Koncentracija djeteta

Koncentracija se najčešće definira kao «sposobnost voljnog usmjeravanja misli u željenom smjeru». Svi se možemo neko vrijeme koncentrirati na određeni zadatak, a u onom preostalom vremenu misli vode svoju politiku te lete kako i kamo hoće. Biti koncentiran znači imati mogućnost da svoje misli određeno vrijeme usmjerimo na neki zadatak. To znači da npr. dijete može sagraditi toranj od kockica, gledati crtić ili razgovarati s nekim.

Kako bismo izvršili bilo koji zadatak, važna je koncentracija, ona je jedna od osnova učenja. Da bi mogla nešto naučiti, djeca se moraju usredotočiti na zadatak, ostati sjediti određeno vrijeme, pratiti uputu i zapamtiti je. Zato je važno vježbati koncentraciju. Djeca sa slabijom koncentracijom u školi postižu lošiji uspjeh.

Koncentracija nije jednostavna sposobnost, ona u sebi sadrži mogućnost da se usredotočimo, uvidimo i nereagiramo na distrakcije, odgodimo nagradu i reguliramo impulsivne emocionalne odgovore.

Mala djeca tek uče kako to sve obaviti. Ipak, vidljivo je da i sasvim mala djeca mogu svoje misli usmjeriti na neki zadatak kroz neko vrijeme. Njihov period koncentracije je kraći nego kod starije djece i odraslih, ali ipak postoji – zagledaju se, isprobavaju ručicama neki predmet, pokušavaju njime manipulirati, bace ga... Za pretpostaviti je da što je dijete starije, može duže ostati u nekoj aktivnosti. Stručnjaci smatraju da se petogodišnje dijete određenom zadaćom može koncentrirano baviti u prosjeku 10-15 minuta. Što je dijete starije, to će moći duže vremena svoju koncentraciju posvetiti određenoj stvari. U procjeni kvalitete koncentracije djeteta treba biti realan te shvatiti da i odrasli trebaju odmor nakon 20 minuta koncentriranog rada. Najbolji je odmor od otprilike 5 minuta; prošetati, popiti čašu vode, rastegnuti se i vratiti na zadatak. Načelno možemo govoriti da starija djeca imaju bolju koncentraciju, no to nije uvijek točno i često zna roditelje zabrinuti.

S vremena na vrijeme svi osjećamo pad u koncentraciji i nije nam svaki dan isti, ponekad smo preumorni, ponekad prestimulirani ili je oko nas previše distraktora. Već u dječjem vrtiću vide se znatne razlike između djece, neka se mogu bez problema koncentrirati i duže vrijeme, druga za razliku od toga poput pčelice lete od aktivnosti do aktivnosti. Neka djeca zbog svoje fiziologije ili emocionalnog stanja imaju poteškoća koncentrirati se na zadatke i ljude oko sebe. A nekima od njih je teško uči u zadatak dok drugi brzo gube interes za njega i zadatak ostavljaju napola obavljenim. Ako se dijete unatoč strpljivim uputama teško može koncentrirati, možda se radi o još nekim razlozima.

Roditelje još više zbunjuje to da se djeca mogu dugo koncentrirati na ono što ih zanima (npr. crtić). Ključno je u motivaciji i interesu. Kad nas nešto zanima, možemo se time duže baviti. Isto tako i dijete. Može se koncentrirati duže ako mu je nešto zanimljivo.

Roditelji mogu na nekoliko načina pomoći svom djetetu da podigne razinu svoje koncentracije. Kao i kod drugih vještina, koncentraciju možemo vježbati i poboljšati, osnovno je naučiti što je bitno, a što je ono na što ne trebamo obraćati pažnju.

Evo ideja kako roditelj može pomoći djetetu da se duže koncentrira:

1.Obratite pažnju na fiziološke potrebe

Većina djece može se koncentrirati bolje nakon 9 sati sna. Ako je dijete neispavano, uzaludno je očekivati visoki stupanj koncentracije. Pratite unos šećera jer neka istraživanja pokazuju da dio djece na šećer reagira pojavom smanjene koncentracije i umora. Možda je i vaše dijete takvo? Povećajte unos proteina, oni podižu dopamin što omogućuje lakšu koncentraciju. Potaknite dijete na kretanje. Nakon perioda koncentriranog rada neka se bavi fizičkom aktivnošću. Izmjena tih aktivnosti pridonosi boljem učenju.

