Roda i porod

Suradnja primalje i doule – korak ka autentičnom primaljstvu

Udruga RODA je sudjelovala na XXXIV. Simpoziju Hrvatske udruge primalja s temom 'Primaljska skrb orijentirana na ženu i obitelj', 6-8. svibnja 2010. u Vodicama sa temom Suradnja doule i primalje - korak k autentičnom primaljstvu.

Prenosimo vam sadržaj predavanja.

SURADNJA PRIMALJE I DOULE – KORAK KA AUTENTIČNOM PRIMALJSTVU

1. UVOD

Žene su oduvijek imale potrebu da je uz njih dok rađaju prisutna bliska ženska osoba uz koju se osjećaju sigurno i zbrinuto. Najčešće je to bila majka rodilje ili neka majčinska figura (tetka, baka,…), a vrlo rano u povijesti ljudske civilizacije se izgradila i primaljska profesija. Premještanjem poroda iz kuće u bolnicu primaljska je profesija doživjela velike promjene. Razvojem medicine i tehnologije pogled na porod, skrb u trudnoći, porodu i nakon poroda se također izmijenila.

 Ali potrebe žene koja rađa su unatoč tome ostale iste. To je dovelo do pojave fenomena doule.

1.1. Doula – definicija, povijest, djelovanje, osobine

Doula je grčka riječ čije je značenje robinja, sluškinja. Prvi je put upotrijebljena u knjizi antropologinje Dane Raphael «Breastfeeding: The Tender Gift» napisanoj 1973. kako bi imenovala iskusne majke koje su pomagale mladim majkama oko dojenja i brige o novorođenčadi. Istraživači M. Klaus i J. Kennell su usvojili taj termin u prvim istraživanjima utjecaja prisustva doula pri porodu na ishode poroda.

Doula je žena koja i sama ima iskustvo poroda, idealno bi bilo poroda bez lijekova i bez medicinskih intervencija, i kojoj je porod bio pozitivno iskustvo. Ona nema medicinsko obrazovanje, no upoznata je s medicinskim testovima, procedurama i intervencijama koje su uobičajene u porodnoj praksi tako da može majci pružiti točne informacije. Najvažnija kvalifikacija doule jest poznavanje osnovnih potreba žene koja rađa. Ona je svjesna da je porod događaj koji će utjecati na daljnji život majke i djeteta i kojeg će se majka sjećati do kraja života.

Tijekom poroda doula je kontinuirano uz ženu, prvenstveno radi pružanja osjećaja sigurnosti. Doula pruža informacije primaljama i medicinskom osoblju i, ukoliko je potrebno, zastupa ženu koja rađa izražavajući želje koje ona ima u vezi skrbi tijekom poroda. Na taj način štiti tijek poroda pružajući mogućnost rodilji da se potpuno posveti porodu. Također, zadržavajući objektivno gledište, pomaže ženi dobiti potrebne informacije za donošenje najboljih odluka.

Kad se spominje pojam doula, obično se misli isključivo na porodnu doulu, no uloga doule može biti puno šira. Doula upoznaje ženu tijekom trudnoće, pruža joj pozitivne informacije i podršku, upoznaje se sa željama žene u vezi poroda.

Doula također može pružati ženi podršku nakon poroda, oko njege novorođenčeta i dojenja.

Najvažniji aspekt djelovanja doule  je što ženi pruža kontinuiranu skrb tijekom trudnoće, poroda i nakon poroda. Tisućama godina je postojala podrška iskusnijih žena  mladim ženama koje rađaju, no nažalost ako bi danas žene i željele imati podršku vlastite majke pri porodu, većina žena koje su rađale '60.-ih i '70.-ih nisu imale idealna iskustva poroda. Također, mnoge su majke i kćeri u današnje vrijeme jako udaljene, zemljopisno i/ili psihološki. Na neki način doula popunjava to mjesto koje bi idealno bilo mjesto majke – ona je «majka majci» («mothering the mother»).

Osobna obilježja doula, dakako, su vrlo varijabilna. Najvažnije je da je doula kompatibilna majci, ipak, postoje određene kvalitete koje bi bilo dobro da doula posjeduje:

-          da je tople, suosjećajne, brižne prirode, ujedno i zrela i odgovorna

-          tolerantna prema različitim etničkim skupinama, društvenim položajima, životnim stilovima

-          dobrog zdravlja i izdržljivosti, da je u stanju raditi dulji vremenski period kroz razne prostorije i porodne situacije

-          sposobna biti uz ženu čije ponašanje može biti drastično promijenjeno tijekom poroda

-          posjeduje osobno iskustvo poroda, kao i prisustvovanje na mnogim porodima

