Epiduralna analgezija

Do epidemije nepotrebnih carskih rezova dolazilo je jer liječnici vole brzo, kirurško riješenje za rađanje. Danas, nova tehnologija pri porodu, epiduralna analgezija protiv porođajne boli, doživljava brzu ekspanziju epidemijskih proporcija. Međutim, koliko je ona zaista sigurna? Epiduralna analgezija kod carskog reza je najpoželjnija vrsta anestezije za tu operaciju, ali to je druga priča u odnosu na korištenje ove vrste analgezije za otklanjanje porođajne boli.

Skoro svaka četvrta žena (23%) koja dobije epiduralnu analgeziju razvit će komplikacije. Jedna od neželjnih komplikacija je i smrt. Epiduralna analgezija za otklanjanje porođajne boli rezultira 3 puta većom stopom smrtnosti za ženu od poroda bez nje. Jedna od 500 epiduralnih analgezija rezultira privremenim neurološkim problemima kao što je paraliza, a kod jedne od svakih 500 000 epiduralnih analgezija to neurološko oštećenje ostaje trajno.

Ti ekstremno ozbiljni rizici epiduralne analgezije nisu česti, ali postoji nekoliko manje ozbiljnih, ali ipak značajnih rizika koji su puno česći. Čak 15-20% žena koje su primile epiduralnu analgeziju razviju povišenu temperaturu koja rezultira nepoželjnom potrebom primjene dijagnostičkih testova i terapija antibioticima za bebu. Još više, 15-35% žena nakon epiduralne analgezije ne može mokriti i mora im se kateterom isprazniti mjehur, 30-40% žena nakon epiduralne analgezije imaju satima i danima jake bolove u leđima. One su zamijenile odsutnost boli tijekom par sati poroda za jaku bol u leđima tijekom godine dana i dulje.

Budući da je porođajna bol bitna komponenta normalnog tjelesnog mehanizma za napredak poroda, a epiduralna analgezija eleminira tu neophodnu bol, epiduralna analgezija također eliminira i normalni mehanizam napredovanja poroda. Bilo je i za očekivati da će veliki broj istraživanja dokumentirati produženje poroda kad žena primi epiduralnu analgeziju. Budući da je epiduralnom analgezijom onemogućen normalni porod, dolazi do 3-4 puta veće upotrebe forcepsa ili vakum ekstrakcije i najmanje 2 puta više carskih rezova nakon njene primjene. Te kirurške intervencije, naravno, nose svoje rizike i za majku i za dijete. Tako žene birajući epiduralnu analgeziju mijenjaju manju porođajnu bol s dužim porodom, a ako dođe do carskog reza i s više bolova nekoliko dana nakon poroda, te također s većim rizikom za sebe i svoju bebu.

Epiduralna analgezija donosi mnogo ozbiljnih rizika za ženu.

Postoje li rizici i za njenu bebu?
Budući da nije vjerojatno da će i jedna žena odabrati olakšanje bolova koji nosi rizika za njenu bebu, ženama se ne govori da u 8-12% poroda u kojima žena primi epiduralnu analgeziju fetalni monitor pokazuje ozbiljnu fetalnu hipoksiju (nedostatk kisika u nerođenoj bebi). American College of Obstetricians and Gynecologists, nakon saznanja o učestalosti kojom pri porodu bebe pate od hipoksije nakon što je žena primila epiduralniu analgeziju, preporučuju da sve žene kojima se daje epiduralna analgezija imaju stalni fetalni monitoring da bi se mogla prepoznati fetalna hipoksija.

Ima li nedostatak kisika neke trajne posljedice za bebu? Istraživanja su pokazala da jednomjesečne bebe čije su majke primile epiduralnu analgeziju tijekom poroda mogu imati rezultate neurološkog testiranja koji sugeriraju manje oštećenje mozga. Dok to saznanje nije potpuno znanstveno potvrđeno, i sama ta mogućnost je svakako mučna i o njoj bi se trebalo obavijestiti žene kad im se nudi epiduralna analgezija.

Epiduralna analgezija nosi i drugi rizik koji je nađen kod mnogih intervencija i tehnologija korištenih tijekom poroda: "efekt kaskade". To znači da upotreba jedne intervencije vodi do upotrebe druge intervencije i tako dalje. Ako se npr. ženi daje lijek da bi se započeli ili ubrzavali trudovi, to vodi do bolnijih kontrakcija. One vode do nuđenja ublažavanja bolova, obično epiduralnom analgezijom. Ona kao što smo vidjeli, vodi do povećanog korištenja forcepsa ili vakuum ekstrakcije, koji pak vodi do epiziotomije ili čak carskog reza, što može uzrokovati povišenje temperature u majke, koje pak dovodi do testiranja i terapije za bebu.

Postoje i druge kaskadne intervencije tijekom poroda. Jednostavno je vidjeti kako high-tech pristup rađanju zapravo kreira mnogo novih problema. Radije nego da promijene svoje navike, liječnici su zaključili da je porod zapravo visoko riskantan, a zapravo u stvarnosti liječnici su uzrokovali da on bude riskantan. To je jedan od važnih razloga zašto su porodi kod kuće, porodi u nezavisnom centrima za rađanje, porodi uz babicu kao primarnu njegovateljicu majčinstva povezani s manje riskantnih intervencija i zbog toga sa većom sigurnosti.

Niti jedan čestiti liječnik ne bi nikada sugerirao da su lijekovi protiv boli bez rizika. Ali u traženju olakšavanja porođajne boli, liječnici neminovno pribjegavaju prepisivanju lijekova, a zapravo postoje mnoge nefarmakološke metode olakšavanja boli. Na primjer, znanstvena istraživanja potvrdila su da su brojne tehnike bez lijekova djelotvorne u olakšavanju boli pri normalnom porodu uključujući: stalnu prisutnost babice ili voljene osobe tijekom trudova, sjedenje u kadi s toplom vodom ili tuširanje, slobodno kretanje i zauzimanje različitih položaja, masažu, akupunkturu, refleksologiju. Nijedna od tih tehnika ne nosi rizik za majku i bebu. Njih često promoviraju babice, ali vrlo rijetko liječnici.

Druge opasne tehnike pokraj ovih već spomenutih, a često se koriste tijekom poroda su korištenje lijekova za induciranje ili ubrzavanje trudova, forceps ili vakuum ekstrakcija, te rezanje međice (epiziotomija).