2.Uklonite distraktore

Ogledajte se oko sebe i ugasite sve što proizvodi buku (TV, kompjutor, perilica suđa...), pripazite na količinu svjetla i vrstu svjetla (fluorescentna svjetla znaju izazivati nemir), nemojte brbljati s djetetom dok nešto radi i sl.

3.Osigurajte atmosferu koja potiče koncentraciju

Neke osobe dok rade vole tihu glazbu, drugima pak to smeta. Osigurajte mjesto gdje dijete može raditi, neka bude uredno (neurednost potiče nemir) i stalno (mozak se zna pripremiti za posao kad dođe u prostor gdje je navikao raditi). Sa stalnim mjestom i vremenom učenja dijete će razviti uvjetovanu reakciju, tj. naviku učenja na određenom mjestu i određeno vrijeme.

4.Organizirajte aktivnosti koje potiču obavljanje nekoliko radnji za redom

Ponavljanje slijedova radnji usko je povezano s koncentracijom. Pripremati jednostavno jelo po receptu, servirati stol ili slagati stvari po određenom redosljedu (npr. abecednom). Igre za stolom (mikado, memori, tombola i sl.) ili igre kartama (Uno, Crni Petar i sl.) pomažu djetetu da se usredotoči na zadatak.

5.Otkrijte aktivnosti na koje se vaše dijete najbolje može koncentrirati

Neka djeca bolje se koncentriraju kad rade rukama, druga traže puno vizualnih podražaja. Razmislite u kojim se aktivnostima vaše dijete najduže zadržava. Te aktivnosti pomažu povećanju razine koncentracije djeteta. Npr. pjesmice se lijepo uče uz izmicanje fokusa pažnje. Dajte djetetu glinu, glinamol ili plastelin, bilo što... i dok to mijesi, čitajte mu pjesmicu. Velika je vjerojatnost da će zapamtiti bez pogreške.

6.Potičite dijete da dovrši svoju aktivnost

Kad se počne igrati, crtati, slagati kocke ili puzzle, nemojte ga prekidati. Djeca koju roditelji neprestano prekidaju (ručak, odlazak na spavanje...), prisiljena su istu aktivnost počinjati ispočetka nekoliko puta te se brzo počinju dosađivati.
Radije pričekajte kraj igre, uz obaveznu napomenu da će, na primjer, ručak biti gotov za pola sata. Ubrzo mu napomenite da ručak počinje za petnaest minuta... Tako djetetu dajete vremena da završi igru i vježba usmjeravanje pozornosti i koncentraciju.

Zabavne vježbe koncentracije:

1. Neka dijete dobro pogleda neki predmet. Zatvorenih očiju neka ga što detaljnije opiše. Na taj način možete se čak i natjecati (tko će zapamtiti više detalja).
2. Plešite, zauzimajte razne položaje, a tad viknite stop – dijete mora ostati u položaju u kojem se zateklo.
3. Križno gibanje – jedna od osnovnih vježbi kojom se paralelno aktiviraju obje moždane polutke te poboljšava koordinacija lijevo-desno, disanje, izdržljivost, sluh i vid. Vježba je također korisna za poboljšanje koncentracije i lakše ispunjavanje zadataka. Dijete stupa u mjestu naizmjence dotičući desno koljeno lijevim laktom i lijevo koljeno desnim laktom.
4. Vježbati koncentraciju možete pomoću raznih didaktičkih igara, od kojih su najbolje puzzle (broj puzzli ovisi o dobi djeteta). To su igre u kojima vidite koliko je vaše dijete predano zadatku te koliko se trudi.
5. Klasifikacije – npr. neka dijete iz skupine kocaka izdvoji one žute boje, neka u časopisu pronađe odjeću koju nosimo zimi, neka nabroji npr. pet divljih životinja i sl.