-          vješta je u komunikaciji, osobito zna dobro slušati

-          fleksibilna je i može raditi u raznim porodnim prostorima uz promjene osoblja i porodnih skrbnika

Fenomen doule kao osobe laika koja sudjeluje u porodu zabilježena je prvi puta u Guatemali, kada su 1970.-ih poznati znanstvenici Klaus&Kennell u dvije velike bolnice (u kojima se dnevno rađa 50 do 60 djece) u kojima su bile uspostavljene rutinske procedure od strane liječnika i medicinskih sestara iz SAD-a, proučavali utjecaj žena laika koje su čitavo vrijeme poroda provele uz ženu, na ishode poroda. Rezultati njihovih istraživanja su pokazali da prisustvo doule dramatično smanjuje pojavu svih vrsta intervencija i korištenje lijekova i poboljšava ishode. 

Uskoro su uslijedila istraživanja usmjerena samo na proučavanje utjecaja prisustva žene – laika na razne aspekte poroda i dojenja, kao i maternalnog i novorođenačkog zravlja, a ponajviše na smanjenje stope carskog reza.

Kako je osamdesetih godina u SAD-u stopa carskog reza počela neprestano rasti, sve je više žena na porod počelo dovoditi prijateljice, voditeljice tečajeva pripreme za porod, članice obitelji kako bi im pružile podršku pri porodu u cilju izbjegavanja nepotrebnih rutinskih postupaka koji mogu rezultirati carskim rezom. Od tada pokret doula neprekidno raste i sve se više globalno prepoznaju dobrobiti koje donosi.

1.2. Primalja – definicija, povijest, djelovanje, osobine

Primalje, engleski midwife (staroengleske riječi mid=s, uz; wif=žena) su zdravstvene djelatnice koje skrbe o ženama kroz trudnoću, porod i period nakon poroda. Također skrbe o novorođenčadi do dobi od šest tjedana, uključujući pomoć pri dojenju.

Kao autonomni profesionalci, primalje su specijalizirane za niskorizične trudnoće, porod i babinje. Općenito teže pomoći ženi da ima zdravu trudnoću i prirodno iskustvo poroda.

U Hrvatskoj primalje, kao što je poznato, nemaju mogućnost samostalnog djelovanja, dio su medicinskog tima kao asistentice opstetričaru i ne mogu donositi samostalno odluke vezane uz porod. Najčešće se istovremeno brinu za nekoliko žena koje rađaju i nemaju mogućnosti biti kontinuirano tijekom čitavog poroda uz ženu.

O počecima primaljstva piše u svojoj knjizi «Birth&Breastfeeding» M. Odent: «Korijeni primaljstva su vidljivi kod nekih sisavaca. Primjerice, kod rođenja slona, često je prisutna i iskusna ženka, a druge ženke se okupljaju oko ženke koja rađa i stvaraju zaštitni krug oko nje. Pri rođenju bebe delfina također je prisutna druga ženka koja pomaže novorođenom delfinu da dođe do površine i prvi puta udahne. Istovremeno drugi članovi jata štite to područje. Čini se da je kod sisavaca, kad je «primalja» prisutna, ona uvijek u funkciji zaštitnice.

Kod ljudi su originalne primalje najvjerojatnije bile majke rodilje ili zamjene za majku – iskusna bliska rođakinja kao što je teta ili baka. U to vrijeme se vjerojatno žena još uvijek izolirala izvan zajednice uz rijeku ili potok ili posebnu kolibu ili neko drugo malo mjesto. Možemo zamisliti da se majka-primalja ponašala kao majka koja pazi na dijete na igralištu. Dijete zaboravlja na njenu prisutnost dok god sve ide kako treba. Takva majka-primalja je prvenstveno zaštitnica, ona je netko koga se može hitno pozvati, tko je odmah dostupan u slučaju neočekivanih teškoća.»

S vremenom je došlo do specijalizacije u društvu i  primalje birane kao  žene koje su imale više iskustva vezanih uz porod, poznavale su molitve ili mantre koje su olakšavale porod. Znale su i, više od prosječnih žena, o masaži, uljama i tinkturama, čajevima koji su se koristili u slučajevima poteškoća.

To je vodilo dobu profesionalizma kad su žene prestale rađati i počele su ih porađati «stručnjaci». Porod je medikaliziran, preseljen u bolnice i primalje su postale tehničari, anonimni članovi medicinskog tima, a rodilja je postala pacijentica. Samim time su se promijenile i osobine primalja, odnosno u takvom kontekstu više nije bilo važno ima li primalja iskustvo vlastitog poroda i poznaje li koje su temeljne potrebe žene koja rađa, tako da može zaštiti proces poroda. Ona je postala samo tehničar. No potrebe žene koja rađa i proces poroda ostao je potpuno isti kao što je oduvijek i bio.

