Kako uravnotežiti vrijeme koje djeca provode pred ekranima

Vrijeme je da zaustavimo bojazan oko vremena koje djeca provode pred ekranima. Živimo u digitalnom svijetu koji se rapidno mijenja, a mladi ljudi trebaju vještine kako bi bili uspješni u učionicama i u poslovima u 21. stoljeću. Roditelji, učitelji i kreatori politika trebaju osigurati da djeca na internetu budu sigurna te da ih on obogaćuje.

Od digitalnih platformi za domaće zadaće do video razgovora s prijateljima, od rada na daljinu do obiteljskih WhatsApp grupa, postoje beskonačni načini na koje digitalni mediji postaju integrirani u živote djece, ali i roditelja. Usprkos tome što brojni roditelji tvrde da imaju koristi od digitalnih medija u svom osobnom, profesionalnom i roditeljskom životu, značajan je broj roditelja u ovoj generaciji koji još uvijek budno prate "sat" koji pokazuje vrijeme provedeno pred ekranom.

"Vrijeme pred ekranom" nije samo po sebi ni "dobro" ni "loše", ali predstavlja zastarjeli način komuniciranja o mnogobrojnim različitim načinima interakcije, stvaranja i učenja sa i kroz tehnologije koje uključuju ekrane.

Kako bi dalje razvijali razgovor o ovoj temi, u suradnji s Connected Learning Aliiance, DMLcentral je napravio infografike kojima je cilj pomoći objasniti roditeljima korijene njihovih strahova vezanih uz vrijeme provedeno pred ekranima. Ideja je pomoći roditeljima da postavljaju pitanja o tome što oni i njihova djeca dobivaju (i gube) korištenjem različitih digitalnih medija, te da uspostave pravu ravnotežu u svojim obiteljima.

Mnogim se roditeljima sviđa ideja o vještinama za 21. stoljeće te tako neki ohrabruju svoju djecu da usvajaju te vještine i provode vrijeme igrajući sa svojim vršnjacima igre kao što je Minecraft. No mnogi su zapeli s pitanjima kao što su što njihova djeca rade pred ekranima, što gledaju i je li korištenje interneta sigurno, produktivno, edukativno ili čak ljubazno.

Infografike nastoje:

• Podržati roditelje u prepoznavanju onoga što bi njihova djeca mogla učiti te zašto se odlučuju povezivati i stvarati koristeći digitalne medije.
• Pomoći roditeljima da razlikuju više-manje "normalnu" od pretjerane i zabrinjavajuće uporabe digitalnih medija (u infografike su uključena i neka praktična pitanja kako bi roditeljima pomogli u navođenju rasprave).
• Pomoći roditeljima u pronalaženju novih putokaza do praktičnih više informacija o pozitivnim primjerima uporabe digitalnih medija te o realističnim načinima kako učiniti da su djeca sigurna na internetu.

Smatramo kako nije poanta da roditeljima govorimo što se ubraja pod "kvalitetno" za njihovu djecu, već da ih ohrabrimo i osnažimo kako bi nadišli refleksnu reakciju (zabrane) i stvorili informirano mišljenje. S time na umu, naglašavamo sljedeće:

• Ne slažu se svi stručnjaci da su digitalni mediji uvijek štetni i da se njihova uporaba treba ograničavati, ili da dozvoljavanje djeci da provode vrijeme pred ekranima nekoga čini "lošim roditeljem".
• Zapravo, istraživanja pokazuju da kad roditelji djeci ograničavaju korištenje interneta, da su ona u manje rizičnim situacijama, ali da tako gube brojne prilike.
• Roditelji koji su otvoreni za poboljšavanje vlastitih digitalnih vještina, ne dozvoljavajući si da ih one zastraše, mogu bolje pružati podršku svojoj djeci kad (neizbježno) naiđu na neku opasnost ili nepriliku.
• Roditelji mogu slijediti prilike za razgovor i dijeljenje sa svojom djecom o tome što rade, uče ili s čime imaju poteškoća, umjesto da im samo tako kažu "isključi to".

Vrijeme pred ekranom ovisi o tome kako i za što se koristi, koji sadržaj i slično. Pomaganje roditeljima da ovo imaju na umu, kao i pomoć u balansiranju njihovih nadanja i strahova, je ono što je uistinu važno.

Kad roditelji vode računa da su različite aktivnosti zastupljene u djetetovom životu, od prilika za nestrukturiranu igru, izlazaka u park ili prirodu, sportskih aktivnosti, čitanja (pa i zajedničkog čitanja s roditeljem), druženja s vršnjacima (za veću djecu) i sl., vrijeme koje preostaje za istraživanje odabranih digitalnih sadržaja ne bi trebalo biti zabrinjavajuće.