Napredovanje isključivo dojenog djeteta

Ako vas brine da li vaša beba dobiva dovoljno mlijeka dojenjem, najprije pročitajte ovaj tekst. Dobivanje na težini je, dugoročno gledano, najbolji dokaz da beba prima dovoljno mlijeka. Međutim, treba znati da moguća mala odstupanja od vrijednosti koje predstavljaju prosjek ne moraju uvijek biti signal za uzbunu.

U tablici vam donosimo podatke sukladno Novim standardima dječjeg rasta Svjetske zdravstvene organizacije (izdane 2006. godine).

 

Dob djeteta	Dobivanje na masi prema Novim standardima dječjeg rasta SZO iz 2006. godine
0-4 mjeseca	155 - 241 grama tjedno * (cca 664 - 1030 grama mjesečno)
4-6 mjeseci	92 - 126 grama tjedno (oko 394 - 540 grama mjesečno)
6-12 mjeseci	50 - 80 grama tjedno ** (oko 214 - 342 grama mjesečno)
*   Za neku je djecu uredan dobitak i od 113 - 142 g tjedno. ** Prosječna dojena beba će udvostručiti svoju masu do 3. – 4. mjeseca, a većina beba do 6. mjeseca života.     Do godine dana prosječna dojena beba će povećati svoju porođajnu masu za 2 ½ - 3 puta.

 

Očekivani rast djeteta u dužini i opsegu glave

Dob djeteta	Dužina	Opseg glave
0-6 mjeseci	2,5 cm mjesečno	1,27 cm mjesečno
6-12 mjeseci*	1,27 cm mjesečno	6,4 mm mjesečno
* Do navršene godine dana, prosječno će dijete povećati dužinu za 50% porođajne dužine, a opseg glave za 33%. Izvor: Mohrbacher N. Breastfeeding Answers Made Simple, Amarillo, Texas: Hale Publishing, 2010, str. 205

 

Kako znati da je opće stanje djeteta dobro?

Koža

Bebina koža je mekana, elastična i vlažna. Ako ju pritisnete prstom i maknete ga, isti tren se vrati natrag u ružičastu boju. Oko očiju i usta koža je ružičasta i vlažna. Ovo su znaci da dijete dobiva dovoljno tekućine.

Mokre pelene

Nakon 3. ili 4. dana života dijete bi trebalo imati barem 6 mokrih pelena. Nakon što je sav mekonij izašao i stolica postala senfasta, sjemenasta i žuta, treba očekivati barem 3-4 pokakane pelene dnevno (veličine najmanje 2,5 cm). Nakon 6. tjedna života neka djeca kakaju znatno rjeđe, pa i pauziraju po nekoliko dana. To je također sasvim normalno. U slučaju da dijete nakon 5. dana starosti nema dovoljno mokrih i zaprljanih pelena, trebalo bi pogledati signale koji upućuju na probleme i odvesti dijete liječniku.

Budnost

Dijete se smatra budnim (živahnim) ako svaki dan postoji period kada uspostavlja kontakt očima s roditeljima, prati što rade, zanima ga okolina i oponaša izraze lica.

Plač

Velik broj majki misli da im dijete ne dobiva dovoljno mlijeka ako je nemirno i plačljivo. Međutim, to nikako nije pokazatelj problema s dojenjem. Dojena djeca mogu biti nemirnija, naročito u početku, jer na taj način osiguravaju sebi češća hranjenja.

Signali koji upućuju na moguće probleme i zahtijevaju nadzor liječnika su:

• mlitavost
• letargija
• slab plač
• koža koja se ne vraća u ružičasto kad ju lagano stisnete
• suha usta i oči
• udubljena fontanela
• vrućica

Nekoliko činjenica koje biste trebali znati o normalnom dobivanju na težini

Bez obzira jesu li dojena ili ne, djeca gube na težini prva 3-4 dana nakon rođenja zbog gubitka tekućine iz tkiva i zbog izlaska mekonija. Normalnim se smatra ako dijete izgubi 5-7% svoje porođajne težine. Iako se gubljenje na težini i do 10% smatra normalnim, ono može značiti da majci treba dodatna pomoć pri dojenju.

Većina djece vrati porođajnu težinu 10 dana do dva tjedna nakon rođenja. Dobivanje na težini treba uvijek mjeriti od najmanje težine nakon poroda. Što više dijete izgubi, duže će mu trebati da vrati porođajnu težinu.

