Ovaj prijedlog zakona nije temeljen na ozbiljnoj i sustavnoj analizi postojećeg stanja u zdravstvenom sustavu. U argumentaciji prijedloga zakona nedostaju informacije koje su potrebne za donošenje kvalitetnih strateških planova i odluka. Nadalje, dok se druge zemlje Europske unije okreću prema procesima otvorenog odlučivanja, koji uključuju veći broj dionika i pojedinaca, ovaj prijedlog takvu metodu nije uvažio; štoviše, javnost niti nema informaciju o tome koja je metoda korištena u izradi prijedloga.
Prijedlog zakona iz temelja mijenja koncept primarne zdravstvene zaštite u Hrvatskoj. Sve veći naglasak na privatizaciji u ovom je prijedlogu provučen i kroz primarnu zdravstvenu zaštitu čime zdravstveni sustav postaje još manje dostupan građanima. S obzirom na trenutno stanje u hrvatskom društvu i državnom sustavu, ovakav proces utjecat će na još brži porast siromaštva i nejednakosti, a najvažnije, smanjit će mogućnosti mlađim generacijama.
Zdravstvo je javno dobro koje niti jedna vlada ni sustav nema pravo uništiti, kako za sadašnje, tako ni za buduće generacije. Umjesto da ovaj prijedlog zakona identificira ono sto je dobro u hrvatskom zdravstvenom sustavu i ono sto treba poboljšati, on ide prema tome da uruši načela sustava i okreće se prema privatizaciji. To nije i ne smije biti prihvatljivo.
Osim općeg komentara, naši konkretni prijedlozi i komentari odnosili su se na sljedeće stavke zakona:
Članak 7., stavak 1., podstavak 6. na popisu "djelotvornim, kvalitetnim i neškodljivim pripravcima ljudskog podrijetla" dodati "humano mlijeko".
Obrazloženje: Prva banka humanog mlijeka u Hrvatskoj je u postupku osnivanja te treba predvidjeti i tu vrstu pripravka ljudskog podrijetla.
Članak 10., stavak 1., podstavak 11., "prikupljanje i pripremu medicinskih pripravaka i presadaka ljudskog podrijetla (organi, tkiva i stanice te krvni pripravci" dodati "humano mlijeko".
Obrazloženje: Prva banka humanog mlijeka u Hrvatskoj je u postupku osnivanja te treba predvidjeti i tu vrstu pripravka ljudskog podrijetla.
Članak 20., nakon riječi "dobre kliničke prakse" dodati "i prakse utemeljene na dokazima".
Obrazloženje: Medicina utemeljena na dokazima je nova paradigma u zdravstvu u kojoj kvalitetan znanstveni dokaz zauzima središnje mjesto u postupku kliničkog odlučivanja.
Članak 21., stavak 10., nakon riječi "u vezi s planiranjem obitelji, trudnoćom, porođajem," dodati riječ "dojenjem".
Obrazloženje: Dojenje je intervencija koja dugoročno utječe na zdravlje žene i dojenčeta; dobrobiti dojenja su dobro poznate i dugotrajne, a za postizanje dužeg i isključivog dojenja, neophodna je podrška i edukacija roditelja i budućih roditelja. Stoga predlažemo da se uz trudnoću i porođaj, uključi dojenje kao važna karika u zdravlju žena i dojenčadi.
Članak 26., stavak 1., podstavak 2., nakon riječi "doktora medicine, doktora dentalne medicine" dodati riječi "i primalje".
Obrazloženje: S obzirom da prijedlog zakona predviđa mogućnost sudjelovanje primalja u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, potrebno je predvidjeti slobodan izbor primalja u ovom članku.
Članak 30., stavak 1., podstavak 6, nakon riječi "zdravstvenu zaštitu žena" dodati "posebice za vrijeme trudnoće, porođaja i babinja".
Članak 31., stavak 2., u popis zdravstvenih suradnika dodati IBCLC savjetnice za dojenje.
Obrazloženje: IBCLC savjetnica za dojenje najčešće je zdravstvena djelatnica koji se specijalizirao/la za brigu o kliničkim aspektima dojenja. IBCLC savjetnice rade u raznolikim sredinama zdravstvene skrbi, uključujući bolnice, pedijatrijske ordinacije, ljekarne, ordinacije obiteljske medicine, zdravstvene fakultete, ginekološke ambulante itd. IBLCE certifikat smatra se "zlatnim standardom" u radu s dojiljama ("European Blueprint for Action").
U Hrvatskoj se edukacija i ispit za IBCLC savjetnica za dojenje održava jednom godišnje, te je broj IBCLC savjetnica za dojenje sve veći.
Članak 46., stavak 3., u popis dodati prakse IBCLC savjetnica za dojenje.
Obrazloženje: IBCLC savjetnica za dojenje najčešće je zdravstveni djelatnik koji se specijalizirao/la za brigu o kliničkim aspektima dojenja. IBCLC savjetnice rade u raznolikim sredinama zdravstvene skrbi, uključujući bolnice, pedijatrijske ordinacije, ljekarne, ordinacije obiteljske medicine, zdravstvene fakultete, ginekološke ambulante itd. IBLCE certifikat smatra se "zlatnim standardom" u radu s dojiljama ("European Blueprint for Action").
