Porod kod kuće u Hrvatskoj

Porod kod kuće je tema o kojoj većina ljudi ima neko mišljenje, iako o tome malo znaju. Ljude, koji biraju porod kod kuće, često se predstavlja kao osobe koje cijene svoj komoditet iznad svoje dobrobiti i iznad dobrobiti svojeg djeteta, koje žele "nazad" u vrijeme kad su žene i djeca učestalo umirala na porodu.

No porod kod kuće u uvjetima modernog doma (koji ima tekuću vodu i sanitarije), uz mogućnost modernih prijevoznih sredstava i brze komunikacije, dostupnosti antibiotika i lijekova za zaustavljanje krvarenja, nije onaj porod kakvog zamišljamo kad se sjetimo priča o tome kako su naše bake i prabake rađale.

Primalje su bile uobičajeni dio tima zdravstvene skrbi u zajednici u Hrvatskoj do otprilike 1985. godine. Mnoge žene, posebice one koje su živjele udaljenije od najbližeg rodilišta, još su i tada rađale u svome domu ili u mjesnom domu zdravlja uz podršku primalje. Statistike ishoda za majke i za djecu iz tih su lokalnih centara bile iznimno dobre, što je zabilježeno i u domaćoj stručnoj literaturi (Dražančić i Rodin, 2011.).

Porod kod kuće i zakon

Iako porod kod kuće već godinama nije dio uobičajene zdravstvene skrbi za trudnice, on nije zabranjen. Ono što je problematično je da hrvatske primalje ne mogu raditi izvan rodilišta, odnosno pružanje skrbi na porodu kod kuće može se smatrati kaznenim djelom. Zakon o primaljstvu prvostupnicama primaljstva omogućava otvaranje privatne primaljske prakse, no od 2008. godine od kad je taj zakon na snazi, niti jedna takva praksa nije otvorena.

Iste zakonske odredbe onemogućavaju stranim primaljama, koje najčešće u svojim matičnim zemljama imaju otvorene prakse, kao svi drugi zdravstveni djelatnici, da prijave svoj rad u Hrvatskoj. Primalje, ali i žene time su u pat-poziciji jer u praksi ne mogu pružati skrb, odnosno imati skrb na porodu kod kuće.

Snalažljivost – sinonim za život u Hrvatskoj

Kao i u svemu, i u porodu se žene snalaze. Nekoliko primalja iz zemalja okruženja, gdje je samostalno primaljstvo, pa tako i porod kod kuće uobičajen i prihvaćen, voljne su putovati u Hrvatsku na kućne porode. Te primalje znaju da su Hrvatice zakinute za pravo na odabir mjesta i vrstu skrbi u porodu, i smatraju da im njihov poziv nalaže da pružaju skrb svakoj ženi koja to želi. U tom slučaju žene ponekad putuju izvan Hrvatske na trudničke preglede, a na samom porodu u dom im dolazi ista strana primalja.

Druga se skupina žena pak odlučuje za porod kod kuće bez stručne pomoći. To sa sobom donosi određene rizike kojih žena mora biti svjesna i spremna prihvatiti ih. Na žalost neke su žene primorane na ovakav odabir jer iz nekog razloga ne mogu ili ne žele ići u rodilište, a ne mogu pronaći primalju koja bi bila uz njih na porodu.

Trudnički pregledi kod primalje

Primaljska skrb u trudnoći izgleda puno drugačije od prosječnog ginekološkog pregleda na kakav smo navikle. Pregledi u zadnjem tromjesečju trudnoće izgledaju tako da trudnica daje uzorak urina i stane na vagu, primalja joj izmjeri trbuh, nakon čega slijedi razgovor o prehrani, vježbanju i drugim aktualnim temama s obzirom na tjedan trudnoće, a to je trudnici prilika da postavi sva pitanja koje ona ili njen partner imaju.

U prosjeku, prenatalni pregledi traju 45-60 minuta i organiziraju se svaka 4 tjedana od 12. do otprilike 30. tjedna trudnoće, nakon čega mogu biti češći, svaka 2 tjedna. Nakon 40. tjedna mogu se organizirati još češće, po dogovoru. Primalja i trudnica svakako se redovito čuju od 37. tjedna trudnoće nadalje.

