Održan međusektorski sastanak o resocijalizaciji bivših zatvorenika i osoba na probaciji

Krajem rujna, udruga Roda organizirala je međusektorski sastanak na temu resocijalizacije bivših zatvorenika i osoba na probacijskom radu na području Međimurske i Varaždinske županije. Dvodnevni sastanak održao se u Tehnološko-inovacijskim centru Međimurje d.o.o. u Čakovcu.

Cilj dvodnevnog sastanka bilo je jačanje međuresorne suradnje te razmjena informacija vezanih uz različite perspektive i izazove resocijalizacije, kako za pojedinca tako za obitelj i zajednicu. Osim predstavljanja vlastite perspektive i izazova u radu, predviđen je i niz interaktivnih izlaganja sa zaključnom raspravom na kraju svakoga dana. Na sastanku su sudjelovali predstavnici i predstavnice brojnih institucija koje se bave resocijalizacijom te podrškom djeci i obitelji.

Prvi dan sastanka koji se odvijao pod temom Izazovi roditeljstva i osvještavanje najboljeg interesa djeteta bio je posvećen temama roditeljstva i obiteljske povezanosti,  a drugi dan sastanka, s temom Resocijalizacija i osnaživanje za tržište rada, jačanju zapošljivosti te osnaživanju korisnika za tržište rada. Sastanak je bio organiziran u formi okruglog stola u kojem su sudionici ravnopravno sudjelovali te pridonosili zaključcima i raspravama.

Nakon što je u pozdravnom govoru Ivana Zanze, izvršna direktorica udruge Roda predstavila rad udruge u zatvorskom sustavu i projekt moto#R s naglaskom na djelovanje Platforme za resocijalizaciju te internetsku stranicu kakodalje.eu, prvo izlaganje održala je Maja Gabelica Šupljika.

Maja Gabelica Šupljika predstavila je ulogu i djelovanje Ureda Pravobraniteljice za djecu u zaštiti djece čiji su roditelji u sukobu sa zakonom - „Zločin nije njihov, a kazna?“ Naglasak je bio na medijskoj izloženosti djece i pritužbama koje Ured dobiva na račun zatvorskog sustava. Također, na resornoj suradnji te važnosti razmjenjivanja informacija između različitih sustava s naglaskom na aktivno uključivanje organizacija civilnog društva u rad zatvorskog sustava. 

Drugo izlaganje je održala Dragana Vasović, viša savjetnica za tretman u Kaznionici u Lepoglavi na temu „Uloga kaznenog tijela u jačanju roditeljske uloge zatvorenika“. Predstavila je različite programe koje Kaznionica u Lepoglavi provodi sa zatvorenicima s ciljem njihove resocijalizacije te jačanja obiteljskih veza. U Kaznionici se aktivno radi na osnaživanju zatvorenika kao roditelja, a osim službenih programa koji se provode od strane zaposlenika, brojne udruge imaju dodatne aktivnosti – Poput Čitateljskog programa udruge Roda te Kluba Očeva od Udruge za kreativni socijalni rad.

Treće izlaganje održala je Ivana Majnarić iz CZSS-a Čakovec koja je predstavila mjere iz nadležnosti centra po pitanju obiteljsko-pravne zaštite. Naglasila je da je veliki problem taj što CZSS nitko ne obavještava u slučaju kada osoba odlazi ili se vraća s izdržavanja kazne zatvora tako da oni nisu upućeni kada djetetu ili obitelji treba pružiti podršku (osim u slučaju da je bilo prisutno obiteljsko nasilje ili je počinjeno kazneno djelo na štetu djeteta).

Peto izlaganje je održala Anamarija Sočo iz  Udruge Status M s temom­ „Rodna perspektiva u roditeljstvu“  gdje su predstavljeni programi rada udruge koji se temelje na preispitivanju rodnih uloga unutar obitelji. Šesto izlaganje je održala Mia Krpan iz Udruge roditelja “Korak po Korak” s temom „Iskustva u pružanju podrške počiniteljima kaznenih djela s naglaskom na roditeljstvo“. Ona je predstavila primjere iz prakse unutar savjetovališta udruge, vezane uz počinitelje kaznenih djela. Od najvažnijih izazova u radu pokazala se ustrajnost u donošenju novih odluka vezanih uz društveno prihvatljivo ponašanje te suočavanje s realitetom oko mogućnosti zapošljavanja i zarađivanja na hrvatskom tržištu rada. Navedeni izazovi loše utječu na roditeljstvo i povezanost s obitelji s obzirom na to da se zbog recidivizma roditelj ponovno odvaja od obitelji.

