijeka koja neonatalne jedinice intenzivnog liječenja opskrbljuje sigurnim, pasteriziranim doniranim mlijekom. Majke čija su djeca primala darovano humano mlijeko češće doje, a ponekad i same postaju darivateljice. Banka humanog mlijeka otvorena je pri KBC Zagreb u studenom 2019. godine i otad je preko 1000 nedonoščadi i novorođenčadi primilo sigurno darovano humano mlijeko iz ove ustanove.

Podrška dojenju kroz program Živjeti zdravo, Maja Lang Morović, prof. rehabilitator, Hrvatski zavod za javno zdravstvo - Kroz Nacionalni program Živjeti zdravo koji provodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo u partnerstvu s Mrežom zavoda za javno zdravstvo, a čije su projektne aktivnosti sufinancirane sredstvima Europskog socijalnog fonda, nabavljeni su jednoobrazni setovi opreme za uređenje po jedne hodačke staze i po jednog parka u svakoj županiji Republike Hrvatske. U sklopu ovog uređenja, a s ciljem promicanja zaštite i pružanja podrške dojenju kao najzdravijem izboru za dijete i za majku te kako bi potakli stvaranja okruženja koja promiču zdravlje, svaka hodačka staza i park Živjeti zdravo obogaćeni su stolićem i klupom za prematanje i dojenje.

Grad Zagreb, prijatelj dojenja - primjer dobre prakse, dr. sc. Mirela Šentija Knežević, predsjednica Koordinacijskog odbora Grada Zagreba za „Grad Zagreb, prijatelj dojenja“ (izlaganje održala Voditeljica Odjela za zdravstvenu zaštitu i planiranje - Ivana Đerek Dubravčić, dr. med.) - Općeprihvaćeno je da dojenje unaprjeđuje zdravlje majke i djeteta, a dugoročno pridonosi mnogim razvojnim ciljevima stoga Grad Zagreb brojnim aktivnostima, u kontinuitetu od 2015. godine, od donošenja prvog Programa promicanja i unapređenja dojenja u zajednici (kojeg donosi Koordinacijski odbor Grada Zagreba za "Grad Zagreb, prijatelj dojenja", a usvaja ga Gradska skupština Grada Zagreba) radi na promicanju dojenja, a s ciljem očuvanja i unapređenja zdravlja djece. Grad Zagreb brojnim besplatnim aktivnostima neprekidno radi na promicanju dojenja. U izlaganju će biti prikazane aktivnosti koje Grad Zagreb provodi u zajednici, u svrhu promicanja dojenja, s ciljem očuvanja i unapređenja zdravlja djece.

Patronažna sestra u podršci dojenju, Dinka Barić, mag. med. techn., IBCLC - Dojenje je prirodni proces koji predstavlja prvi korak u primarnoj prevenciji, unapređenju i promociji zdravlja. Uspješna uspostava dojenja osigurava adekvatan rast i razvoj djeteta i utječe na brži oporavak nakon poroda i zdravlje majki. Kako bi dojenje bilo zadovoljstvo i majke i djeteta vrlo često je potrebna adekvatna stručna pomoć i podrška. Majke dojilje susreću se s brojnim izazovima tijekom dojenja kao i nedostatkom adekvatne podrške i potpore.

Društvena zajednica dužna je osigurati mogućnosti u pružanju takve podrške i pomoći majkama jer se na tome temelji zdravlje cjelokupne zajednice i dugoročno ovo ulaganje i adekvatna organizacije donose brojne benefite koji donose dobrobiti za samu obitelj ali i cijelo društvo.

Kao i za sve projekte i ulaganja u prevenciju koji se provode na razini primarne zdravstvene zaštite potrebno je određeno vrijeme kako bi se učinkovitost provedbe mogla objektivno vrednovati. Brojni znanstveni dokazi upućuju nas da je upravo dobro organizirana pomoć i podrška u dojenju, svima majkama kojima je to potrebno, temelj uspjeha i zadovoljstva kako majke tako i djeteta a naš mjerljivi cilj je prikaz viših stopa isključivog i ukupnog trajanja dojenja na godišnjoj razini.

Kakvu podršku roditelji trebaju, Ivana Zanze, voditeljica programa Dojenje u udruzi Roditelji u akciji, voditeljica projekta Promocija doniranja humanog mlijeka s ciljem prevencije bolesti nedonoščadi i novorođenčadi - Podrška u dojenju za roditelje danas trebala bi biti sveobuhvatna, uključivati informiranje i educiranje na njima poznate i bliske načine i uz pomoć alata koji su im dostupni na zahtjev, u skladu s današnjim navikama. U okolnostima dostupnosti mnoštva informacija i misinformacija,roditeljima treba omogućiti da prepoznaju kvalitetne izvore informacija o dojenju. Također, danas roditelji više traže i konkretnu podršku u usvajanju tehnika dojenja i kao i emocionalnu podršku i podršku zajednice, kako bi se osjećali manje izoliranim i više povezanim. Partner danas igra važnu ulogu u podršci dojenju, više nego bilo kad ranije. Partner može pružiti emocionalnu podršku, pomoći u kućanskim poslovima i brizi o drugim djetetovim potrebama kako bi majka imala više vremena za dojenje. Partner danas uči uz majku sve o dojenju kako bi bolje razumio proces i kako bi podržao majku u za nju izazovnim trenucima.