Dojenje prijevremeno rođenih beba

Prijevremeno rođena beba je ona koja je rođena najmanje tri tjedna prije termina. To se odnosi i na sasvim malene krhke bebe rođene mjesecima ranije i na zdrave jake bebe rođene tek nekoliko tjedana ranije. Ovisno o tome, svaka od beba će imati različite probleme kojima treba različito pristupati.

Ako je vaša beba rođena prijevremeno, vjerojatno se u vama odvija oluja osjećaja. Zaštitnički osjećaji vas preplavljuju kad vidite sićušno bebino tijelo. No isto tako možete proći kroz period tugovanja što se trudnoća nije završila normalno i beba nije zdrava i rođena na vrijeme. Kad vas suoče s bebinim problemima, početni osjećaji čak mogu biti strah, ljutnja ili krivnja. Užurbano i zaposleno medicinsko osoblje može uzrokovati da se osjećate kao da vam tamo nije mjesto i da preispitujete svoju ulogu kao vitalnog partnera u njezi vašeg djeteta.

Vi jeste potrebni. Koliko god vam bolnički protokol dopušta, ovisno o bebinom stanju, pokušajte dodirivati vašu bebu i pričati joj. Fizička blizina može smanjiti emocionalni stres i za majku i za bebu. Vi imate i jedinstven dar za vašu bebu: vaše mlijeko. Mlijeko iz vaših grudi je nešto što samo vi možete dati bebi. Ono sadrži niz vrijednih hranjivih i imunoloških sastojaka koji igraju važnu ulogu za zdravlje vaše bebe i za njezin razvoj.

Prednosti majčinog mlijeka za prijevremeno rođenu bebu

• Mlijeko majke prerano rođene bebe ima više bjelančevina i drugih nutrijenata nego mlijeko majke na vrijeme rođene bebe.
• Majčino mlijeko sadrži lipazu, enzim koji pomaže bebi da efikasnije probavi masnoće koje su važan izvor energije za rast prerano rođene bebe.
• Majčino mlijeko je lakše probavljivo i beba ga bolje tolerira, jer se vrsta bjelančevina iz majčinog mlijeka temeljitije rastavlja i bolje apsorbira nego ona vrsta bjelančevina koja se nalazi u adaptiranom mlijeku.
• Vaša prijevremeno rođena beba će teže obolijevati od infekcija koje su nešto ćešće kod beba hranjenih adaptiranim mlijekom, jer je zaštićena imunološkim faktorima iz vašeg mlijeka dok se njezin obrambeni sustav još nije razvio.
• Majčino mlijeko utječe na bolji razvoj vida kod prerano rođenih beba, što se pripisuje određenim vrstama masnih kiselina koje postoje jedino u majčinom mlijeku.
• Dojenje prijevremeno rođenih beba je povezano s nižim krvnim tlakom kasnije u životu.
• Dojenje može pridonijeti većoj inteligenciji i poboljšanom motoričkom razvoju kasnije u životu. Neke omega-3 masne kiseline, kolesterol i drugi sastojci u majčinom mlijeku, koji se ne mogu naći nigdje drugdje, važni su u razvoju moždanog tkiva.
• Majčino mlijeko sadrži niz hormona i enzima, uključujući razne faktore rasta, koji su važni u sazrijevanju probavnog, živčanog i ostalih sustava.

Razlike u dojenju prijevremeno rođene bebe i na vrijeme rođene bebe

Prijevremeno rođene bebe još nemaju razvijenu kontrolu odgovaranja na vlastite potrebe za hranom, sve dok ne dostignu termin u kojem su se i trebale roditi.

Kako je za te bebe veća opasnost od dehidracije i pothranjivanja, obično se nalaze u bolnici i pažljivo se nadgleda unos hrane, težina i njihov rast. Spavanje je vrlo važno za produkciju hormona rasta, tako da se te bebe ne smije puno buditi. Općenito, važno je da im se priušti što manje stresa.

Način na koji ih treba hraniti jako se razlikuje od slučaja do slučaja.

1. Jako sitnim bebama koje su toliko nerazvijene da ne mogu same probavljati hranu, hranjivi sastojci i tekućina se daju intravenozno. One nešto razvijenije, ali koje također ne mogu same gutati, hrane se sondom koja male količine mlijeka prenosi u trbuščić.

Ono što majka može učiniti za vrijeme dok se njezina beba ovako hrani i boravi u inkubatoru je - izdajanje.

Izdajanje bi trebalo biti onoliko često koliko bi beba inače jela, dakle svaka 2-3 sata ili 8-12 puta dnevno. Važna su i noćna izdajanja. Najbolje je izdajati se električnom izdajalicom, i to obje dojke istovremeno, jer to potiče bolje lučenje hormona prolaktina koji potiče daljnju proizvodnju mlijeka. No mnoge žene se sasvim efikasno izdajaju i mehaničkim izdajalicama i ručno. Prije samog izdajanja važno je opustiti se, a najbolje bi bilo, ako možete, za vrijeme izdajanja biti u blizini vaše bebe. Bebin glas i pogled na bebu, dodir s bebom, sve to dodatno potiče lučenje hormona za proizvodnju i otpuštanje mlijeka.

