Stavovi građanki i građana o proizvodnji i uslugama zatvorenika

Agencija Ipsos Puls je tijekom prosinca 2014. za udrugu Roda i Ministarstvo pravosuđa – Upravu za zatvorski sustav, provela istraživanje o stavovima građanki i građana o radu zatvorenika/ca tijekom izdržavanja kazne. Istraživanje je provedeno na nacionalno reprezentativnom uzorku od 1000 ispitanika, metodom osobnog intervjua u kućanstvima ispitanika/ca.

Svrha istraživanja bila je utvrditi znaju li građani i građanke da zatvorenici imaju mogućnost rada tijekom izdržavanja kazne zatvora, kakvi su njihovi stavovi o tom radu, te, ukoliko bi bili u prilici, bi li kupili proizvode koji se proizvode u kaznionicama i zatvorima ili koristili usluge koji bi pružali zatvorenici.

Ovo istraživanje je dio projekta MA#ME – Osnaživanje zatvorenica za roditeljsku ulogu i uključivanje na tržište rada i dio razvoja društvene inovacije „Rešetke nisu prepreke" koja ima za cilj razvoj gospodarskih djelatnosti u kaznionicama i zatvorima u Hrvatskoj.

Istraživanje je pokazalo da je otprilike 2/3 građana (64% njih) upoznato s time da u nekim zemljama i zatvorima tijekom izvršavanja kazne zatvorenici rade, tj. izrađuju različite proizvode koji se prodaju u trgovinama robom široke potrošnje.

Polovica građana misli da je to što zatvorenici u zatvorima rade i izrađuju neke proizvode izrazito pozitivno – njih čak 49% na skali od 1 do 10 ovu ideju je ocijenilo ocjenom 10.

Građani su prilično otvoreni prema kupovini proizvoda koje bi mogli izrađivati zatvorenici. Dakle, kada bi se našli u trgovinama, iste cijene i kvalitete kao i drugi proizvodi, čak 68% građana kaže da je vjerojatno da bi kupili neki proizvod za koji znaju da su ga izradili zatvorenici. Samo 9% njih kaže da ne bi kupili takav proizvod, dok je oko 23% njih neodlučno.

Kad ih se pitalo za kupovinu pojedinih konkretnih proizvoda koje bi proizvodili zatvorenici, građani također iskazuju pozitivne namjere o kupovini. Najviše su zainteresirani za kišobrane, koje bi 79% građana kupilo bez obzira na to što bi ih proizvodili zatvorenici. Kupili bi također i suvenire (68% građana), platnene vrećice (77%) i namještaj koji izrađuju zatvorenici (65%). Nešto je manji interes građana za odjeću, dječje igračke ili voće i povrće koje bi proizvodili zatvorenici, no više od polovice građana (ovisno o proizvodu, između 53% i 56% njih) kupovali bi i ove proizvode, kada bi na prodajnom mjestu bili iste cijene i kvalitete kao i ostali, bez obzira na to što bi ih proizvodili zatvorenici.

Oko 20% građana je neodlučno kad ih se pita za kupovinu konkretnih pojedinih proizvoda. Tek 10% njih ističe da ne bi kupili kišobran, suvenir, platnenu vrećicu ili namještaj koji izrađuju zatvorenici, dok dječju igračku, te voće i povrće ne bi kupilo 22% građana.

Građane se također pitalo, kada bi njima najbliži zatvor pružao usluge obavljanja poslova u kućanstvu, po istoj cijeni i kvaliteti kao i drugi, koliko je vjerojatno da bi angažirali zatvorenike za te poslove u svojem kućanstvu. Generalno gledajući, za obavljanje usluga od strane zatvorenika građani su manje zainteresirani nego za kupovinu proizvoda koje bi oni proizvodili, no još uvijek postoji znatan potencijal za pružanje takvih usluga. Tako oko 44% građana navodi da bi bili zainteresirani angažirati zatvorenike za uslugu čišćenja i uređenja grobova, 39% njih bi ih angažirali za cijepanje i unošenje drva, 38% za čišćenje i održavanje okućnica i vrtova, a 35% građana angažiralo bi građane za prikupljanje i sortiranje otpada u kućanstvu.

