Što jesti tijekom dojenja

Tijekom trudnoće, ali i kad počnu dojiti, majke često dobivaju razne savjete o prehrani tijekom dojenja. Savjetuje im se da izbjegavaju raznu hranu - citruse, kupus, grahorice, sirovo voće, pečenu, začinjenu i ljutu hranu i slično. Takva hrana, kažu, može u djetetu izazvati nadutost i grčeve, smanjenje količine mlijeka ili nevoljkost djeteta da doji.

No takvi savjeti nisu univerzalni. Razne kulture imaju različita uvjerenja u pogledu prehrane dojilja.

U Kini i na sjeveroistoku Azije ne preporučuju hladna pića za vrijeme dojenja. Ženama Latinske Amerike savjetuje se izbjegavanje svinjetine, čilija i rajčice. Afroamerikanke izbjegavaju luk, a Australke kupus, čokoladu, začinjenu hranu, grašak i cvjetaču.

Komu vjerovati? I što naposljetku jesti?

Odgovor je kako dojilje praktički smiju jesti sve, u umjerenim količinama, dok god to njihovoj djeci ne smeta. Dakle, nema zabranjene hrane, nema namirnica koje unaprijed treba izbjegavati. Štoviše, majčina raznolika prehrana mijenja okus mlijeka što dijete uvodi u svijet različitih okusa. Kao i tijekom trudnoće, važno je da se majka zdravo i raznoliko hrani, a ako joj se učini da djetetu određena namirnica smeta, treba je na neko vrijeme (otprilike tjedan do dva) izbaciti iz prehrane.

Reakcije djeteta na majčinu prehranu

Iako si ne treba unaprijed ograničiti unos hrane, neka su djeca zaista osjetljiva na majčinu prehranu. Majka osobito treba biti pažljiva ako u obitelji postoji povijest alergije na određenu namirnicu te je uputno konzumirati ju s oprezom. Neki od simptoma koji mogu upućivati na preosjetljivost djeteta na namirnicu iz majčine prehrane su osip, ekcem, nadražena guza, suha koža, teško disanje ili astma, simptomi slični prehladi, crvene oči koje svrbe ili peku, infekcija uha, nervoza, grčevi, povraćanje ili proljev, zatvor, zelene stolice u kojoj ima sluzi ili krvi.

Djetetova reakcija će biti jača ukoliko je osjetljivije na hranu ili ako je majka pojela veću količinu. Reakcije se mogu očitovati unutar nekoliko minuta, ali je češće da će do njih doći između 4 i 24 sata od kad je majka hranu konzumirala. Ako je dijete preosjetljivo na hranu koju majka stalno konzumira, dijete će vjerojatno stalno pokazivati simptome preosjetljivosti.

Nakon što je majka iz svoje prehrane izbacila spornu namirnicu, simptomi u djeteta bi se trebali povući unutar 5 do 7 dana, ali može proći i duže, do nekoliko tjedana. Nekoj se djeci simptomi čak pogoršaju tjedan dana prije nego se počnu povlačiti.

Kako bi se utvrdilo da je dijete zaista reagiralo na određenu namirnicu, majka je nakon nekog vremena ponovno može konzumirati. Ako dijete nema sličnu reakciju, vjerojatno nije preosjetljivo na tu namirnicu. Ako pak slično reagira, majka može biti prilično sigurna da je dijete preosjetljivo te bi namirnicu trebala izbjegavati dok dijete ne bude nešto starije, a ponekad čak i dok god majka doji. Ako je dijete jako reagiralo, majka može odlučiti da ne želi utvrditi preosjetljivost, ako će se reakcija ponoviti i jednostavno će izbjegavati spornu namirnicu. Ako je djetetova reakcija blaga, majka si može ograničiti unos namirnice, no ne je i potpuno izbaciti iz prehrane. Većina djece preraste preosjetljivost kroz nekoliko mjeseci, do godine dana, iako neka alergija na hranu može potrajati i duže.

Često majke izbjegavaju hranu koja napuhuje (brokula, cvjetača, kupus, grahorice) zbog bojazni da bi to djetetu moglo uzrokovati grčeve. No, takva hrana može uzrokovati samo nadutost majke - ona može osjećati zrak u svojim crijevima. Mlijeko se stvara iz sastojaka u majčinoj krvi. Budući da ni zrak, ni vlakna iz hrane ne prelaze u krv, a time ni u mlijeko, nemoguće je da će hrana koja nadima majku uzrokovati plinove u djetetovim crijevima. To, naravno, ne znači da dijete ne može biti osjetljivo na određenu hranu, ali to zaista nije povezano s nadimanjem u majčinim crijevima.