2. SURADNJA PRIMALJE I DOULE

2.1. Povijest; zajedničke poveznice i dobrobiti

Suradnja primalje i doule je nužna i neizbježna. Povijest suradnje, kao i pojave doule, nije tako dugačka niti zapisana. No, proučavanjem rada doula kroz zadnjih 20 godina i slušajući njihova iskustva, možemo opisati kako ta suradnja obično izgleda. Na početku pokreta doula, doule su često doživljavane kao prijetnja u bolnicama, do te mjere da im je u određene bolnice bio zabranjen ulaz. Razlog tome je bio što je postojao strah da će se doula uplitati u posao liječnika i primalja, a da za to nema osnove iz razloga što nije medicinski stručnjak. Međutim, kroz vrijeme su doule postale dobrodošle, jer se uvidjelo da mogu biti itekako korisne. Primalje ponajviše cijene doule iz razloga što doula poznaje ženu rodilju i što je prisutna uz ženu od samog početka poroda. Ona zna detalje o porodu (početak poroda, tijek trudova,…) a svjesna je i zdravstvenog i emocionalnog stanja žene. Tako da je važan objektivni izvor za primalju vrlo korisnih informacija. Primalje su uvidjele da doule posjeduju veliko znanje o porodu, prvenstveno iskustveno, i prihvaćaju ih kao partnerice, kao dio tima. Primalja se može osloniti na doulu ukoliko mora radi drugih obaveza, ostaviti ženu u porodu.

U zemljama u kojima su doule uobičajena pojava, primalje su vrlo zadovoljne kad žena dođe s doulom na porod.

2.2. Praksa

Rad primalje i doule je isprepleten. Obje skrbe o ženi koja donosi na svijet novi život, no na različite načine. Susreću se isključivo tijekom poroda. Primalja je stručnjak koji prati porod s medicinskog stajališta i na taj način svojim znanjem pruža stručnu skrb ženi. Ukoliko bi primalja mogla skrbiti o samo jednoj ženi tijekom čitavog poroda, doula ne bi bila tako potrebna. Primalje danas uglavnom imaju tako organiziran posao da skrbe istovremeno o više žena koje rađaju i nemoguće je da budu kontinuirano samo uz jednu. Također rade u smjenama koje se često izmjene tijekom poroda. Iz tog razloga je nemoguće da primalja zaista bude majčinska figura koja je konstantno uz ženu i koja pruža sigurnost i zaštitu. Važan je faktor emocionalna podrška koju primalja uglavnom, radi brojnih obaveza koje ima, ne može pružiti na način na koji to doula pruža.

Cilj rada primalje i doule je omogućiti neometan i prirodan tijek poroda, pobrinuti se za fizičku, psihološku i emocionalnu dobrobit majke i djeteta. Samim time što dijele cilj, one nužno surađuju.

Sukob između doule i primalje je krajnje nepoželjan jer umanjuje povjerenje majke i u primalju i u doulu. Osim toga, sukob može uzrokovati napetost koja će nepovoljno djelovati na majku i dijete uzrokujući izlučivanje katekolamina koji nepovoljno djeluju na kontrakcije maternice kao i na krvotok posteljice. Zato je imperativ suradnja i prihvaćanje različitih uloga primalje i doule.

3. PREDNOSTI
   3.1. Dobrobiti za majku i dijete
   3.2. Dobrobiti za zdravstveni sustav
   3.3. Statistike i istrazivanja

Dobrobiti uključenosti doule u skrb za majku i dijete brojne su. One se ne odnose samo na porod nego i na emocionalno, psihološko i fizičko zdravlje majke i  djeteta a također postoje dobrobiti i za zdravstveni sustav.

Smanjenje stope carskog reza, kraće trajanje poroda, niža stopa korištenja epiduralne analgezije, povećanje stope prirodnih vaginalnih poroda (bez anestezije, oksitocina, lijekova ili forcepsa), majčino veće zadovoljstvo porodom i bolje emocionalno stanje, veća stopa uspješnosti dojenja su neke od dobrobiti potvrđenih u istraživanjima. Očito je da sve navedeno donosi koristi zdravlju majke i djeteta, a samim time i zdravstvenom sustavu. Slijedi pregled nekih važnijih istraživanja u kojima su potvrđene navedene dobrobiti.

1.    Smanjenje stope carskog reza

2.    Trajanje poroda

3.    Upotreba oksitocina

4.    Zadovoljstvo porodom

5.    Spontani vaginalni porodi

6.    Dojenje

7.    Babinje