Izvještaj s okruglog stola Jesu li djeca sigurna u automobilu svojih roditelja

U četvrtak, 29. lipnja 2017. godine, u Rodinu gnijezdu, prostoru udruge Roda u Žerjavićevoj 10 u Zagrebu, održan je okrugli stol "Jesu li djeca sigurna u automobilu svojih roditelja?", koji je udruga Roda organizirala kako bi apelirala na roditelje, širu i stručnu javnost na važnost ispravnog korištenja dječjih autosjedalica uvijek i bez iznimke.

Kao uvodničari na događanju su sudjelovali: mr. sc. Miron Huljak, predstavnik Ministarstva unutarnjih poslova iz Službe za sigurnost cestovnog prometa Ravnateljstva policije, prof. dr. sc. Aida Mujkić (Škola narodnog zdravlja "Andrija Štampar"), predsjednica Hrvatskog pedijatrijskog društva, Darko Brozović, voditelj međunarodnih programa u Hrvatskom autoklubu te Mandica Petričević, suvoditeljica programa Sigurno u autosjedalici, koji udruga Roda provodi od 2004. godine.

Gospodin Huljak je okupljenima predstavio rezultate o stanju sigurnosti u prvih pet mjeseci ove godine, kada je u odnosnu na prethodnu u istom razdoblju, smanjen broj nesreća s poginulima, kao i onih s ozlijeđenim osobama. Naime, broj nesreća s poginulim osobama smanjen je za 2,7 %, teško ozlijeđenih za 5,3 % te lakše ozlijeđenih za 9,5 %, i dodao kako se stanje iz godine u godinu poboljšava.

To potvrđuju i brojke: u proteklih pet mjeseci ove godine, u odnosu na isto razdoblje lani, zabilježeno je smanjenje teškog stradavanja djece za više od 50 %, ali je zabilježeno povećanje stradavanja vozača. Broj poginule djece jednak je prošlogodišnjem broju - nije poginulo niti jedno dijete. No, upozorio je gospodin Huljak, svjedoci smo nažalost dviju lipanjskih tragedija, na šibenskom i gospićkom području, kada je poginulo dvoje djece.

"Zahvaljujući Preventivnom programu za zaštitu djece u prometu", dodao je gospodin Huljak, "smanjio se broj stradanja djece oko škola, jer se promet jako usporio zbog postavljanja fizičkih pomagala koja usporavaju vožnju". Kada se uspoređuju podaci iz 1995. godine s onima iz 2016., u 1995. godini smrtno je stradalo 52 djece, devet u svojstvu vozača, 13 u svojstvu putnika i 30 u svojstvu pješaka, dok je prošle godine smrtno stradalo dvoje djece, i to kao pješaci.

Premda se zakonski okvir za autosjedalice više puta mijenjao, tek je onaj iz 2014. maknuo dob djeteta kao kriterij po kojem se određuje vrsta autosjedalice i uvedena je visina kao glavni kriterij. Gospodin Huljak je napomenuo kako je prošle godine zabilježeno 1330 prekršaja koja su se ticala nepropisnog prevoženja djece i zaključio da dokle god se ne poštuju i provode zakonske odredbe, neće postojati velik odaziv roditelja u edukativnim programima.

Nakon gospodina Huljaka, okupljenima se obratila predsjednica Hrvatskog pedijatrijskog društva, prof. dr. sc. Aida Mujkić, koja je govorila o smrtnosti djece zbog nesreća. Okupljenima je rekla da ne želimo da danas niti jedno dijete izgubi život radi nevezanja u autosjedalici u automobilu.

Gospođa Mujkić rekla je kako je u razdoblju od 1995. do 2015. godine ukupan broj smrtno stradale djece u nesrećama padao, ali je obilježen velikim oscilacijama. Tako je u odnosu na 1995. godinu kada je u nesrećama smrtno stradalo 291 dijete, broj smrtno stradale djece u 2015. drastično pao na 65, ali se ipak povećao u odnosu na godinu prije (2014.).

Slična je situacija s brojem djece koja su smrtno stradala u prometu. "Trebamo povezivati padove i poraste s preventivnim aktivnostima kako bismo mogli objasniti uzroke pada, odnosno rasta broja smrtno stradale djece", rekla je gospođa Mujkić.

Složila se gospodinom Huljakom kako su se ostvarili veliki uspjesi, ali na žalost, kada gledamo situaciju unutar Europske unije, među njezinim razvijenim zemljama članicama ne stojimo dobro. Hrvatska zaostaje za tim zemljama, gdje je broj smrtno stradale djece u prometu dvostruko manji od hrvatskog prosjeka. Nastavila je kako je ovo javno-zdravstveni problem, koji je, kao i bilo koji drugi, rješiv.

