Korištenje elektroničkih uređaja i kasniji razvoj govora

Istraživanje utjecaja korištenja elektroničkih uređaja na djecu, predstavljeno na skupu organizacije Pediatric Academic Societies (Društva pedijatara akademika) 2017. godine, sugerira kako kod djece koja su od najranije dobi izložena digitalnim sadržajima, postoji rizik kasnijeg razvoja govora.

Nekada su roditeljima male djece televizori služili kao dadilje – mogli ste skuhati ručak, oprati rublje, izglačati ga, ili sjesti na 10 minuta i popiti kavu ili čaj, a bili ste sigurni da je vaše dijete sigurno i zabavljeno. Nekadašnju ulogu televizije u digitalnome dobu preuzeli su pametni telefoni i tableti, stoga je sve češći prizor da mala djeca prije polaska u vrtić znaju sama pronaći i pokrenuti video na YouTubeu, bez obzira na to što je većina njih na stranome jeziku.

S pojavom svakog novog medija (internet je jedan od njih), istraživači počinju s mnogim, često i longitudinalnim istraživanjima, kako bi nakon izvjesnog broja provedenih studija mogli donijeti neke smjernice i preporuke – a najčešće ih donose pedijatri u suradnji s medijskim stručnjacima.

Dolaskom pametnih telefona, kasnije i tableta, pojavile su se pretpostavke da elektronički uređaji, poput tableta i pametnih telefona, možda i nisu najpoželjniji i najpoticajniji za najmlađe (i najranjivije). Pojavile su se spekulacije da njihovo prerano korištenje može uzrokovati pojavu da dijete najprije nauči strani jezik, a kasnije ima poteškoća s usvajanjem materinjeg.
Pojavile su se i one da elektronički uređaji mogu utjecati na kasniji razvoj govora.
Kako s vremenom raste broj pametnih telefona i tableta koje kućanstva koriste, tako raste i broj djece koja počinju koristiti te uređaje prije no što progovore.

Istraživanje povezanosti uporabe "ekrana" i tazvoja govora kod djece

Novo istraživanje koje je predstavljeno na skupu organizacije Pediatric Academic Societies (Društva pedijatara akademika) 2017. godine, sugerira kako kod djece koja počinju koristiti te uređaje prije no što progovore, postoji rizik kasnijeg razvoja govora.

Istraživači su tamo predstavili rezultate istraživanja TARGet Kids! koje se provodilo od 2011. do 2015. godine u istraživačkom centru u Torontu. Studija je uključivala 894 djece koja su bila između 6 mjeseci i 2 godine starosti.
Do redovitog kontrolnog pregleda djece stare 18 mjeseci, sudeći prema odgovorima roditelja, 20% djece svakog dana koristi mobitele ili tablete u prosjeku oko 28 minuta. Što se tiče kasnijeg razvoja govora, istraživači su uvidjeli da je on vidljiv kod ekspresivnog govora djece.
Za svakih 30 minuta provedenih sa spomenutim uređajima, istraživači su pronašli povećanje rizika za kasniji razvoj govora za 49%. No istraživanje nije pronašlo nikakvu vezu između korištenja mobitela i tableta i drugih komunikacijskih razvojnih procesa, kao što su društvena interakcija, govor tijela ili gestikulacija.

Uređaji poput pametnih telefona i tableta, tzv. ekrani, sve se češće nalaze u rukama izrazito male djece, odnosno to postaje uobičajeni prizor, što znači da se njihovi roditelji ne vode smjernicama koje opetovano izdaju pedijatri. Te smjernice ne bi trebalo olako shvaćati jer proizlaze iz sve češćih istraživanja koja proučavaju utjecaj digitalne tehnologije na najmanje.
Istraživanje se fokusiralo na nekoliko elemenata – od toga koristi li dijete neartikulirane zvukove ili riječi kako bi privuklo pozornost ili pozvalo u pomoć do toga slaže li dijete riječi u rečenice te koliko riječi ono koristi.

Potrebna su daljnja istraživanja kako bi se rezultati ovog istraživanja potvrdili ili opovrgnuli

Bez obzira na to što rezultati ovog istraživanja pokazuju da postoji veza između elektroničkih uređaja i kasnijeg razvoja govora kod male djece, istraživači naglašavaju kako su potrebna daljnja, longitudinalna istraživanja koja bi dala konačan odgovor na pitanje – uzrokuje li korištenje pametnih telefona i tableta uistinu kasniji razvoj govora i verbalne komunikacije uopće.
Također, jedna od istraživačica, dr. Birken (Dječja bolnica Toronto), rekla je kako se ta buduća istraživanja moraju fokusirati na sami sadržaj koji djeca na tim uređajima gledaju, ali i na činjenicu koriste li ih s roditeljima/skrbnicima.
"Potrebna su nam ispitivanja. Trebamo čvrste dokaze, u najmanju ruku longitudinalna istraživanja, ali možemo reći da su rezultati našeg istraživanja u skladu s važećim preporukama Američke pedijatrijske akademije", rekla je Birken.
Te preporuke govore kako djeca mlađa od 18 mjeseci ne bi trebala imati doticaj s digitalnim uređajima, jer većina pedijatara smatra da zvukovi i aktivnosti na pametnom telefonu ili tabletu mogu tako maloj djeci odvlačiti pažnju, ali i utjecati na odnos malog djeteta s njegovim roditeljima.