Povodom Globalnog tjedna medijske i informacijske pismenosti kojeg od 2012. godine na globalnoj razini obilježava UNESCO, GONG i Hrvatsko novinarsko društvo organizirali su u Novinarskom domu u Zagrebu skup pod nazivom „Pismenost 2.0: Kako do unaprjeđenja medijskog obrazovanja u Hrvatskoj?" na kojemu su sudjelovale brojne udruge i predškolske i osnovnoškolske ustanove koje se bave promicanjem medijske pismenosti na području Hrvatske.
Skup je počeo pozdravnim govorom predsjednika Hrvatskog novinarskog društva, Saše Lekovića, a odmah nakon njega započeo je panel na kojemu su sudjelovali Marko Matijević (osnivač portala Srednja.hr), Lidija Kralj, pomoćnica ministrice obrazovanja i Lana Ciboci iz Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu.
Mr. sc. Lana Ciboci otvorila je panel ističući kako medijska pismenost nužno obuhvada prenošenje kompetencija potrebnih za analitičko i kritičko vrednovanje, a ne samo pasivnu konzumaciju medijskih sadržaja. Gospođa Ciboci istaknula je kako je važna uloga programa neformalnog obrazovanja te kako organizacije civilnog društva u Hrvatskoj poduzimaju provode aktivnsoti koje su prepoznate i u Europskoj uniji. Mnoge se udruge bave medijskim opismenjavanjem djece, roditelja i učitelja te provode raznolike i vrijedne programe edukacije za medijsko opismenjavanje. No, ni ti programi neformalnog obrazovanja nisu podjednako dostupno svima te su često koncentrirani u vedim gradovima, te, paralelno s podizanjem kapaciteta škola, postoji potreba za širi obuhvat ovih aktivnosti.
Marko Matijević, osnivač i glavni urednik portala Srednja.hr, prenio je iskustvo redakcija interenetskih portala koje uglavnom ukazuje na rasprostranjenost navike čitanja „brzih", manje zahtjevnih tekstova. Marketinška dimenzija interenetskih portala prvenstveno je usmjerena na „klikove" odnosno osnovne pokazatelje čitanosti članaka i taj imperativ u velikoj mjeri utječe na odabire redakcija portala, a da ona ne govori mnogo o kvaliteti. No, istaknuo je kako i ozbiljnije rasprave i podrobniji analitički tekstovi povremeno pobuđuju nezanemarivu pozornost i potiču ozbiljne i konstruktivne diskusije u javnom prostoru, čak i kada ti tekstovi nisu među najčitanijima. Naveo je kako je stoga, osim odgovornosti oglašivača, potreban daljnji iskorak od strane organizacija civilnog društva, medija i škola kako bi svi ti akteri zajednički obrazovali kompetentniju medijsku publiku. Pritom je spomenuo smotru Lidrano na kojoj se na različitim razinama pokazuju dosezi aktivnosti medijske produkcije u školama.
Lidija Kralj, pomoćnica ministrice znanosti i obrazovanja zadužena za provedbu kurikularne reforme s osobitom ekspertizom za kurikulum Informatike i s dugogodišnjim iskustvom bavljenja medijskom pismenošdu iz perspektive civilnog društva komentirala je kurikulum informatike koji obuhvada svih 12 godina osnovnog i srednjeg školovanja. Istaknula je kako se predmet Informatika može baviti medijskom pismenošdu iz perspektive internetskih medija te je navela nekoliko primjera digitalnih obrazovnih sadržaja koji doprinose različitim aspektima medijske pismenosti, osobito u područjima prevencije elektroničkog i internetskog nasilja, kritičkog vrednovanja medijskih informacija i osvještavanja tehnika manipulacije različitim medijskim izražajnim sredstvima. Usto, prijedlog kurikuluma izrađen za međupredmetnu temu „Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije" usmjeren je i na informirano i kritičko vrednovanje informacija u digitalnom okružju. No, složila se kako su resursi kojima škole izvan velikih gradova raspolažu često oskudni, te kako nadležno ministarstvo treba adekvatno opremiti škole kako bi imale jednake početne uvjete za razvijanje medijskih kompetencija djece i mladih. Navela je kako se uvođenje kurikuluma informatike planira za početak idude školske godine te je sam kurikulum Informatike prošao i recenzije stranih stručnjaka.
Nakon panela održan je Sajam dobre praske na kojemu se uz ostale ogranizacije predstavila Roda. Govorile smo o projektu Razmisli pa klikni ide vrtić, koji je među okupljenima izazvao veliki interes prvenstveno zato jer je jedan od rijetkih koji se bavi medijskim opismenjavanjem najmlađih članova našeg društva.
Nakon sajma, sudjelovale smo na radionici o prevenciji elektroničkog nasilja koju je vodila mr. sc. Lana Ciboci, a na kojoj su većinom sudjelovale učiteljice, pedagoginje i školske psihologinje. Radionica je uz svrhu edukacije nudila i razmjenu iskustava, a sve prisutne sudionice složile su se kako je uz edukaciju i medijsko opismenjavanje edukatora prijekopotrebno i opismenjavanje roditelja, jer su oni prva točka socijalizacije najmlađih i najranjivijih – predškolske djece.