Preporuke Agencije za zaštitu osobnih podataka
S ubrzanim razvojem novih, digitalnih tehnologija, javlja se sve veća potreba za vještinama koje su potrebne kako bi njihovo korištenje bilo odgovorno, sigurno i bez većih posljedica po razvoj naših najmlađih članova društva, koji danas, sve ranije i ranije, počinju istraživati što im sve digitalna tehnologija nudi. To se prvenstveno odnosi na predškolsku djecu, koju, roditelji, često u potrazi za animacijom najmlađih, zabavljaju pametnim telefonima, na kojima onda djeca gledaju video uratke (crtići, dječje pjesmice) na sve popularnijem You Tubeu ili gotovo instantno savladavaju korištenje nekih sličnih aplikacija na pametnim telefonima.
Dakako, nerijetko su njihovi roditelji korisnici društvenih mreža poput Facebooka (koji je uz You Tube, prema posljednjim istraživanjima, najpopularniji među populacijom od 15 do 35 godina), koji često bez imalo zadrške i dubljeg promišljanja na toj društvenoj mreži objavljuju fotografije svoje djece, ne razmišljajući o tome što će djeca kasnije o tome misliti (svakako pročitajte naš tekst Devet pitanja prije objave fotografije vašeg djeteta), a zatim i o tome da stvaranjem digitalnog otiska djeteta, od njegove najranije dobi, dovode u opasnost, jer internet, premda odlično vrelo mnoštva korisnih informacija, počesto skriva korisnike loših namjera (pedofila prvenstveno) koji onda takvu naizgled bezazlenu situaciju, mogu iskoristiti na veoma ružan način, što može ostaviti posljedice na one koji su premali da bi se branili.
Osim toga, i predškolska djeca, koja polako uče čitati i pisati dok još pohađaju vrtić, nisu sama po sebi dovoljno zrela i oprezna da bi sigurno koristila internet i ostale digitalne tehnologije. Stoga je važno, da njihovi roditelji, ali i predškolski/e odgajatelji/ce, sami znaju odgovorno i sigurno koristiti nove tehnologije, kako bi onda te vještine i znanje o njima, prenijeli najmlađima.
Kako naglašavaju iz Agencije za zaštitu osobnih podataka, iznimno je važno znati kako zaštiti osobne podatke, jer jednom kad ih objavimo na internetu, oni prestaju biti naše vlasništvo. Naime, iz Agencije poručuju kako zaštita osobnih podataka počinje sa samim pojedincem, koji može i mora djelovati preventivno u cilju osiguravanja zaštite vlastitih podataka.
Prvi korak – Upoznajte se s općenitim preporukama Agencije za zaštitu osobnih podataka
Kako bi roditelji, ali ostale odrasle osobe koje sudjeluju u odgoju naših najmlađih pripadnika društva, stekle prijeko potrebne vještine za odgovorno korištenje interneta, nužno je da svi imaju odgovoran i mudar odnos prema vlastitim osobnim podacima, odnosno da ih se odaje jedino u situacijama u kojima to od odraslih traži zakon, ugovor ili neka druga legitimna i opravdana svrha.
Budući da je Facebook jako popularna društvena mreža u Hrvatskoj, iz Agencije za zaštitu podataka apeliraju sve, prvenstveno na roditelje, da pažljivo prouče pravila privatnosti te društvene mreže, jer kao što smo već istaknuli, svatko mora imati na umu da onog trenutka kad objavi bilo kakav podatak o sebi ili svom djetetu, on više nije njegov vlasnik.
Osim toga, jednom kad se nešto objavi na Facebooku, ili bilo gdje na internetu, ono postaje neizbrisivo i trajno zabilježeno, što onda može izazivati neke neugodnosti (prilikom djetetovog upisa u školu ili kod kasnijeg traženja posla).
Ako roditelji već koriste Facebook kao medij komuniciranja, trebaju znati da postoje načini kako osobne podatke zaštiti – Facebook profil nudi opciju objavljivanja podataka javno ili ograničeno i/ili dostupno ograničenom (izabranom) krugu ljudi. Svakako se preporučuje da se osjetljivi podaci vezani uz djecu objavljuju (ako roditelj ocijeni da je to prihvatljivo) i dijele samo s kontaktima s kojima je korisnik povezan putem Facebook prijateljstva.
Iz Agencije navode kako je roditeljsko ponašanje, koje uključuje objavljivanje osobnih podataka o djeci (fotografija, ime djeteta, ime škole ili vrtića koje ono pohađa, mjesto gdje će slaviti rođendan i slično) bez ikakve osnove na internetu i društvenim mrežama apsolutno neodgovorno s njihove strane jer takvim ponašanjem jedino dijete dovode u opasnost, a vjerujemo kako nitko, pa ni sam roditelj koji takvo što čini, ima namjeru ugroziti djetetov život.
Naime, pružanje mnoštva nepotrebnih informacija koje se odnose na privatni život svake osobe, a naročito djeteta, krajnje je neozbiljan čin svakog roditelja koji može dovesti do neželjenih pa i tragičnih situacija – sjetimo se samo ne tako davnog pokušaja otmice djeteta u Beogradu. Objavljivanjem lepeze ovakvih informacija u stvari šalje se pozivnica potencijalnim pedofilima, otmičarima, kradljivcima organa i slično.
Stoga je bitno da se roditelji, u svom korištenju društvenih mreža, vode onom narodnom izrekom – manje je više, zaključuju iz Agencije za zaštitu osobnih podataka, jer odgovorno ponašanje podrazumijeva ograničavanje dostupnosti podataka o djeci.
