Početna prepunjenost dojki

Što je prepunjenost dojki?

Dva do šest dana nakon poroda većina žena osjeti da su im dojke gotovo preko noći postale teške, veće, osjetno punije, napetije i osjetljivije na dodir. To je normalno stanje koje se događa uslijed dotjecanja velike količine krvi i limfe u dojku i povećanog stvaranja i nakupljanja mlijeka u dojci.

Ako majka neredovito doji i/ili beba nedovoljno učinkovito prazni dojku u prvim danima nakon poroda, normalna fiziološka punoća dojki može prerasti najprije u neki oblik prepunjenosti dojki, a zatim dovesti i do zastoja mlijeka, te u krajnjem slučaju do bakterijske upale dojke - mastitisa. Na žalost, nemali broj majki upravo tako započinje svoj dojiljski staž što mnogima od njih dojenje učini preteškim i prezahtjevnim te ih prerano navede na odluku o konačnom odustajanju od dojenja.

Kako spriječiti probleme?

Kako bi spriječila da normalna fiziološka punoća dojki nakon poroda preraste u prepunjenost, majka bi trebala:

• Dojiti dovoljno često (dijete bi trebalo sisati minimalno 8 i optimalno 10-12 puta u 24 sata) te nikako ne bi smjela preskakati podoje noću.
• Dojiti bez ikakvih vremenskih ograničenja, dakle dozvoliti bebi da sama završi podoj (ispusti dojku ili zaspe).
• Paziti da beba doji u ispravnom položaju te da pravilno ustima zahvaća dojku. To je važan preduvjet učinkovitog pražnjenja dojke.
• Ako je iz nekog razloga onemogućena dojiti svoju bebu, izdajati se u približno jednakom rasporedu kao što bi dojila.

Nakon što dođu iz rodilišta kući, neke se majke ponekad oduševe činjenicom što je njihova beba dobar "spavač" pa od podoja do podoja prođe i više od četiri sata. Poneke bebe čak prespavaju gotovo cijelu noć. Ipak, majke bi morale biti svjesne da je to ujedno i potencijalna opasnost za razvoj prepunjenosti dojki i zastoja mlijeka. Stoga je na početku, dok se ne uspostavi ravnoteža između ponude i potražnje mlijeka, mnogo bolje male pospance probuditi za podoj u slučaju ako spavaju duže od tri sata u komadu. Ako beba noću spava uz majku, dovoljno je da majka blago bradavicom prijeđe uz rub bebinih usnica i većina beba će refleksno otvoriti usta i prihvatiti dojku.

Prepunjenost dojki se može pojaviti u bilo kojem periodu dojenja ako beba siše nedovoljno često i/ili nedovoljno učinkovito. Tako se, osim nakon poroda, prepunjenost dojki često pojavljuje i kod majki koje nakon porodiljnog dopusta ponovno krenu na posao te im se dnevni podoji naglo prorijede. Nemali broj već iskusnih "dugodojilja" se barem jednom suoči s opasno prepunjenom dojkom kada u dnevnom rasporedu punom različitih zbivanja majka zbog nekog razloga odgađa podoj pa dijete (koje već ima dovoljan broj obroka krute hrane) jednostavno "ne stigne" ili "zaboravi" obaviti i svoj redoviti obrok na prsima.

Simptomi prepunjenosti

Prepunjenost se može pojaviti samo u području oko areole, a može biti zahvaćena i cijela dojka. U većine žena simptomi su slični: dojka je otečena, nabrekla, topla i vrlo osjetljiva na dodir. Koža dojke izgleda napeta i sjajna, a iz dubine se osjeća pulsiranje. Moguće je da majka ima nešto povišenu temperaturu i da se osjet bola širi prema pazuhu. Ako se prepunjenost pojavi samo u području areole onda majka može osjetiti da joj je areola na dodir tvrda poput vrha nosa ili dlana. Često se u tom slučaju bradavica proširi u svom promjeru i gotovo se "uvuče" u tijelo dojke zbog čega beba može imati problema sa zahvaćanjem dojke.

Što učiniti kad prepunjenost uznapreduje?

Ako se dogodi da majka osjeti i prepozna neke od simptoma prepunjenosti dojke, iznimno je važno reagirati odmah i započeti tretman:

• Treba nastojati dojiti najmanje svakih sat i pol do najviše dva sata, računajući od početka jednog podoja do početka drugog podoja. Osobito je važno paziti na ispravan položaj na dojci i način kako beba zahvaća dojku. Ne ograničavati vrijeme trajanja podoja nego prepustiti bebi da sama završi podoj (beba će sama ispustiti dojku ili zaspati).
• Prije podoja se treba istuširati toplom vodom ili na prepunjenu dojku staviti topli oblog. Istovremeno je dobro masirati dojku kružnim pokretima u smjeru prema bradavici.
• I za vrijeme podoja majka može masirati dojku laganim kružnim pokretima u smjeru prema bradavici.
• Ako mama procijeni da beba ne doji dovoljno dugo pa i nakon podoja osjeća da je dojka još uvijek napeta, obavezno je treba izdojiti, ručno ili izdajalicom.
• Između podoja na prepunjenu dojku je dobro staviti hladne obloge. U tu svrhu može poslužiti vrećica zamrznutog graška (koji se zbog sipkosti dobro oblikuje po tijelu dojke) ili list ohlađenog kupusa. Čim primijeti da otečenost dojke počinje splašnjavati, hladne obloge treba ukinuti, a 15–ak minuta prije sljedećeg podoja opet započeti s toplim oblozima.
• Za ublažavanje boli, mama smije uzeti neki od lijekova na bazi paracetamola.
• Ako je samo područje areole prepunjeno, potrebno je kratko se izdojiti prije svakog podoja kako bi napetost areole popustila, bradavica se vratila u svoje normalno stanje te tako omogućila bebi da lakše ustima zahvati dojku. Svaka prepunjenost dojki pa čak i ona najteža, uz optimalan se tretman može izliječiti, a prvi znaci poboljšanja pokazat će se unutar 12 do 48 sati.

Pravilan i pravovremeni tretman najbolji je način da se spriječe moguće nove komplikacije:

• Beba može imati problema s ispravnim zahvaćanjem dojke što može biti uzrok neučinkovitih podoja i u konačnici rezultirati slabijim prirastom na težini, a majci priskrbiti bolne i ranjave bradavice.
• Povećava se rizik od razvoja upale - mastitisa.
• Oštećenja mliječnih kanalića kasnije mogu utjecati na slabiji dotok i proizvodnju mlijeka.

Neke su majke neodlučne kad je u pitanju izdajanje jer se boje da bi ono moglo još i pogoršati problem. No, izdajanjem manje količine mlijeka poboljšava se prokrvljenost dojke i prohodnost mliječnih kanalića čime se omogućuje da beba lakše zahvati prepunjenu dojku i učinkovitije je isprazni. Ne zaboravite da je učinkovito i potpuno pražnjenje dojke (dojenjem ili izdajanjem) ujedno i najbolja prevencija od mogućih mnogih problema u dojenju.

Da ne zaboravite!

Nakon dva do tri tjedna učinkovitog dojenja, dojke obično splasnu i postanu meke na dodir. To je period kada mnoge majke pomisle kako su "ostale bez mlijeka" ili ga "više nemaju dovoljno". No, i ovo stanje je potpuno očekivano i normalno jer meke dojke samo znače da je došlo do ravnoteže ponude i potražnje i da majčino tijelo proizvodi točno onoliko mlijeka koliko dijete svojim sisanjem i traži.