Iskustva trudnica, rodilja i babinjača u zdravstvenom sustavu 2018. i 2019. godine

Izvještaj obrađuje teme skrbi u trudnoći, porodu, razdoblju nakon poroda te u prvih šest tjedana nakon poroda, kao i vrijene ranog roditeljstva. Istraživanje je obuhvatilo čak 4.800 žena iz svih dijelova Hrvatske koje su rodile u 2018. i 2019. godini.

Glavne zaključke možete pročitati u tekstu niže, a cijelo istraživanje i usporedba sa podacima iz prethodnih godina dostupno je na kraju teksta.

Skrb u trudnoći

• Trudnice u Hrvatskoj odlaze na preglede vrlo rano u trudnoći (do 9. tjedna trudnoće). Na termin pregleda ne čekaju dugo i ambulante primarne ginekologije su većini žena lako dostupne.
• Rutinski pregledi trudnica u Hrvatskoj uključuju česte vaginalne i ultrazvučne preglede, što nije u skladu sa smjernicama za praćenje zdravih trudnoća.
• Trudnice se uglavnom koriste uslugama primarne ginekološke zaštite i tek u manjem broju koriste se uslugama privatnih ginekologa. Kada se koriste uslugama privatnih ginekologa, to je najčešće do tri puta, zbog usluge koju nisu mogle dobiti kod primarnog ginekologa ili zato što su smatrale da je skrb privatnika kvalitetnija.
• Plaćanje redovnih trudničkih pregleda u ordinacijama koje imaju ugovor s HZZO-om je i dalje problem – najčešće se naplaćuje ultrazvuk, a naplata je uglavnom bez računa.
• Trudnički tečaj pohađa velik broj trudnica (oko 60 %) i to najčešće u Domu zdravlja ili rodilištu. Taj broj znatno varira ovisno o tome gdje trudnica živi: žene koje žive na otoku, selu ili u manjem gradu u znatno se manjem broju odazovu na trudnički tečaj. Trudnice koje nisu pohađale trudnički tečaj izjavile su da je najčešći razlog taj što nisu smatrale da im je potreban.
• Patronažne sestre uglavnom ne obilaze trudnice (tek 21,4 % trudnica imalo je posjet patronažne sestre), iako su trudnice ocijenile informacije koje su im dale patronažne sestre kao vrlo korisne. Čak 39,7 % žena nije dobio informaciju o mogućnosti patronažnog posjeta u trudnoći.
• Ispitanice su uglavnom znale što je primaljska skrb i većina je izjavila da bi se njome koristila u porodu i/ili babinju, dok je jedna trećina izjavila da bi se tom vrstom skrbi koristila u trudnoći.