Nakon gospođe Mujkić, riječ je preuzeo Darko Brozović iz Hrvatskog autokluba koji je predstavio rezultate terenskog istraživanja, koje je provođeno 2017. godine u suradnji s MUP-om i udrugom Roda, kao i rezultate anonimnih anketnih upitnika. na koje je odgovorilo preko 700 roditelja iz cijele Hrvatske.

"Kada razgovarate s ljudima, stječete dojam kako su za to da svoje dijete vežu autosjedalicom, ali kada to treba primijeniti u praksi, oni nađu 1000 razloga zašto to ne činiti", rekao je gospodin Brozović.

Rezultati ispunjenih anketa su pokazali kako 35 % ispitanih ne zna koje sve kriterije neka autosjedalica treba zadovoljiti kako bi dijete u njoj bilo sigurno. Nadalje, podaci iz anketa govore kako veliki broj roditelja misli da je njihovo dijete sigurno samo zato što su oni jako sigurni vozači.

Preko 80 % anketiranih odgovara da koristi autosjedalicu. No, rezultati terenskog istraživanja pobili su ove tvrdnje, dodao je Brozović, rekavši kako je terensko istraživanje, koje je uključilo preko 300 djece, pokazalo da samo 50 do 55 % roditelja svoju djecu prevozi u adekvatnim autosjedalicama.

Gospodin Brozović okupljenima je govorio i o projektu "Pravilo 6 - Siguran zagrljaj", i pokazao video uradak koji je nagrađen u natječaju koji je raspisan u projektu, a napravila ga je jedna studentica. Video 1 greška = 1 život možete pogledati na ovoj poveznici.

Posljednja govornica na okruglome stolu bila je Mandica Petričević, suvoditeljica Programa Sigurno u autosjedalici koji udruga Roda provodi već trinaest godina. U svom obraćanju najviše se koncentrirala na greške koje roditelji najčešće čine, a tiču se kriterija odabira autosjedalice.

"Najčešće je slučaj da roditelji, kada dijete dosegne težinu primjerice od 9 kilograma, prelaze u sljedeću skupinu autosjedalica, makar niti jedan drugi kriterij prelaska nije zadovoljen", rekla je gospođa Petričević, i upozorila na još jedan problem - onaj kada roditelji prerano postavljaju dijete u autosjedalicu koja se okreće i namješta u smjeru vožnje.

"Danas, u odnosu na početke Rodina angažmana u ovom području, vidimo napredak kod samih roditelja, koji više pozornosti obraćaju na izbor odgovarajuće sjedalice za svoje dijete i na upute proizvođača autosjedalica, ali mnogo njih ne zna kako ih učvrstiti", rekla je Mandica Petričević.

Zato je udruga Roda snimila četiri edukativna filma namijenjena upravo roditeljima, s praktičnim savjetima i informacijama o samom postavljanju autosjedalica.

Prvi film objašnjava roditeljima kako pravilno postaviti autosjedalicu u smjeru suprotnom od vožnje, a uzima u obzir činjenicu da svaka autosjedalica i automobil imaju svoje specifičnosti, i naglašava zašto je važno da osim ovog videa, slijedite pisane upute proizvođača automobila i autosjedalice.

Drugi film pokazuje kako valja pravilno vezati dijete u autosjedalicu suprotno od smjera vožnje, ali i daje odgovor kada je vaše dijete preraslo autosjedalicu koja se postavlja u smjeru suprotnom od smjera vožnje.

Treći film bavi se autosjedalicama koje se postavljaju u smjeru vožnje, odnosno, kako ju ispravno postaviti i učvrstiti pojasom automobila, kako ispravno vezati dijete u nju, te kada je dijete preraslo ovu vrstu autosjedalice.

Zadnji film bavi se pomoćnim postoljima i vožnjom bez autosjedalice. U njemu možete pronaći informacije kako ispravno postaviti i vezati dijete u pomoćno postolje, ali i odgovor na pitanje je li vaše dijete spremno za vožnju bez pomoćnog postolja.

U nastavku je uslijedila kraća rasprava u kojoj su se sudionici složili da se svi ključni akteri trebaju angažirati u povećanju svijesti roditelja o važnosti vezivanja djece u automobilu, uvijek i bez iznimke, jer iako primjećujemo značajna unapređenja i smanjenje stradavanja djece, naš cilj je da nijedno dijete ne strada u automobilu zbog činjenice nevezivanja. Zato je potrebno i dalje nastaviti sa svim praksama koje su pokazale rezultate - i s preventivnim akcijama policije, edukacijom zdravstvenih radnika, kampanjama usmjerenim na roditelje, uključivanjem medija i slično. I proizvođači autosjedalica bi trebali u svojim uputama davati roditeljima informaciju kako sjedalice postaviti u automobil, a da su roditelji sigurni da su ispravno postavljene i da tako optimalno štite dijete u slučaju sudara.

NOT PUBLISHED
Napisao/la: