Grčevi kod dojene djece

Grčevi, poznati pod nazivom dojenačke kolike, svojevrsno su čudo prirode. Napadi plača obično započinju dva do tri tjedna nakon bebinog rođenja, najčešće u popodnevnim i večernjim satima, a konačno prestaju kad je beba stara oko tri mjeseca (rjeđe nešto kasnije). Kad beba plače, čini se neutješnom, iako se može privremeno smiriti ako ju nosite, ljuljate ili vozite. Osim plača koji se javlja svakodnevno u određeno doba dana, beba inače dobro napreduje i ne primjećuje se nikakav trag bolesti.

Unatoč brojnim ispitivanjima, do danas nije posve rasvijetljen uzrok javljanja kolika. U skladu s tim, protiv kolika nema lijeka i ne postoji prava učinkovita terapija. Isprobani su mnogi preparati i postupci, ali bez dokazane koristi. Naravno, svatko zna nekoga čija je beba "izliječena" od grčeva na određen način. Također je jasno da gotovo svaki postupak čini dobro i djeluje, ali u pravilu - na kratko.

Ako izuzmemo činjenicu da grčeve ima više od 50% beba, bez obzira na način prehrane, postoje tri situacije koje kod zdrave dojene djece koja dobro napreduju mogu biti dodatni uzrok pojavi bolnih grčeva:

1. Davanje obje dojke u svakom podoju

Nije rijedak slučaj da se mamama savjetuje da doje 20 minuta na svakoj dojci. I to, nažalost može biti uzrok problemu. Majčino mlijeko se mijenja tijekom podoja. Mlijeko postaje sve zasitnije, a udio masti se povećava što beba duže siše. Ako majka mijenja dojke tijekom jednog podoja, prije nego je beba sama "završila" s jednom stranom, beba dobiva premalo masnog mlijeka. Ako beba dobije premalo kalorija, imat će potrebu dojiti češće. Ako posiše puno mlijeka (da nadoknadi manjak kalorija), može bljuckati. Zbog relativno male količine masti u mlijeku, bebin želudac se brže prazni, a velika količina šećera (laktoze) odjednom stiže u crijeva. Protein koji probavlja šećer ponekad ga ne može odjednom podnijeti u tolikoj količini, pa se javljaju simptomi netolerancije na laktozu - plač, plinovi, nagle, vodene i zelene stolice. To se može dogoditi i tijekom hranjenja. Takva djeca nisu netolerantna na laktozu. Ona imaju problem s laktozom zbog toga što je majka dobila pogrešne informacije o dojenju. To nije razlog za prelazak na umjetnu hranu bez laktoze.

Što možete učiniti?

• Uvijek pazite da beba dobro zahvati dojku ustima. Pravilan položaj je ključ uspješnog dojenja!
• Ne mjerite trajanje podoja. Problemi s dojenjem najčešći su u društvima gdje svatko nosi sat, a najmanji tamo gdje sat ne nosi nitko.
• Majka treba hraniti bebu na jednoj dojci dokle god beba siše - sve dok beba sama ne ispusti bradavicu ili ne zaspi na dojci. Ako dijete prekratko siše, možete pokušati potaknuti dalje sisanje kompresijama dojke. Vodite računa o tome da beba može biti na dojci dva sata, a zapravo jesti samo nekoliko minuta. Ako beba želi jesti i nakon što je "završila" jednu stranu, tek tada ponudite i drugu.
• Sljedeći podoj neka beba započne na drugoj dojci na isti način.
• Nemojte slijediti nikakva "pravila" o "davanju jedne ili obje dojke u podoju". Uvijek dopustite svojoj bebi da sama završi s jednom stranom, (ako je potrebno, kompresije će pomoći bebi da duže guta), te da pokaže želi li još. Tada joj ponudite i drugu stranu.

Ako vam se čini da vaša beba ima potrebu često dojiti, dobro je unutar dva do tri sata ponuditi istu dojku na podoj. Tako ćete biti sigurni da će beba doći do zadnjeg hranjivijeg mlijeka.

2. Prejak refleks otpuštanja mlijeka

Beba koja prenaglo dobiva preveliku količinu mlijeka, može postati vrlo nemirna na dojci. Nekoliko sekundi ili minuta nakon početka podoja beba počinje kašljati, gušiti se ili boriti se sa dojkom. Ako ispusti dojku, mlijeko će vam teći u mlazovima. Nakon toga beba ponovo počinje sisati, ali je već razdražena i nervozna pa ponavlja isto. Beba može postati nesretna zbog brzog dotoka mlijeka, a nestrpljiva kad se dotok uspori. To može biti naporno vrijeme za majku.

Što možete učiniti?

Pročitajte naš tekst o prejakom refleksu otpuštanja mlijeka.

3. Strani proteini u majčinom mlijeku

Neki proteini iz majčine prehrane mogu se izlučivati u mlijeko i mogu utjecati na bebu. Najčešće je riječ o proteinu iz kravljeg mlijeka. Međutim, i drugi proteini također mogu biti prisutni u majčinom mlijeku. Činjenica da se ovi proteini i druge supstance nalaze u majčinom mlijeku sama po sebi nije loša. Iz ovog proizlazi da u liječenju dojene bebe s grčevima, prvo što majka može poduzeti je izbaciti mliječne proizvode iz svoje prehrane. To znači izbjegavati mlijeko, sir, jogurt, sladoled i sve ostalo što sadrži mlijeko. Ako je protein mlijeka promijenjen (denaturiran), kao kod kuhanja, ne bi trebalo biti problema.

Zapamtite: Netolerancija na mliječne bjelančevine nije isto što i netolerancija na laktozu. Majka koja je netolerantna na laktozu svejedno treba dojiti bebu.

Što možete učiniti?

• Izbacite sve mliječne proizvode iz svoje prehrane na 7-10 dana. Ako nema promjene na bolje, možete ponovo uvesti mliječne proizvode u prehranu.
• Ako postoji pomak na bolje, možete polako vraćati mliječne proizvode u prehranu, ali samo ako ih i inače koristite. (Nema potrebe da majka pije mlijeko kako bi proizvela mlijeko). Neke bebe uopće ne podnose mliječne proizvode u majčinoj prehrani. Većina podnosi samo neke. Majka će već vidjeti koju količinu mliječnih proizvoda može konzumirati bez bebine reakcije.
• Ako vas brine unos kalcija, možete ga uzimati i bez mliječnih proizvoda. Raspitajte se o tome. Tjedan dana bez mliječnih proizvoda neće vam izazvati probleme. Zapravo dokazano je da dojenje štiti ženu od razvoja osteoporoze čak i ako ne uzima dodatni kalcij. A beba će dobiti sve što treba.
• Trebali biste paziti da previše ne osiromašite svoju prehranu. Svatko zna nekoga čijoj je bebi bilo bolje otkad je majka prestala jesti brokulu, govedinu, banane, kruh i slično. Tako možete jednog dana shvatiti da jedete samo bijelu rižu.
  
  

Budite strpljivi. Bez obzira što činili, bit će bolje. Čak i ako ništa ne pomaže, vrijeme će učiniti svoje. Plačna popodneva i večeri vam se možda čine beskonačnima, ali tjedni s kolikama ipak prolaze.