U posljednje su vrijeme roditelji male djece mogli čuti niz upravo kontradiktornih poruka o tome kako i čime bi trebali hraniti svoje dijete od početka dohrane. Hrvatska je Vlada odlukom o smanjenju PDV-a na industrijsku dječju hranu poslala jasnu poruku koja je to hrana kojom se djeca hrane i kojom se trebaju hraniti – kašice i sokovi u staklenkama, instant čajevi i dehidrirane žitarice.
Udruga RODA je pokušala upozoriti na sve štetne posljedice takve odluke – veća marketinška moć industrije dječje hrane (koja je ujedno i industrija mliječnih formula), kao i poticanje roditelja na veće korištenje industrijske dječje hrane i manje korištenje obiteljske, svježe pripremljene hrane koja je zdravija, jeftinija i bolje utječe na djetetove prehrambene navike (pismo Vladi RH).
Reakcija pojedinih nutricionista na naše preporuke bila je upravo veličanje industrijske hrane, npr. u članku u Slobodnoj Dalmaciji, gdje se industrijska hrana proglašava sigurnom, a sve svježe voće i povrće s tržnice štetnim za malu djecu.
Ovdje možete pročitati odgovor Rodine nutricionistkinje na navedeni članak u Slobodnoj Dalmaciji:
Navod da su mrkve, jabuke, tikvice i ostalo voće i povrće kupljeno na tržnici ili trgovini "nekontroliranog podrijetla" i "prepuni pesticida" (pri čemu izvor podataka za ovu izjavu nije naveden), sugerira da je podrijetlo većine hrane na tržištu nepoznato te da se njezina zdravstvena ispravnost ne kontrolira, već da su pod nadzorom samo gotove kašice i prerađevine.
Međutim, ova tvrdnja nije u skladu s podacima koje navode nadležne inspekcije koje provode službene kontrole i ovlašteni laboratoriji. Prema rezultatima programa monitoringa ostataka pesticida u i na proizvodima biljnog podrijetla u 2010. godini, od 409 uzoraka 86 % bilo je bez ostataka, 13 % sadržavalo je ostatke pesticida u količini manjoj od MDK, a samo 4 uzorka (1 %) iznad MDK1 . Pored navedenog, treba uzeti u obzir da su neki dijelovi biljke više kontaminirani od drugih, te da se količina ostataka pesticida može smanjiti postupcima kao što su pranje i blanširanje2.
Na temelju navedenih podataka se može zaključiti da strah od prisutnosti pesticida nije dovoljno osnovan razlog da se industrijskoj dječjoj hrani da prednost pred hranom pripremljenom kod kuće. Pritom treba uzeti u obzir i psihološki faktor: najranije djetinjstvo je svakako najosjetljivije razdoblje života naših najmanjih, ali u kojoj to dobi djeteta roditelj može odlučiti da dijete "nije više toliko osjetljivo" i da "više nije toliko važno kakvu hranu jede"? Ili da su svježe voće i povrće dovoljno sigurni za starije dijete, ali ne i za mlađe?
S druge strane, uzevši u obzir zabrinjavajući trend prevalencije debljine i prekomjerne tjelesne težine u Hrvatskoj3 , stjecanje navike konzumiranja svježeg voća i povrća u ranom djetinjstvu moglo bi pomoći u oblikovanju djetetova ukusa i stjecanju zdravih navika – te također potaknuti i ostatak obitelji da unese više raznolikosti u prehranu i unaprijedi vlastite prehrambene navike (ili se barem zamisli nad količinom soli koju dodaje u hranu).
Uz moderni ubrzani način života, nije uvijek izvedivo pripremati jela kod kuće. Kvalitetna industrijska dječja hrana može u takvim situacijama biti praktično rješenje: lako je dostupna, priprema nije potrebna, jednostavno se transportira. Međutim, umjesto preporuka kojima se favorizira industrijska dječja hrana zbog straha, struka bi trebala podržavati mjere kojima se povećava povjerenje potrošača u sigurnost hrane koju kupuju.
1) Ljubetić, V., Bokulić, A., Novaković, V. Službene kontrole i program monitoringa ostataka pesticida u hrani biljnog podrijetla 5. Konferencija o sigurnosti i kakvoći hrane, Opatija, 16. - 18. svibnja 2011. (dostupno na :hgk.biznet.hr/hgk/fileovi/22006.pdf; 06.02.2012.)
2) De Meulenaer, B. (2006) Chemical hazards: Residues. U: Luning, P.A., Devlieghere F. and Verhé, R. (eds)., Safety in the agri food chain,Wageningen Academic Publishers, Wageningen, str. 163-184
3) Čubrilo-Turek M. Epidemiološki podaci debljine u Hrvatskoj. Prvi Hrvatski kongres o debljini (sažetak radova). Rabac, 3.-6. travnja 2003.