Majkama se savjetuje i da izbjegavaju citruse: naranče, mandarine, limune, grejp, jer bi mogli smetati djetetu, izazvati pelenski osip i slično. No, razina kiselosti mlijeka se ne mijenja majčinom prehranom, dakle, nije potrebno unaprijed odreći se citrusa. Također, količina šećera koju majka u sebe unosi neće utjecati na slatkoću njezina mlijeka. Prehranom se ne može utjecati ni na kaloričnost ni ukupnu količinu masti u majčinu mlijeku.

Vrijednost i sastav majčina mlijeka

Prosječna kalorijska vrijednost ljudskog mlijeka je 75 kcal/ 100 ml. Kalorijska vrijednost mlijeka mijenja se kako se mijenja količina masnoće u mlijeku, a ona se dramatično mijenja tijekom jednog podoja, kao i tijekom dana. Navečer je mlijeko masnije jer zbog dnevnog djelovanja hormona mlijeka navečer ima nešto manje. Dakle, što je dojka praznija, to je mlijeko masnije. Prosječna količina masti je 4,2 g/ 100 ml.

Istraživanja su pokazala da majka svojom prehranom ne može utjecati na ukupnu količinu masnoća u mlijeku, ali može djelomično na vrstu masnoća. Primjerice, prisutnost esencijalnih masnih kiselina (omega 3) ovisi o majčinom unosu istih prehranom. Naime, majčina prehrana tijekom trudnoće i dojenja određuje adekvatnu količinu omega 3 masnih kiselina. Namirnice bogate omega 3 masnim kiselinama su masnoća ribe, ulja riblje jetre, meso pašnih životinja i jaja.

Žene često primijete, osobito dok doje novorođenče, kako su jako žedne. Ne zna se točan razlog ovome. Jedan od zaključaka je da sisanje, osim što šalje signal hipotalamusu da oslobodi hormon oksitocin koji uzrokuje refleks otpuštanja mlijeka, uzrokuje i osjećaj žeđi. Drugi zaključak je da tijelo reagira na taj način jer očekuje da će izgubiti tekućine. U svakom slučaju, kada osjetite žeđ, pijte.

Ne postoji čarobna hrana ili piće koji će povećati količinu mlijeka, kao što ni umjerena konzumacija određene hrane ili pića neće smanjiti količinu mlijeka niti učiniti da mlijeko 'nestane'. Čajevi za dojilje su dobri utoliko što su piće koje je dojilji potrebno. No, neće pijenje čajeva za dojilje doprinijeti povećanju količine mlijeka. Proizvođači čajeva za dojilje su često i proizvođači adaptiranog mlijeka. Kako od dojilja ne zarađuju, jedan od načina da pokušaju je proizvodnja čajeva za njih. Osim toga, takvi čajevi suptilno sugeriraju da majka zaista može ne imati dovoljno mlijeka ako ne pije čaj. No količinu mlijeka određuje djetetovo sisanje, odnosno, koliko dijete posiše, toliko će se mlijeka proizvesti. Količinu mlijeka će povećati češće djetetovo sisanje, ne čaj.

Isto tako, često se dojiljama sugerira kako, da bi proizvele dovoljno mlijeka, trebaju mlijeko i piti. Ponekad majke čvrsto vjeruju takvom savjetu pa piju velike količine mlijeka, iako im ne odgovara. A često hrana koju majka konzumira jer 'mora' ili koju pretjerano želi, uzrokuje preosjetljivost kod djeteta. Štoviše, protein iz kravljeg mlijeka često uzrokuje probavne smetnje u dojenčadi. Kalcij, zbog kojeg se mlijeko preporučuje nalazi se i u sirevima, kostima riba (koje, ako su manje, možete slobodno jesti), cjelovitim žitaricama, zelenom lisnatom povrću, bademima i drugim orašastim plodovima, suhom voću, sezamu, nekim vrstama alga itd. Dakle, kalcij se može unijeti iz mnoge hrane, nije kravlje mlijeko jedino koje ga sadrži. Svi sisavci proizvode mlijeko prilagođeno svojoj mladunčadi iako ne piju mlijeko. Ljudi su zapravo jedini sisavci koji piju mlijeko druge vrste.

Neke su majke zabrinute jer, uslijed velike promjene u životu, brige oko djeteta, jednostavno ne stignu redovito kuhati. Nisu zadovoljne svojom prehranom i smatraju da će u njihovom mlijeku nedostajati važnih nutrijenata pa radije djetetu daju mliječnu formulu (tzv. adaptirano mlijeko) nego svoje. Važno je imati na umu da, ako su majka i dijete zdravi, ni jedna mliječna formula ne može biti jednako dobra ili bolja od majčinog mlijeka koje se stalno prilagođava djetetu i njegovim potrebama.

U pravilu, nema bojazni za kvalitetu mlijeka. Svaki put kad se mlijeko stvara, stvara se na isti način i rezultira mlijekom koje je uglavnom nepromjenjivog sastava. Dakle, određeni sastojci ljudskog mlijeka su stalni i prisutni kod svake žene tijekom svakog podoja, dok se neki mijenjaju, u skladu s majčinom prehranom.