 
Skrb u porodu

• Plan poroda pripremi tek manji broj trudnica, no kada ga donesu u rodilište, zdravstveni djelatnici uglavnom se trude poštivati ga.
• Mito i korupcija prisutni u ovom području zdravstvenog sustava – čak 30 % trudnica izjavilo je da je u nekom trenutku tijekom boravka u rodilištu dalo novac ili poklon zdravstvenom djelatniku ili se koristilo vezom. Ipak, tek manji dio dao je mito u obliku novca (4,1 %). Većina je izjavila da to rade jer je to običaj ili su smatrale da će zahvaljujući tome dobiti bolju skrb.
• Rodilišta su većini ispitanica (oko 80 %) udaljena do 30 km od mjesta gdje žive i većina žena odabire rodilište na temelju toga da im je to rodilište najbliže.
• Oprema za aktivan porod u rodilištima je gotovo ista kao što je bila u 2015. godini, a kad je prisutna, manje se koristi, no što se njome koristilo u 2015. godini.
• Trend pratnje na porodu je u porastu. Najčešći razlog zašto žene nisu imale pratnju na porodu bio je taj što nisu željele pratnju ili su rađale carskim rezom.
• Većini žena porod je krenuo spontano (oko 60 %), dok je za 22 % porod pokrenut indukcijom, najčešće zbog prekoračenog termina porođaja (57 %). Kao metoda indukcije najčešće se koristi davanje lijeka intravenozno i prokidanje vodenjaka.
• Rutinske prakse u porodu se i dalje (pre)često koriste u rodilištima, usprkos tome da se u Hrvatskoj uvodi inicijativa Rodilište prijatelj majki i djece. Čak četiri od pet ispitanica nisu se mogle slobodno kretati u porodu, što je manji broj u odnosu na 2015. godinu. Tri od četiri žene izjavile su da se CTG nadzor kontinuirano koristio. Tek polovica ispitanica izjavila je da su mogle slobodno piti za vrijeme trudova, dok je samo 9 % moglo slobodno jesti. Polovica ispitanica morala je ležati na leđima ili s povišenim nogama, što je manje u odnosu na rezultate iz 2015. godine.
• Rutinske prakse poput klistira, prokidanje vodenjaka, ubrzavanje poroda (drip), epiziotomija i dalje su prisutne – njihova učestalost je ostala ista ili je blago pala u odnosu na 2015. godinu.
• Udio žena koje žele epiduralnu analgeziju je u porastu u odnosu na 2015., no udio žena koje dobiju epiduralnu analgeziju sličan je onome u 2015. Tek 5 % žena koristilo se dušikovim oksidulom.
• Kristellerov hvat i dalje se koristi u rodilištima, no taj broj opada. Kada se koristi, koristi se nježnije no što je bio slučaj u 2015.
• Stopa carskih rezova u Hrvatskoj je i dalje u porastu, a tek 3,2 % žena izjavilo je da su imale carski rez jer su one tako htjele. Većina carskih rezova radi se u regionalnoj anesteziji, no i dalje velik udio (38 %) radi se u općoj anesteziji.
• Kontakt koža na kožu nakon carskog reza imalo je tek 10 % ispitanica.
• Kod šivanja nakon vaginalnog poroda, polovica ispitanica izjavila je da ih je umjereno, dosta ili jako boljelo.
• Pohranjivanje krvi iz pupkovine je rijetko (92,6 % ispitanica nije ju pohranilo).
• Većina žena nije znala gdje se može žaliti ako smatraju da im je zdravstvena skrb uskraćena, nije adekvatno provedena ili njome nisu zadovoljne.
• Diskriminacija je vrlo rijetka (93,5 % ispitanica ju nikad nisu doživjele). Zdravstveni djelatnici se pacijenticama uglavnom ne predstavljaju, no većina ispitanica navela je da su usprkos tome izdvojili dovoljno vremena da im objasne, slušaju ih i odgovore im na pitanja.

 
Skrb u babinju

• Ispitanice su uglavnom vrlo zadovoljne sa skrbi u rodilištima nakon poroda, no postoji problem niskog postotka traženja suglasnosti prije izvođenja postupaka. Problem je i nedostatak stručne podrške (fizioterapeuta, savjetnice za dojenje, psihologinje) u rodilištima.
• Većina ispitanica je imala barem jedan posjet patronažne sestre nakon otpusta iz rodilišta, a više od polovice njih imalo je četiri ili više posjeta.
• Kod utjecaja iskustva poroda na seksualni život, 27 % ispitanica izjavilo je da se negativno odrazilo; 23 % je izjavilo da je iskustvo poroda negativno utjecalo na njihovo povjerenje u zdravstvene djelatnike i zdravstveni sustav.
• Većina ispitanica (64 %) ponovno bi rodila u istom rodilištu, što je porast u odnosu na 2015. Jedna od pet ozbiljno razmišlja želi li opet rađati nakon prethodnog iskustva.
• Ispitanice su izjavile da uglavnom obave ginekološki pregled unutar osam tjedana od poroda (70 %). No, zabrinjava činjenica da ne dobivaju informacije o kontracepciji (60 % nije dobilo informacije uopće), a skoro polovica ne koristi nikakav pouzdan oblik kontracepcije nakon poroda.

Izrada ovog istraživanja i publikacije sufinancirana je sredstvima Zaklade Otvoreno društvo.
This research and publication was supported in part by a grant from the Open Society Foundations.