Kvalitativno istraživanje smjernica za skrb o rodiljama tijekom fiziološkog porođaja.

U okviru projekta RADAR - Osnaživanje zagovaračkih potencijala udruga za zaštitu ženskih prava u zdravstvu provedeno je kvalitativno istraživanje smjernica za skrb o rodiljama tijekom fiziološkog porođaja.

Nakon više stotina prijava žena o neprofesionalnom postupanju tijekom porođaja u hrvatskim bolnicama, brojnih napisa u medijima, izvješća Vijeća Europe i Posebnih izvjestitelja i izvjestiteljica UN-a u području ljudskih prava o različitim oblicima verbalnog i fizičkog nasilja u rodilištima te izjava čelnika zdravstvenih ustanova i stručnih društava tijekom afere „kiretaža"o tome kako je sve napravljeno prema pravilima struke, htjele smo ta često spominjana pravila struke učiniti vidljivima zainteresiranoj javnosti, posebice ženama.

Rezultati našeg istraživanja pokazali su potpuni izostanak nacionalnih kliničkih smjernica o skrbi za vrijeme porođaja u Hrvatskoj usprkos postojanju stručnih društava u čijoj je domeni izrada smjernica za dijagnostiku, liječenje i prevenciju kliničkih stanja od posebne važnosti za granu perinatologije u svrhu poboljšanja kvalitete zdravstvene zaštite trudnica, rodilja i djece. U Hrvatskoj su to Hrvatsko društvo za ginekologiju i opstetriciju (HDGO) te Hrvatsko društvo za perinatalnu medicinu (HDPM) koje svoje smjernice objavljuju u časopisu Gynaecologia et Perinatologia. Iako na mrežnim stranicama tih udruženja postoje upute za izradu smjernica, smjernice za izradu smjernica, a navedeno je i da postoji plan donošenja smjernica, uočljiv je njihov nedostatak iz područja perinatologije u odnosu na ostala područja. Iz područja fetalne medicine i opstetricije objavljene su samo jedne smjernice te se one odnose na procjenu rizika za preeklampsiju.

S druge strane, prakse u visokorazvijenim zemljama pokazuju da je uloženo puno truda u redovito ažuriranje smjernica, njihovo transparentno objavljivanje, uključivanje pacijenata i pacijentica u proces izrade i upoznavanje sa smjernicama jer je uočeno da takva praksa pridonosi većem povjerenju u zdravstveni sustav, snažnijem uključivanju pacijenata i pacijentica u procese zdravstvene skrbi, učinkovitosti zdravstvenog sustava, smanjenju troškova u zdravstvu te zdravijem društvu.
Kvalitativno istraživanje izradila je Magdalena Kurbanović, univ. bacc. obs., mag. med. techn., IBCLC, doktorandica doktorske škole iz znanstvenog područja biomedicina i zdravstvo, a cijeli rad možete pogledati u nastavku teksta.