U Hrvatskoj se edukacija i ispit za IBCLC savjetnica za dojenje održava jednom godišnje, te je broj IBCLC savjetnica za dojenje sve veći. Savjetnice za dojenje trebaju biti što lakše dostupne dojiljama i izvan bolnica i stoga im treba omogućiti privatnu praksu tj. otvaranje samostalnih ordinacija.
Članak 47., stavak 1., podstavak 6, nakon riječi "nije u radnom odnosu" dodati "na puno radno vrijeme".
Obrazloženje: Osoba koja je zaposlena za manje od punog radnog vremena bi trebala moći otvoriti svoju privatnu ordinaciju.
Članak 49., stavak 1., predlažemo da se članak bolje formulira i točno odredi koje struke imaju pravo obavljati privatnu praksu sa srednjom stručnom spremom.
Obrazloženje: Zdravstvena radnica sa srednjom stručnom spremom (SSS) iz primaljstva naziva se primaljska asistentica; prema EU direktivi 2005/36/EZ primalja mora imati visoku stručnu spremu da bi mogla raditi samostalno.
Članak 49., stavak 6., predlažemo da se nakon riječi "prvostupnik" dodaju riječi "ili više".
Obrazloženje: Treba predvidjeti mogućnost da stranci koji imaju veći stupanj obrazovanja od prvostupnika imaju pravo obavljati svoju privatnu praksu u Hrvatskoj, posebice za struke za koje u Hrvatskoj trenutno ne postoje viši stupnjevi obrazovanja (na primjer, magistarski ili doktorski studij primaljstva).
Članak 54., stavak 2., predlažemo brisanje riječi "osobno".
Obrazloženje: Ako zdravstveni radnik ima zaposlene osobe, ne mora nužno osobno raditi u svojoj ordinaciji u svakom trenutku.
Članak 54., stavak 3., predlažemo nakon riječi "jednog" dodatak riječi "ili više". Drugi prijedlog je pak da se cijeli stavak izbriše.
Obrazloženje: Zdravstveni radnici često rade u timu i potrebno je da imaju mogućnost zaposliti više od jedne osobe iste struke.
Članak 57., stavak 1., predlažemo brisanje riječi "osobno".
Obrazloženje: Ako zdravstveni radnik ima zaposlene osobe, ne mora nužno osobno raditi u svojoj ordinaciji u svakom trenutku.
Članak 61., nakon riječi "kao izabrani doktor" dodati riječi "ili primalja".
Obrazloženje: Prijedlog zakona predviđa da primalje ulaze u sustav primarne skrbi, stoga bi žene trebale imati mogućnost imati izabranu primalju za potrebe praćenje trudnoće, poroda i babinja.
Članak 69., stavak 2., dodati riječi "i humano mlijeko".
Obrazloženje: Prva banka humanog mlijeka u Hrvatskoj je u postupku osnivanja te treba predvidjeti i tu vrstu pripravka ljudskog podrijetla.
Članak 70., nakon riječi "ljekarničku ustanovu" dodati "primaljsku ustanovu".
Obrazloženje: Prijedlog zakona predviđa da primalje ulaze u sustav primarne skrbi, stoga bi jedinice lokalne samouprave trebale imati mogućnost osnovati primaljske ustanove (poput community midwifery u Velikoj Britaniji) za potrebe praćenja trudnoće, poroda i babinja.
Članak 83., stavak 2., u obavezan sastav članova vijeća zdravstvene ustanove predvidjeti barem jednog predstavnika pacijenata i/ili zajednice.
Obrazloženje: Zdravstveni sustavi diljem Europe sve više uključuju predstavnice/ke udruga pacijenata u procese odlučivanja i donošenja smjernica (na primjer, Patients Involved in NICE pri National Institutes for Clinical Excellence u Britaniji), stoga bi u ovom dijelu zakona trebalo predvidjeti takvu dobru praksu i u Hrvatskoj.
Članak 83., stavak 3., u obavezan sastav članova vijeća zdravstvene ustanove predvidjeti barem jednog predstavnika pacijenata i/ili zajednice.
Obrazloženje: Zdravstveni sustavi diljem Europe sve više uključuju predstavnice/ke udruga pacijenata u procese odlučivanja i donošenja smjernica (na primjer, Patients Involved in NICE pri National Institutes for Clinical Excellence u Britaniji), stoga bi u ovom dijelu zakona trebalo predvidjeti takvu dobru praksu i u Hrvatskoj.
Članak 94., stavak 2, uskladiti terminologiju s člankom 146., tako da se briše "suprotnog spola" i umjesto toga napiše "podzastupljenog spola".
Obrazloženje: Formulacija korištena u članku 146. uvažava načela ravnopravnosti spolova te bi se ovaj članak trebao uskladiti s istom terminologijom.