Nakon izlaganja odvila se rasprava u kojoj su zaposlenice CZSS-a istaknule kako nisu imale saznanja o tretmanskom radu kaznenih tijela i postojanju toliko različitih programa za podršku zatvorenicima. Navele su i kako CZSS često uopće nema informaciju o odlasku/povratku roditelja u kazneno tijelo osim ako im se stranke direktno ne obrate za pomoć. Zaključeno je kako u različitim kaznenim tijelima postoje različite prakse postupanja u sličnim situacijama prijevoza zatvorenika do mjesta susreta s maloljetnim djetetom. Zaposlenice dječjeg vrtića Varaždin navode kako su imali ideju da uzmu osobe iz probacije na poslove održavanja vanjskih prostora vrtića, međutim pojavio se problem osiguravanja zaštite na radu koju nitko ne želi preuzeti kao odgovornost. 

Drugi je dan naglasak bio na zapošljavanju i osnaživanju počinitelja kaznenih djela na tržištu rada. Ivana Zanze, predstavila je Rodine aktivnosti jačanja zapošljivosti zatvorenika i osnaživanja za tržište rada. Predstavljen je projekt Rešetke nisu prepreke koji ima vrlo progresivne ideje vezano uz rad zatvorenika i plasiranje njihovih proizvoda na tržište rada.

Nakon toga izlaganje je održala Blaženka Dasović iz HZZ-a, PU Čakovec koja je detaljno predstavila sve mjere koje HZZ omogućava građanima s naglaskom na bivše počinitelje kaznenih djela. Nadalje, predstavila je uobičajene izazove u radu vezanom uz obrazovanje i zapošljavanje. Kao glavni problem navela je nedostatak adekvatnog obrazovanja (nedovršenja i dovršena OŠ) kod jednog dijela korisnika.

Nakon predavanja potaknuta je rasprava vezana uz obrazovanje zatvorenika i zatvorenica. Zatvorenici i zatvorenice se mogu uključiti u programe obrazovanja međutim njihova dostupnost ovisi o mogućnostima svakog kaznenog tijela posebno. Problem je što, da bi dobili kvalifikaciju, kazneno tijelo mora omogućiti zatvorenicima da osim predavanja unutar kaznenog tijela odrade i praktični rad. Kao problem se izdvaja i činjenica što je u izmjenama Zakona o izvršavanju kazne zatvora izbačeno opismenjavanje kao dio obrazovnih aktivnosti za zatvorenike što je vrlo problematično je postoji jedan broj korisnika koji je nepismen ili nema nikakve kvalifikacije te je time jako slabo zapošljiv. Zaposlenice Zatvora u Varaždinu navode kako imaju većinu upravo takvih korisnika, najčešće romske nacionalne manjine, koji su vrlo teško zapošljivi i imaju slabu motivaciju za uključivanje u obrazovne programe.   

Sljedeće izlaganje održala je Martina Belić iz Otvorene medijske grupacije. Ona je predstavila projekt PAL Push entrepreneurship koji se bavio integracijom romske nacionalne manjine i njihovim povezivanjem na razini EU. Projekt je imao za cilj poticanje poduzetništva i samozapošljavanja kod mladih pripadnika i pripadnica romske nacionalne manjine, međutim sam pristup aktivnostima i forma projekta je znatno onemogućila uspjeh projekta što je dovelo do zaključka da je u samom kreiranju natječaja i projektnih aktivnosti važno uključiti samu korisničku populaciju od početka.

Nakon izlaganja uslijedila je analiza potreba i resursa s obzirom na stanje u Međimurskoj i Varaždinskoj županiji i s naglaskom na pružanje usluga za počinitelje kaznenih djela. Detektirani su problemi i predložena rješenja problema koja bi osigurala bolju komunikaciju i usklađenost rada između institucija i brže odgovaranje na potrebe korisnika.