Međunarodni dan svjesnosti o prijevremenom rođenju

Međunarodni dan svjesnosti o prijevremenom rođenju obilježava se od 2008. kada ga je inicirala Europska zaklada za brigu o novorođenoj djeci (European Foundation for the Care of Newborn Infants - EFCNI) s partnerima s ciljem osvješćivanja javnosti o problemu prijevremenog rođenja. Ono je glavni uzrok smrti novorođenčadi u razvijenim i nerazvijenim zemljama te drugi po redu (nakon upale pluća) uzrok smrti djece do pete godine starosti.
Sam naziv nedonoščad obuhvaća veliku skupinu djece: od onih rođenih mjesecima ranije, do zdrave djece rođene samo koji tjedan ranije. Prosječna trudnoća traje 37 – 42 tjedna. Sva djeca rođena prije 37. tjedna trudnoće smatraju se nedonešenom. U svijetu, više od jednog djeteta na njih 100 rodi se prerano što je oko 15 milijuna djece. U Hrvatskoj se taj postotak kreće od 5,14 do 5,83%.

Postoji nekoliko čimbenika koji ženu mogu svrstati u skupinu povećanog rizika za prijevremeni porod a to su: prethodni prijevremeni porod, višeplodna trudnoća, neka kronična medicinska stanja poput visokog krvnog tlaka, dijabetesa i infekcija. Trudnoća u doba adolescencije predstavlja velik rizik. Također trudnice koje puše, piju alkohol ili koriste drogu nalaze se u skupini žena s povećanim rizikom za prijevremeni porod.

Djeca rođena između navršenih 34 i 36 tjedana gestacije, nazivaju se kasnom nedonoščadi, djeca rođena između 28 i 33 navršena tjedna gestacije, nazivaju se umjerenom nedonoščadi dok je ekstremna nedonoščad ona rođena prije navršenih 28 tjedana gestacije. To nisu "malena djeca donesena u terminu". Nedonoščad je posebice osjetljiva i ima veće potrebe za nutrijentima no djeca rođena u terminu budući da im nedostaje dio trećeg tromjesečja trudnoće tijekom kojeg se normalno akumuliraju nutrijenti. Kako bi nadoknadila zaostatak u rastu i razvoju ta djeca trebaju više energije, bjelančevina, vitamina i minerala.

Majčino mlijeko je najbolji oblik prehrane za prijevremeno rođenu djecu i treba im biti ponuđeno što je prije moguće po porodu.

Iako se majke nedonoščadi susreću s brojnim preprekama u dojenju na koje majke djece rođene u terminu ne nailaze te je stoga stopa dojenja nedonoščadi niža, majčino mlijeko je najbolji oblik prehrane za prijevremeno rođenu djecu i treba im biti ponuđeno što je prije moguće po porodu.

Klokan njega koju još nazivamo i kontaktom „koža na kožu" predstavlja držanje golog djeteta (samo u peleni) na goloj koži prsa majke ili oca pri čemu su roditelj i dijete pokriveni dekom. Klokan njega će poboljšati djetetovu regulaciju temperature, stabilizirati srčani ritam i disanje, pružiti fiziološku stabilnost, bolju kvalitetu sna, pružiti utjehu i omogućiti bolju povezanost roditelja s djetetom. Ona također pospješuje rano dojenje, njegovo dulje trajanje kao i učestalost, pomaže povećanju količine mlijeka te olakšava otpuštanje mlijeka pri izdajanju.