O dojenju i noćnom spavanju

Obrasci spavanja i budnih perioda dojene djece i djece na prehrani adaptiranim mlijekom, mogu se jako razlikovati. Općenito je u javnosti prisutan mit kako dojena djeca "slabije" spavaju jer su gladna, a na obrasce spavanja dojenog djeteta gleda se negativno. 

Tijekom noćnih podoja, dijete dobiva trećinu ukupnog dnevno potrebnog energetskog iznosa.

Bude li se dojena djeca češće noću?

Neke studije pokazuju da se dojene bebe noću puno češće bude od svojih vršnjaka koji su hranjeni adaptiranim mlijekom. No, iako su roditelji često radi takvog bebinog ritma iscrpljeni, ta buđenja možemo gledati i iz druge, ne tako negativne perspektive te ih pokušati prihvatiti kao normalan, čak koristan dio dojenačkog razdoblja. Zašto?

Dojenje je najprirodniji način prehrane bebe, način koji je priroda odredila, pa se postavlja pitanje trebamo li se uopće truditi produžiti periode noćnih spavanja te je li to uopće korisno. Prije nekoliko stoljeća dojenčad je spavala u stalnom bliskom kontaktu s majkama, što je omogućavalo i stalno noćno dojenje. I danas u većini nezapadnjačkih kultura djeca spavaju na taj način. Zajedničkim spavanjem, dijete ima kontinuiran i neometan prostup dojci, a majka si osigurava više odmora, jer ne mora ustajati i uzimati dijete na podoj svaki put kad ono to treba.

Također, želudac novorođenčeta je veoma malen pa ne može primiti veliku količinu mlijeka. Majčino mlijeko je po sastavu takvo da se vrlo brzo probavlja, unutar 90 minuta, pa dijete ubrzo opet postaje gladno. Sastav je mlijeka takav upravo zato da osigura česti kontakt djeteta s majkom te da dijete dobije što više mlijeka, što mu je potrebno kako bi unutar šest mjeseci udvostručilo porođajnu težinu. Dijete noćnim hranjenjem dobiva jednu trećinu ukupnih dnevnih kalorija.

Neka istraživanja pokazuju kako bi česti noćni podoji mogli imati veze sa smanjenjem rizika od iznenadne dojenačke smrti u kolijevci. Manji rizik povezuje se ne samo s obrascima izmjene faza plitkog i dubokog sna (koji je različit u dojene u odnosu na djecu hranjenu adaptiranim mlijekom) nego i s činjenicom da dojena djeca češće spavaju u obiteljskom krevetu, uz majku koja doji. U bliskom kontaktu s majkom, majčino disanje i ritam srca te njena tjelesna temperatura, pomažu djetetu regulirati vitalne funkcije - disanje, srčani ritam i održavanje tjelesne temperature.

Vaša beba će se prestati buditi po noći kad prestane njena potreba za noćnim hranjenjem te kad razvojno za to bude spremna.

Kako produljiti noćno spavanje djeteta?

Ako iz nekog razloga želite produljiti cikluse noćnog spavanja, postoji nekoliko načina na koje to možete postići.

• Dojite često. Dijete bi trebalo imati barem 8-12 podoja dnevno. Pokušajte povećati učestalost podoja preko dana i rano navečer. To bi moglo pomoći da si dijete osigura dovoljnu količinu kalorija preko dana, bez potrebe za noćnim obrocima, što je jedan od razloga noćnih buđenja.
• Dopustite djetetu da isprazni jednu dojku do kraja prije no što ponudite drugu, ili, ako dojite naizmjenično na obje dojke u istom podoju, dozvolite djetetu da više puita isprazni obje dojke prije nego ga stavite na spavanje.
• Postupno povećavajte vrijeme budnosti djeteta kupajući ga ili igrajući se s njim navečer, čime možete polako prilagođavati njegov ritam spavanja.
• Ako vi idete spavati nekoliko sati poslije bebe, pokušajte je podojiti u vrijeme kad krećete na spavanje. Većina beba će malo dojiti i zatim ponovno utonuti u san.
• Ako se dijete noću probudi radi dojenja, dojite u tihoj, zamračenoj sobi. Ne trebate mijenjati pelenu, osim ako je jako mokra, ako se beba pokakala ili ako ima pelenski osip.
• Spavanje s djetetom u istom krevetu također može produljiti njegove cikluse spavanja i tako vam oboma osigurati nekoliko sati sna više.

Kako postići da dijete spava dulje ujutro?

Dojenčetu treba najmanje 10 sati sna dnevno. Postoje dvije vrste djece: ona koja se bude prije nego što su se naspavala i ona koja su se naspavala, ali se bude prerano ujutro. Ako imate takvih problema, pogledajte okolnosti pod kojima se djeca bude. Ako ih budi jutarnje sunce, ugradite roletice, ako trebaju promjenu pelena, nabavite super upijajuće pelene za noć, ako se bude rano zato što navečer idu rano spavati, pokušajte ih kasnije navečer stavljati na spavanje.

Ponekad će raniji odlazak u krevet omogućiti i dulji san ujutro jer prekasan odlazak na spavanje može rezultirati lošijim spavanjem i kroz noć i ujutro.

Treba li dijete buditi radi noćnog obroka?

Često vaše novorođenče može biti toliko pospano da se ne budi dovoljno često za obroke i ne dobiva dovoljnu količinu hrane. To može postati začarani krug – što je beba manje hranjena, postaje pospanija. U prvih šest tjedana života novorođenče treba imati 8-12 podoja dnevno.
U to vrijeme je vrlo važno pratiti znakove dobrog napretka (broj mokrih i pokakanih pelena) i znakove gladi. Ako beba preko dana puno spava, stavite je spavati negdje u svoju blizinu, bavite se normalnim dnevnim aktivnostima i ne stvarajte idealne uvjete za spavanje (tišina, zamračena soba). Kad primijetite da se počinje micati, stvarati zvukove, prinositi prstiće ustima, vrijeme je za obrok.

Ponekad su roditelji, u potrebi za odmorom nakon poroda, zahvalni što beba ne plače puno i nije prezahtjevna. Obično ne shvaćaju da postoji problem sve dok prvi put ne odu na pregled i liječnik zaključi da beba dobiva premalo na težini. Ako beba ima dovoljno mokrih pelena dnevno, to znači da dobiva dovoljno mlijeka. Ipak, ako je beba većinu vremena pospana, dobro je i dalje pripaziti na dobivanje na težini.

Ako je vaša beba zdrava, stara preko šest tjedana i dobiva dovoljno na težini, nema potrebe buditi je za noćne podoje, osim ako vi ne osjećate veliku napetost u dojkama. Često dojenje osigurava potrebnu stimulaciju za kvalitetnu opskrbu mlijekom. U tom slučaju se preporuča povećati broj dnevnih podoja. Dojite dijete na zahtjev. Makar dojili samo par minuta, djetetu će to dobro doći kao mali međuobrok, a vama će osigurati dodatnu stimulaciju za stvaranje mlijeka.

Što više dojite svoje dijete, više ćete mlijeka stvarati!