Ovih dana svjedoci smo mnogobrojnih slučajeva kršenja prava pacijenata slušajući i čitajući potresna svjedočanstva žena diljem Hrvatske. No još jedan aspekt nepoštivanja prava pacijenata/pacijentica prošao je relativno nezapaženo, a on se odnosi na liječničku tajnu.
Od trenutka kada je saborska zastupnica Ivana Ninčević Lesandrić ispričala svoje traumatično iskustvo koje generacijama prolaze žene na ovim prostorima, predstojnik Klinike za ženske bolesti i porode KBC-a Split, dr. Deni Karelović više puta se oglasio iznoseći javno podatke koji se smatraju liječničkom tajnom.
Naime, u Zakonu o liječništvu (NN 121/03 i 117/08) stoji da sve što liječnik sazna o pacijentu koji mu se obrati za liječničku pomoć, a u vezi s njegovim zdravstvenim stanjem, mora čuvati kao liječničku tajnu i može je otkriti, ako posebnim zakonom nije drukčije propisano, samo uz odobrenje pacijenta, roditelja ili skrbnika za malodobne osobe, a u slučaju njegove psihičke nesposobnosti ili smrti, uz odobrenje uže obitelji, skrbnika ili zakonskog zastupnika. Liječnik je također obvezan na zahtjev pacijenta dati na uvid pacijentu svu medicinsku dokumentaciju koja se odnosi na dijagnostiku i liječenje njegove bolesti.
Liječnici svoju djelatnost moraju obavljati krajnje savjesno uz poštivanje pravila medicinske struke kojoj je cilj ublažiti bol i patnju, poboljšati i održavati zdravlje, te spasiti i produljiti život. Pri tome su dužni poštovati prava pacijenata uključujući i zaštitu osobnih podataka pacijenata.
Zaštita pojedinaca s obzirom na obradu osobnih podataka temeljno je pravo. Samom Poveljom Europske unije o temeljnim pravima utvrđeno je da svatko ima pravo na zaštitu svojih osobnih podataka (članak 8. stavak 1.), a Opća uredba o zaštiti podataka (SL EU L119) navodi da obrada osobnih podataka treba biti osmišljena tako da bude u službi čovječanstva.
Također se Općom uredbom o zaštiti podataka (tzv. GDPR), koja je u Hrvatskoj stupila na snagu 25. svibnja 2018. godine, zabranjuje obrada posebnih kategorija osobnih podataka, pa tako i onih koji se odnose na zdravlje, s obzirom na to da se podaci o zdravlju smatraju podacima posebno osjetljive prirode te kao takvi uživaju veći stupanj zaštite.
To zapravo znači da se na osobne podatke povezane s fizičkim ili mentalnim zdravljem pacijenata, uključujući pružanje zdravstvenih usluga, podatke kojima se daju informacije o prijašnjim, trenutačnim ili budućim zdravstvenim stanjima pacijenata te osobne informacije prikupljene tijekom registracije za ili tijekom pružanja zdravstvenih usluga, primjenjuju strože odredbe kojima se dodatno ograničava njihovo prikupljanje, obrada i pohrana.
Istup predstojnika Klinike kojim je u javnost iznio liječničku tajnu kao i osobne podatke saborske zastupnice, za svaku je osudu, kao i izostanak reakcije nadležnih tijela, poput Hrvatske liječničke komore. Naime, osuđujući postupak nije bio od javnog interesa, niti je bio u službi čovječanstva.
Štoviše, pokazao je još jednom da je u našem društvu uvriježeno pravilo da se žrtva bilo kakvog oblika nasilja, a naročito onog rodno uvjetovanog, optužuje i pri tome se ne razmišlja o sredstvima upotrebe, pa se bez ikakvih sankcija poseže i za onim nezakonitim.
Što se sve smatra nesavjesnim liječenjem, koje su predviđene sankcije, možete pročitati na stranicama IUS-INFO.
Ako ste se ikad našli ili se nađete u situaciji u kojoj su povrijeđena neka od ovih prava, možete podnijeti zahtjev za utvrđivanje povrede Agenciji za zaštitu podataka.