Znanstveni dokazi

Rizik je riječ koja se (pre)često koristi kad govorimo o trudnoći i porodu, a posebice kad se žena odluči na porod kod kuće. Vrijedi dodatno pojasniti problematiku znanstvenih dokaza u korist ili protiv poroda izvan rodilišta uz stručnu primaljsku skrb naspram poroda u bolničkom rodilištu.

Zbog specifičnosti američkog zdravstvenog sustava i činjenice da je on u velikom dijelu privatiziran, ne možemo se osloniti na rezultate američkih studija o sigurnosti poroda izvan rodilišta. Naime, tamo velik broj žena koje rađaju izvan rodilišta to rade same, zato što nisu osigurane niti same imaju dovoljno novaca da plate zdravstvenu skrb u trudnoći pa tako ni u porodu. Nadalje, način na koji se vode statistike razlikuje se od federalne države do države (ponekad i od okruga do okruga), stoga nisu ni svi podaci o trudnoćama i porodima ujednačeni.

Studije koje su relevantne za Hrvatsku jesu one iz zemalja koje imaju društveno-zdravstveni sustav sličan hrvatskom (gdje sve trudnice imaju pristup skrbi u trudnoći, porodu i babinju, bez dodatne naplate). To su primjerice zemlje Europske unije (posebice zapadne, gdje se statistike o trudnoćama i porodima kvalitetno prikupljaju), Kanada, Australija i druge.

Najrecentnije studije koje su uspoređivale porod kod kuće u takvim zemljama jesu iz Velike Britanije, koja je rađena na reprezentativnom uzorku žena (Birthplace, 2014.), Nizozemske (DeJonge et. al., 2009.) i Kanade (Hutton et. al., 2016.). U sva tri slučaja istraživači su došli do sličnih zaključaka - porod kod kuće uz stručnu primalju jednako je siguran za majku i dijete kao i porod u rodilištu, posebice za žene koje su već rađale.

Autori spomenutih studija napomenuli su da je ključ povoljnih ishoda kućnih poroda dostupnost kvalitetne primaljske skrbi te mogućnost nesmetanog transfera u rodilište ukoliko je on potreban. Nesmetani transfer podrazumijeva da je transport dostupan (automobil, hitna pomoć), te da primalja može komunicirati s osobljem rodilišta prije, za vrijeme i nakon transfera te sudjelovati u skrbi za ženu u rodilištu.

Na žalost, ovakav nesmetani transfer u Hrvatskoj nije moguć zbog statusa primalja koje rade izvan rodilišta – one ne mogu komunicirati s osobljem rodilišta, jer u tom slučaju riskiraju kazneni progon.

Koje su najčešće komplikacije kod poroda kod kuće?

Najčešće komplikacije kod poroda kod kuće, odnosno razlozi za transfer u bolnicu jesu sporo napredovanje poroda, potreba za lijekovima protiv bolova, te umor majke. Hitni transferi u bolnicu vrlo su rijetki (manje od 5% planiranih kućnih poroda, ovisno o studiji), a najčešći razlozi su zabrinjavajuć nalaz otkucaja djetetovog srca, nepovoljan položaj djetetove glave za porod te prekomjerno krvarenje majke nakon poroda.

Kako primalja prati porod kod kuće

U suštini, uloga primalje u terminu, porodu i nakon poroda je da nenametljivo, ali pozorno prati da sve ide svojim tijekom, u granicama onoga što je normalno i sigurno za majku i dijete. Po potrebi trudnicama daje sve informacije i mogućnosti, a one tada mogu donijeti informiranu odluku.

Primalja ne "gura" indukcije, prokidanje vodenjaka, drip i druge intervencije koje se redovito, prečesto i pod pritiskom nude u bolničkom rodilištu. U slučaju potrebe, organizira transfer, ali ne nameće svoje stavove niti svoje vremenske okvire na trudnoću i porod koji se odvijaju svojim tempom, dokle god je situacija kod majke i djeteta u redu.