Članak 94., stavak 2., u etičkom povjerenstvu predvidjeti barem jednog predstavnika pacijenata i/ili zajednice.
Obrazloženje: Zdravstveni sustavi diljem Europe sve više uključuju predstavnice/ke udruga pacijenata u procese odlučivanja i donošenja smjernica (na primjer, Patients Involved in NICE pri National Institutes for Clinical Excellence u Britaniji), stoga bi u ovom dijelu zakona trebalo predvidjeti takvu dobru praksu i u Hrvatskoj.
Članak 97., stavak 3., točnije opisati sastav povjerenstva.
Obrazloženje: Opis povjerenstva ovdje je prilično nejasan; bilo bi korisno bolje ga opisati.
Članak 98., stavak 1., na kraju stavka dodati "Akti moraju biti javno dostupni na mrežnim stranicama Ustanove".
Obrazloženje: Svi akti ustanove trebali bi biti javno dostupni na mrežnim stranicama. Takva praksa pozitivno utječe na transparentnost sustava.
Članak 102., stavak 3., na kraju stavka dodati "ili drugom ruralnom ili manje pristupačnom mjestu".
Obrazloženje: Iako je otocima potrebno posvetiti posebnu pažnju, druga mjesta u Hrvatskoj također su teško dostupna i stanovništvo koje tamo živi ima jednako pravo na kvalitetno i dostupno zdravstvo.
Članak 103., stavak 2., na popis dodati "primaljske prakse i prakse IBCLC savjetnica za dojenje".
Obrazloženje: IBCLC savjetnica za dojenje najčešće je zdravstveni djelatnik koji se specijalizirao/la za brigu o kliničkim aspektima dojenja. IBCLC savjetnice rade u raznolikim sredinama zdravstvene skrbi, uključujući bolnice, pedijatrijske ordinacije, ljekarne, ordinacije obiteljske medicine, zdravstvene fakultete, ginekološke ambulante itd. IBLCE certifikat smatra se "zlatnim standardom" u radu s dojiljama ("European Blueprint for Action").
U Hrvatskoj se edukacija i ispit za IBCLC savjetnica za dojenje održava jednom godišnje, te je broj IBCLC savjetnica za dojenje sve veći. Stoga im treba omogućiti otvaranje samostalnih ordinacija.
Članak 110., stavak 3., nakon "i prema nalogu doktora medicine" dodati "ili primalje".
Obrazloženje: Prijedlog zakona predviđa da primalje budu sastavni dio tima primarne zdravstvene skrbi, stoga ih treba predvidjeti u ovom članku zakona.
Članak 120., stavak 5., nakon riječi "sestrinstva" dodati "ili primaljstva".
Obrazloženje: Vjerojatno je pogreškom izostavljeno primaljstvo.
Članak 131., stavak 3., podstavak 9, nakon "izvanbolničko liječenje mentalnih bolesti i poremećaja, uključujući" dodati "poslijeporođajnu depresiju".
Obrazloženje: Istraživanja u Velikoj Britaniji su pokazala da je najveći uzrok smrti žena u godini nakon poroda uzrokovan lošim mentalnim zdravljem. U Hrvatskoj se tom problematikom nitko ne bavi sustavno, stoga je važno u ovom zakonu naglasiti važnost mentalnog zdravlja nakon trudnoće.
Članak 143., stavak 7., zamijeniti riječ "medicinsko" s riječju "zdravstveno".
Obrazloženje: Ovaj prijedlog zakona definira mnoge zdravstvene struke koje nisu isključivo medicinske, stoga bi ovaj stavak trebao to odražavati.
Članak 146., stavak 1., zamijeniti izraz "istaknutih stručnjaka u pojedinim strukama medicine" s riječima "istaknutih stručnjaka u pojedinim zdravstvenim strukama".
Obrazloženje: Ovaj prijedlog zakona definira mnoge zdravstvene struke koje nisu isključivo medicinske, stoga bi ovaj stavak trebao to odražavati.
Članak 155., stavak 2., na popis zdravstvenih radnika dodati IBCLC savjetnice za dojenje.
Obrazloženje: IBCLC savjetnica za dojenje je najčešće zdravstveni djelatnik koji se specijalizirao/la za brigu o kliničkim aspektima dojenja. IBCLC savjetnice rade u raznolikim sredinama zdravstvene skrbi, uključujući bolnice, pedijatrijske ordinacije, ljekarne, ordinacije obiteljske medicine, zdravstvene fakultete, ginekološke ambulante itd. IBLCE certifikat smatra se "zlatnim standardom" u radu s dojiljama ("European Blueprint for Action").
U Hrvatskoj se edukacija i ispit za IBCLC savjetnice za dojenje održava jednom godišnje, te je broj IBCLC savjetnica za dojenje sve veći.
Članak 179., stavka 4., uz EGP dodati "države članice EU-a".
Obrazloženje: Izostavljene su zemlje članice Europske unije.
Članak 179., stavak 5., na kraju dodati "EU-a ili EGP-a".
Obrazloženje: Izostavljene su zemlje članice Europske unije.