Ljudsko mlijeko se sastoji od ugljikohidrata, proteina, masti, vitamina, minerala, probavnih enzima, hormona, antitijela i limfocita. Laktoza, mliječni šećer je ugljikohidrat koji je ključan za razvoj mozga i opskrbljuje dojenče energijom. Proteini pružaju nužne nutrijente i ključni su za djetetov imuni sustav. Ugljikohidrati i proteini su relativno stalni u majčinu mlijeku, bez obzira na njezinu prehranu. Količina vitamina i minerala uglavnom ovise o majčinom unosu.

Ako u majčinoj prehrani nedostaje važnih nutrijenata, oni će biti uskraćeni njenom tijelu, ne mlijeku koje proizvodi. Pokazalo se čak da mlijeko majki koje graniče s pothranjenošću zadovoljava djetetove potrebe te da će ono zadovoljavajuće rasti, ako se hrani na zahtjev.

No, to ne znači da majka treba zanemariti sebe i potrebe svoga tijela. Briga oko djeteta je ponekad prilično iscrpljujuća, a i sama proizvodnja mlijeka troši dodatnih 300 do 500 kalorija dnevno. Stoga bi se majka trebala zdravo i redovito hraniti, odnosno, trebala bi osluškivati potrebe svoga tijela i jesti kad je gladna. Unos kalorija ovisi o majčinim zalihama masti u tijelu, njenoj aktivnosti i težini, ali se smatra kako je optimum unosa između 1800 i 2200 kalorija (i više, ako je potrebno). Majka koja u sebe unosi manje od 1500 kalorija dnevno može dovesti u pitanje proizvodnju mlijeka.

Ako majka odluči izgubiti na težini, preporuke su da to ne pokušava prva dva mjeseca djetetova života te da ne gubi više od 2 kg mjesečno. Zdrava prehrana i redovito kretanje bi tijelo trebalo dovesti u željenu formu.

Mnoge majke primijete da im se tijekom dojenja povećava potreba za slatkim. Proizvodnja mlijeka eliminira šećer iz krvi pa ga tijelo na ovaj način želi nadomjestiti. Umjesto keksa i čokolada, svakako je mudrije opskrbiti se bademima, lješnjacima, suhim voće, mrkvom i drugim zdravim namirnicama koje možete grickati u naletu želje za slatkim. Isto tako, važno je redovito jesti, osobito proteine i zdrave masnoće, kako bi se razina šećera u krvi održala ravnomjernom.

Dojenje i droga, alkohol i cigarete

Prilikom dojenja svakako treba izbjegavati drogu, alkohol i cigarete.

Istraživanja pokazuju da do 5 cigareta dnevno neće štetno utjecati na mlijeko i njegovu proizvodnju. Kad popuši cigaretu, majka bi trebala pričekati bar sat vremena prije nego podoji dijete kako bi se nikotin djelomično razgradio. Ne bi trebala pušiti u zatvorenoj prostoriji i u blizini djeteta. Refleks otpuštanja mlijeka u majki koje dosta puše je oslabljen, djeca obično slabije dobivaju na težini, a i veća je mogućnost obolijevanja od nekih kroničnih bolesti, upale pluća, bronhitisa, astme, a povećava se i rizik od SIDS-a. 10 cigareta dnevno uzrokuje smanjenje količine mlijeka, a 20 može u djetetu izazvati nemir, povraćanje, proljev, ubrzan rad srca, smetnje u krvotoku.

Stručnjaci smatraju kako je za dijete zdravije dojenje od hranjenja mliječnom formulom, ako majka puši manje od 20 cigareta dnevno.

Količina alkohola u majčinu mlijeku je jednaka količini u njezinoj krvi. Ne preporučuje se pijenje alkohola ako je dijete mlađe od 3 mjeseca zbog nezrelosti jetre. Ako majka pak odluči povremeno popiti čašu alkohola dok doji dijete starije od 3 mjeseca, preporučuje se da ne doji unutar 3 sata. No, i male količine alkohola (npr. 3 dcl piva) koje je majka popila prije podoja, mogu umanjiti djetetovu želju za sisanjem, a umjerena, ali redovita konzumacija alkohola utječe na smanjenje proizvodnje mlijeka te na refleks otpuštanja mlijeka (može ga i blokirati).

Droge se izlučuju u majčino mlijeko te imaju izravan kemijski utjecaj na dijete. Kako bi se izbjeglo trovanje ili navikavanje djeteta, majka treba ili prestati upotrebljavati drogu ili prestati dojiti.

Prije svake upotrebe lijekova, majka bi trebala konzultirati liječnika i napomenuti kako doji. Točni i ažurni podaci o dostupnim lijekovima i njihovoj kompatibilnosti s dojenjem su dostupni u literaturi i na internetu te bi ih liječnici trebali konzultirati kada su u nedoumici.