Generalno govoreći, većina građana nema predrasuda prema proizvodima koje bi proizvodili zatvorenici, i većina ih je spremna kupovati takve proizvode. Iako je interes za angažiranje zatvorenika na poslovima u vlastitom kućanstvu manji, dio građana bi koristio i ove usluge kad bih ih pružali zatvorenici, zaključuju u agenciji Ipsos Puls.

Poznato je kako je zaposlenje, naročito stabilno, fundamentalni izlaz u prevenciji te smanjenju ponovnog počinjenja kaznenog djela. Sudjelovanje u radnom procesu unutar zatvora može biti korisno i s aspekta adaptacije na zatvorsku zajednicu i s aspekta uspješnije radne integracije nakon izlaska iz zatvora. Vijeće Europe navodi kako rad u zatvoru mora biti predstavljen kao pozitivan element zatvorskog režima te se nikada ne smije koristiti kao kazna.

Prema Zakonu o izvršenju kazne zatvora u Hrvatskoj se zatvoreniku omogućuje rad u skladu s njegovim zdravstvenim sposobnostima, stečenim znanjima i mogućnostima kaznionice, odnosno zatvora. U 2013. godini* ukupna zaposlenost zatvorenika (1.738) u odnosu na ukupan broj zatvorenika (4.659) iznosi 37,30%. Zaposlenost zatvorenika na izdržavanju kazne zatvora (1.149) u odnosu na ukupan broj iste kategorije zatvorenika u kaznionicama (1.931) iznosi 59,50%, a zaposlenost u zatvorima (510) u odnosu na ukupan broj (1.526) iznosi 33,42%.

Zatvorske radionice su većinom organizirane u odjelima za rad i strukovnu izobrazbu zatvorenika, a u njima se obavljaju poslovi obrade drva i metala, ugostiteljstva, poljoprivrede, održavanja, eksploatacije kamena i slično. Pomoćno-tehnički poslovi na kojima rade zatvorenici u kaznionicama i zatvorima se najčešće odnose na održavanje čistoće i urednosti prostorija i kruga kaznionice, odnosno zatvora, pranje vozila, ličenje, pomoćne poslove u praonici rublja, kuhinji, skladištu, zatvorskoj radionici, zatvorskoj prodavaonici i slično.

Nadamo se da će rezultati koji pokazuju da građani i građanke podržavaju proizvodnju unutar zatvora i kaznionica i žele kupovati proizvode i usluge zatvorenika/ca, ohrabriti hrvatske poduzetnike da iskoriste kapacitete hrvatskih zatvora i kaznionica te da kroz različite modele suradnje uključe zatvorenike u svoj rad.

Takav pristup može uz zaradu poslodavcu, imati i višestruke koristi za cijelo društvo, socijalnim ulaganjem u zatvorenike i zatvorenice, tijekom a naročito nakon izvršenja kazne zatvora, integriramo ih u društvo te time postaju punopravni članovi, sa svim pravima i obavezama koje društvo i država zahtijevaju od njih, oni nisu prepušteni na brigu i skrb društva, već i oni radom snose dio odgovornosti prema sebi i društvu, radimo na prevenciji i smanjenju kriminala te stvaramo sigurnije društveno ozračje.

Sukladno sa svim navedenim razvijanje programa zapošljavanja zatvorenika i zatvorenica nam može biti važna smjernica za buduće djelovanje ako želimo sigurno, tolerantno i afirmativno društvo koje je spremno i otvoreno za promjene te na koncu, ponovno prihvaćanje određenih pojedinaca.

Preuzmite i pogledajte cjelokupan izvještaj o rezultatima provedenog istraživanja.