Potrebna količina dnevno izdojenog mlijeka je minimalna oko 300 ml, a idealna iznad 700 ml.

Dok se beba hrani kroz sondu, najbolji izbor za nju je majčino mlijeko, i to svježe, jer se obradom unište žive stanice i anti-infekcijski faktori, a drugo najbolje iza toga je mlijeko koje su donirale druge majke. Za neke bebe je potrebno u mlijeko dodati još neke sastojke, ovisno o tome što liječnici zaključe da je bebi potrebno za bolji razvoj; kalcij, fosfor, dodatne bjelančevine, vitamini itd.

2. Bebe koje su dostigle stupanj rasta da mogu same gutati, ali još uvijek nemaju dobro razvijen refleks sisanja ili su preslabe za dojenje (bilo da su tek rođene ili su nakon nekog vremena u inkubatoru dostigle taj stupanj razvoja), trebale bi uzimati majčino mlijeko nekim drugim putem. U našim bolnicama je uobičajeno da im se mlijeko daje bočicom, no tako zadovoljavaju svoju potrebu za sisanjem i imaju manje motiva vući mlijeko iz dojke. Najbolji način hranjenja mlijekom kad beba još ne može sisati na dojci je hranjenje iz šalice (prakticira se u mnogim rodilištima u svijetu, pogotovo za hranjenje prijevremeno rođenih beba).

Iako je hranjenje bočicom brže i mlijeko lakše curi u bebina usta, dojenje je manje stresno za prijevremeno rođenu bebu nego hranjenje bočicom. Kontakt koža-koža je bebama prirodan, ugodan i poticajan, tako da koliko god možete i bolnički protokol vam to dopušta, pokušavajte bebu stavljati na prsa. Ne očekujte uspjeh odmah, možda će trebati mnogo vremena i pokušaja prije nego vaša sitna i slaba beba uspije povući mlijeko iz prsa, ali takav način kontakta s bebom je vrlo vrijedan i za vas i za bebu.

Nakon što beba izađe iz inkubatora, najbolje mjesto prebivanja je tik uz vas. Naziv za nošenje sitne bebe kojoj je važan stalan kontakt s majkom te se ona samo u peleni zamota i poveže uz majčina prsa je kangaroo-care, ili u doslovnom prijevodu klokan-njega.

Klokan-njega se pokazala najbolja za razvoj prijevremeno rođenih beba nakon inkubatora.

Tu beba može pokušati dojiti kad god hoće, majka joj svojom toplinom pomaže u reguliranju tjelesne temperature, zvukovi majčinog srca su slični onima u maternici, a kontakt koža-koža uzrokuje emocionalni i mentalni razvoj bebe.

3. Prijevremeno rođene bebe koje već mogu učinkovito sisati, još uvijek se razlikuju od na vrijeme rođenih beba. I kod njih je važan što češći kontakt s majkom.

Te bebe jedu malo, tako da je majčina zaliha mlijeka obično dosta veća od bebinih potreba. Problem je u tome što se bebe ne bude često za hranjenje, znaju zaspati na dojci vrlo brzo, ili čak ispustiti dojku prije nego majci krene teći mlijeko. Takva ponašanja su normalna za prijevremeno rođene bebe, ali se postupno zamijenjuju normalnim ponašanjima kako se dob djeteta približava terminu u kojem je trebala biti rođena.
Način na koji je potrebno rješavati ovakve probleme je slijedeći:

• majka bi trebala održavati količinu mlijeka dodatnim izdajanjem
• prije samog dojenja majka treba potaknuti let-down, tj. otpuštanje mlijeka, tako da već na početku podoja beba ima stalan tok mlijeka (prije podoja se opustiti i malo izdojiti)
• bebu treba držati u položaju da majka može dobro kontrolirati položaj bebine glave i usta

Položaj u kojem najlakše možete dojiti prijevremeno rođeno bebu

Mnoge majke prijevremeno rođenih beba su otkrile da im je najzgodniji unakrsni hvat kolijevke u kojem je najbolji pregled i mogućnosti kontrole bebine glave i položaja usta.

1. Ako stavljate bebu npr. na lijevu dojku, prvo ju postavite da leži na vašoj desnoj ruci, s glavom u desnom dlanu – tako ćete lako upravljati položajem glave.
2. Beba treba biti okrenuta prema vama i trbuhom i prsima i licem. Koristite jastuke da biste ju postavili dovoljno visoko.
3. Lijevom rukom pridržavajte lijevu dojku. Krenite C-hvatom (palac gore, ostali prsti dolje), ali tako da samo zadnja tri prsta pridržavaju dojku, a palac i kažiprst malo odvojite od dojke kako bi s njima mogli pridržavati i upravljati bebinim obrazima i bradom.
4. Podražajem na bebin obraz, pokušajte postići da beba jako otvori usta prije nego uhvati bradavicu, ili joj prstom lagano pritisnite bradu prema dolje da otvori usta.
5. Ako beba nije dovoljno duboko uhvatila bradavicu i areolu, stavite prst u kut usta da je odvojite od dojke i pokušajte ponovo.