Ako već mislite da dijeliti fotografiju svojeg dvogodišnjaka na "tuti" i pokazati ga nekom rođaku ili prijatelju koji ne živi u istome gradi ili istoj državi, a kontakt održavate upravo preko primjerice Facebooka, pazite da je ta osoba uistinu osoba od povjerenja i kako jedna naizgled bezazlena slika neće završiti u krivim rukama.
Drugi korak – Naučite prepoznati opasnosti koje proizlaze iz objavljivanja informacija o djeci na internetu
Već smo spomenuli kako preveliki opseg informacija o djeci te njihova javna objava, uključujući i fotografija djeteta, mogu postati sredstvo zlouporabe, odnosno prikladan mamac za pedofile, otmičare djece, ucjenjivače i slično.
Kako djeca, naročito predškolska, sve ranije počinju koristiti internet, iz Agencije upozoravaju da je jako bitno prenijeti na njih vještine koje su potrebne za digitalnu pismenost, to jest nužno ih je podučiti kulturi ponašanja na društvenim mrežama.
Prvo što ih pritom valja podučiti je da ne objavljuju tuđe osobne podatke bez pristanka osobe o čijim se podacima radi, odnosno ukazati im na dvije važne potrebe. Prva je potreba čuvanja tuđe privatnosti, a potonja da prije svega, čuvaju svoju vlastitu.
Sljedeći korak je spriječiti ih u njihovoj sklonosti da svoje podatke dijele s nepoznatim osobama te svakako ukazati na opasnosti koje iz takvog ponašanja gotovo uvijek proizlaze – tako primjerice slanjem intimnih fotografija nepoznatoj osobi mogu postati meta ucjenjivanja te iste osobe, a ona tada može zahtijevati nešto od maloljetnog djeteta, pod prijetnjom da će ako se to ne učini, tu fotografiju objaviti javno na internetu.
Što se tiče objave javne objave podataka o svom kretanju (gotovo sve društvene mreže imaju mogućnost da bez znanja korisnika javno prikazuju njegovu trenutnu lokaciju), kao i kretanju ukućana – internet može postati otvoreni prozor za provalnike.
Osim toga, često nehotičnim odavanjem važnih, osobnih informacija, osoba može stvoriti nekim zlonamjernicima plodno tlo za krađu identiteta, tako što će im omogućiti da javno objavljene informacije iskoriste za stvaranje lažnih profila.
Treći korak – Ne stvarajte prilike za zlouporabu podataka, to jest za krađu identiteta!
Već smo spomenuli da je Iiternet mjesto gdje se mogu pronaći mnogobrojne korisne informacije, ali da se istovremeno, u "zabačenim" kutovima njegova bespuća, skrivaju zlonamjerni ljudi, koji čekaju priliku da iskoriste nečiju nepažnju i ukradu mu novac ili identitet.
Zato iz Agencije za zaštitu osobnih podataka upozoravaju kako do kreiranja lažnih blogova, lažnih Facebook profila, hakiranja korisničkih računa, krađe osobnih podataka putem pecanja istih, dolazi najčešće tako što pojedinac, koji je meta, dobiva telefonski poziv ili elektroničku poruku gdje pošiljatelj ili osoba koja poziva nastoji uvjeriti građanina da mu dade svoje osobne podatke, obično i financijske prirode, može se tražiti OIB, broj kartice odnosno računa i sl. te se potom osobni podaci mogu zloupotrijebiti u svrhu prijevare, krađe novaca ili pribavljanja neke druge protupravne imovinske koristi.
Još jedan izrazito negativan trend zlouporabe osobnih podataka je objava tuđih osobnih podataka, primjerice fotografija osobe na Facebooku bez njezina pristanka, ispod koje onda neki posjetitelji stranice objavljuju neprimjerene i vulgarne komentare, a sve kako bi tu osobu podvrgnuli izrugivanju, sramoćenju i slično.
Čest slučaju, kod takve zlouporabe osobnih podataka je prerastanje komentara u govor mržnje – tada, ne samo da se radi o povredi privatnosti na najgrublji način, već su ostvarena ii obilježja kaznenog djela nedopuštene uporabe osobnih podataka, a ujedno riječ je o internetskom nasilju.
Četvrti korak – Zaštite svoje osobne podatke i pazite s kime ih dijelite na društvenim mrežama
Agencija za zaštitu osobnih podataka u svojim preporukama zaključuje kako ćete svoje osobne podatke najbolje zaštititi upravo odgovornim ponašanjem, koje biste svakako trebali prenijeti i na naše najmlađe članove društva. Samo ćete tako prevenirati potencijalne zlouporabe. Jako je važno da dobro proučite pravila privatnosti na svakoj od društvenih mreža koju koristite, jer imate takve mogućnosti, i da vodite računa o tome s kime želite dijeliti najintimnije trenutke vas i vašeg djeteta.
Vrlo je važno da mi, roditelji, ali i odgajatelji (i sve odrasle osobe s kojima dijete živi), steknemo vrlo važne digitalne vještine i da ih prenosimo djeci jer bez njih nema odgovornog i sigurnog korištenja interneta. Iz Agencije zaključno poručuju da, osobnim fotografijama za koje ne bismo željeli da vidi naš šef, susjed ili poznanik, čak ni kad su zaštićene, nije mjesto na Facebooku. Svi ostavljamo digitalni otisak, koji nas onda prati do kraja života zato samo mudro i razborito!
Napisao/la: Roda
Izvor: Agencija za zaštitu osobnih podataka Tekst je nastao u sklopu projekta Razmisli pa klikni ide u vrtić koji financira Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku. Objavljeni sadržaj i mišljenja odgovornost su udruge RODA. Izvor: Agencija za zaštitu osobnih podataka Tekst je nastao u sklopu projekta Razmisli pa klikni ide u vrtić koji financira Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku. Objavljeni sadržaj i mišljenja odgovornost su udruge RODA.