Primalja je "u pripravnosti" ili "dežurna" od trenutka kada žena uđe u 37. tjedan trudnoće pa sve dok ne rodi. Kako se bliži kraj trudnoće, primalja i žena najčešće su u redovitom kontaktu na pregledima, telefonski i na druge načine, te žena tako može primalji javiti kad god se nešto promijeni – zajedno mogu procijeniti je li porod počeo.

Ovisno o tome koliko je udaljena, primalja kreće prema ženinom domu i pomaže joj u trudovima – masažama, kretanjem i drugim metodama. Mnoge primalje imaju u svojoj osnovnoj opremi rebozo maramu, bazen na napuhavanje i stolčić koji žena može koristiti ako želi.

Primalja redovito prati djetetove otkucaje srca i majčino opće stanje; ako majka želi, primalja joj može provjeriti i otvorenost vrata maternice. Žena se u svakom trenutku slobodno kreće, jede i pije, te sama odlučuje gdje će i u kojem položaju roditi.

Nakon poroda, majka i dijete se ne odvajaju ni na trenutak; s vaganjem, mjerenjem i kupanjem čeka se i do nekoliko sati nakon poroda.

Ukoliko je potrebno, primalja šiva puknuće međice, a usto radi i prve preglede novorođenčadi, te idealno prati majku i dijete u prva 2-6 tjedana nakon poroda.

U slučaju komplikacija primalje mogu dati ženi i/ili djetetu kisik nakon poroda, kao i pružiti prvu pomoć. Nadalje, uz sebe imaju određene lijekove poput onog za zaustavljanje prekomjernog krvarenja. Primjer onoga što primalja bi trebala imati uz sebe na porodu izvan rodilišta možete pogledati u ovom filmu (počinje oko 2. minute). 

Nered nakon kućnog poroda

Na samom porodu najčešće se koriste nepromočive, jednokratne podloge za previjanje koje štite namještaj i podove. Nakon što su majka i dijete udobno smješteni u krevetu nakon poroda, primalja najčešće počisti eventualni nered, i stan vrlo brzo izgleda kao da se ništa nije dogodilo.

Skrb poslije poroda kod kuće

Primalja nastavlja pružati skrb ženi i djetetu nakon poroda kod kuće. Najčešće ostaje uz nju i dijete dva do četiri sata nakon poroda (po potrebi više), ponovno dolazi unutar 24 sata, provjerava sve i pomaže kod dojenja, radi prvi pregled novorođenčeta i pregled međice, te pruža svu potrebnu skrb.

Sljedeći posjet organizira se u dogovoru sa ženom, najčešće drugog ili trećeg dana. Pregledi postaju rjeđi, ali idealno se nastavljaju kroz prva dva tjedna. Većina primalja je dostupna babinjačama telefonski ukoliko imaju bilo kakvih pitanja, nedoumica ili poteškoća. U uređenim sustavima, primaljska skrb nakon poroda izgleda kao što možete vidjeti u ovom filmu. 

Žene koje rađaju kod kuće u Hrvatskoj iznimno su motivirane i informirane upravo zbog prepreka koje im se nameću na putu do ostvarivanja tog cilja. Nadamo se da će u narednim godinama sve veći broj žena imati mogućnost odabrati primaljsku skrb i porod kod kuće u sklopu redovnog sustava zdravstvene skrbi. 

Porod kod kuće nije i neće biti opcija za svaku ženu, ali svakako treba biti dostupan i siguran izbor za žene i djecu u Hrvatskoj, što znači da primalje treba educirati i dati im mogućnost pružanja skrbi izvan rodilišta. Ako marimo za sigurnost žena i djece u Hrvatskoj te o demografskoj obnovi, osiguravanje kvalitetne skrbi u bilo kojem okruženju koji žena bira mora biti pretpostavka.

Ukoliko razmišljate o porodu kod kuće, svakako posjetite rubriku Izvanbolnički porod na stranici http://rodilista.roda.hr.