Da smo na pravom putu, dobili smo potvrdu od međunarodne organizacije IBFAN (International Baby Food Action Network), pismom podrške i komentarom porezne politike Hrvatske Vlade:
Zašto nije dobro smanjiti porez na dječju hranu?
U području zdravlja i prehrane 'zdrav način života' je ključni izraz, a snižavanje cijene industrijske dječje hrane suprotno je tom nastojanju.
Preporuke za zdravo odrastanje obuhvaćaju:
- dojenje od početka,
- svježe pripremljenu domaću hranu nakon 6 mjeseci uz nastavak dojenja.
Dokazano je da isključivo dojenje pridonosi smanjenju pojave pretilosti, kako u dječjoj, tako i u odrasloj dobi.
Ista činjenica odnosi se i na pojavu dijabetesa, još jednog ubojice modernog doba.
Nezarazne bolesti, kao što je npr. srčani udar, koji je sve češći u svim zemljama, mogu se umanjiti zdravijim načinom života i svježom, lokalnom, hranom, a ne prerađenom industrijskom hranom.
Smanjiti porez na takvu hranu nije dobra ideja.
- Smanjit će stopu isključivog dojenja jer će majke vjerovati da se vlada zalaže za hranjenje na bočicu s obzirom da je adaptirano mlijeko oslobođeno poreza, iako predstavlja mnoge zdravstvene rizike, kao što je kontaminacija bakterijom Enterobacter sakazakii, koja može biti smrtonosna za novorođenčad;
- Smanjit će također postotak produženog dojenja jer će biti privlačnije kupiti dječje čajeve, kašice i drugu prerađenu dječju hranu prije navršenih 6 mjeseci;
- Neće poticati zdrav način života nego će diskriminirati majke koje doje i roditelje koji se trude pribaviti svježe povrće i žitarice kako bi pripremali obroke kući;
- Za vladu bi bilo bolje da uloži više novca u promociju dojenja nego da šalje ovakve krive poruke potrošačima.
Stoga podržavamo napor grupa koje se bave promocijom i zaštitom dojenja, kao što je RODA u Hrvatskoj, i preporučamo vladi da ponovno razmotri odluku o smanjenju poreza na dječju hranu.
Tridesetogodišnje iskustvo u savjetovanju vlada u ovakvim pitanjima nam govori kako je teško odustati od svojih odluka nakon štosu proizvodi subvencionirani na jedan ili drugi način.
Srdačno,
Annelies Allain
Direktorica ICDC-IBFAN-a
Malezija, siječanj 2012.
Vlada ipak ne odustaje od svojih odluka o smanjenju PDV-a na industrijsku dječju hranu – na naša upozorenja i pisma nisu ni odgovorili. Ostaje nam kao i uvijek dosad iznijeti svoje mišljenje i potaknuti vas da i sami razmislite, istražite i odlučite se za najbolje za svoje dijete i svoju obitelj.
Udruga RODA i dalje preporučuje svježe pripremljenu tj. obiteljsku hranu za početak dohrane djeteta iz više razloga. Svježu (ili svježe pripremljenu) hranu dijete može jesti u obliku komadića ili grudica koje samo stavlja u usta ili je "glodati". Time se uči većem rasponu okusa i lakše se navikava na jedenje svježeg voća i povrća koje je važno ne samo u djetinjstvu nego i kasnije. Time također dijete lakše samo određuje "kada je dosta", što ne mora biti kada je staklenka ispražnjena. Takvu hranu dijete može ranije naučiti samostalno jesti, za razliku od kašica koje se jedu žlicom, čime rješava roditelja potrošenog vremena na hranjenje i cijela obitelj može istovremeno uživati u hrani. I na kraju: svježa je hrana jeftinija od industrijske dječje hrane, čak i bez PDV-a (npr. palenta s brokulom za jedan obrok – 3 kn, prosječna kašica u staklenki – 7 kn).
Industrijske kašice dakako nisu štetne, znaju biti koristan i dobar obrok, no jednostavno ih NE preporučamo kao prvu i najbolju opciju za hranjenje djeteta. Za razliku od njih, instant čajeve koji su predviđeni za davanje djeci od prvog mjeseca smatramo upravo štetnima. U prvih 6 mjeseci djetetu ne treba ništa osim majčinog mlijeka.
Ako želite još malo čitati o ovoj temi, predlažemo sljedeći članak o istraživanju u Velikoj Britaniji koje pokazuje da hrana koju djeca jedu prstima (za razliku od kašaste hrane koju im roditelji daju žlicom) može smanjiti rizik od pretilosti u kasnijoj dobi. Također preporučujemo razne internetske članke na temu "beba vođa dohrane", tj. "baby led weaning".
Roditelji u akciji - RODA