U slučaju da dijete u periodu 10-14 dana od rođenja nije vratilo svoju porođajnu težinu, treba obratiti pažnju na djetetovu i majčinu tehniku i praksu dojenja.

Možda je potrebno dijete dojiti češće, duže ili ga stimulirati da doji učinkovitije. Nemojte dugo čekati da počnete rješavati ovaj problem. Što duže čekate, to će vam teže biti problem i ispraviti!

Ne opterećujte se čestim vaganjem i mjerenjem svoje bebe. Vage su baždarene različito, pa su moguća velika odstupanja koja vas mogu nepotrebno zabrinuti. Ne zaboravite da puna pelena može težiti i do 250 grama. U većini slučajeva dovoljno je da se vaganje i mjerenje rasta u dužinu obave prilikom redovitih posjeta pedijatru tijekom prvih mjeseci bebina života.

Što ako vaše dijete odstupa od prosjeka?

Moguća su odstupanja od gore navedenih brojki koja se još uvijek smatraju normalnim (uz uvjet da je opće stanje djeteta dobro i da ono ima dovoljan broj mokrih pelena). Ova odstupanja nastaju zbog činjenice da su djeca različite građe, imaju različit metabolizam, temperament, njihove majke ih doje različitom učestalošću, pa u skladu s tim i na različit način sagorijevaju kalorije. Duge i vitke bebe (tzv. banana tip) brže sagorijevaju kalorije nego što je to slučaj kod bucmastijih beba. Stoga ove bebe često brže rastu u dužinu, pa su na krivuljama visine iznad prosjeka, a na krivuljama težine ispod prosjeka. Bucmaste bebe (tzv. tip jabuke) brže namiču grame, ali sporije rastu u visinu.

Temperament djeteta također može snažno utjecati na napredak u težini. Takozvane "dobre bebe" sagorijevaju manje kalorija, pa u skladu s tim i brže namiču grame. Bebe koje su aktivne i stalno u pokretu, obično sagorijevaju više kalorija i imaju predispoziciju da budu mršavije.

Bebe hranjene na zahtjev koje imaju na raspolaganju dojku neograničeno vrijeme često brže napreduju u težini. Bebe koje noću spavaju zajedno s majkom pa uživaju mogućnost neograničenih noćnih podoja također često brže napreduju u težini. Bebe kojima roditelji pokušavaju nametati određene dnevne rasporede dojenja i spavanja često sporije napreduju u težini. To je ne samo zbog činjenice da zbog vremenski ograničenih podoja sigurno dobivaju manje mlijeka, nego je i majčino mlijeko onih majki koje rade duge razmake između podoja manje kalorično.

O krivuljama rasta i novim standardima dječjeg rasta SZO

Krivulje rasta mogu biti korisne za praćenje rasta djeteta, ali su daleko od savršenog načina praćenja rasta. One nisu nikakav test, pa stoga nije cilj da vaše dijete svakako dosegne 100. – najvišu percentilu. Dakle, ako je vaše dijete na 50. percentili krivulje težine, to samo znači da je 50% djece iste dobi lakše, a 50% djece teže od njega/nje. Ako je dijete na 10. percentili težine, to znači da je 10% djece iste dobi lakše, a 90% djece teže od njega/nje.

Dosada su uglavnom bile korištene krivulje koje su izrađene na uzorku nasumce odabrane djece koja su dojena i one koja su hranjena adaptiranim mlijekom. Te krivulje nisu uzimale u obzir niti genetske predispozicije, ni etničke razlike, te uopće nisu bile pouzdane za isključivo dojenu djecu, kao ni onu djecu koja do 6. mjeseca života nisu započela s dohranom.

Svjetska zdravstvena organizacija je 2006. godine objavila dugo očekivane nove krivulje standarda dječjeg rasta koje zamjenjuju postojeće, neadekvatne krivulje. Ključna karakteristika Novih standarda dječjeg rasta SZO je pretpostavka da je dojenje - biološka norma, a dojeno novorođenče - standard za mjerenje zdravog rasta. Novi standardi dječjeg rasta, dakle, uključuju samo dojenu djecu, tako da je oblik krivulje rasta malo drugačiji: pokazuje da su bebe mršavije, ali da će u kasnijim mjesecima biti duže nego da su bile mjerene po starim referencama.

Također, tablice i krivulje novih standarda dječjeg rasta uvažavaju razliku u porođajnoj težini među vršnjacima te činjenicu da svako dijete s obzirom na svoju porođajnu težinu ima i svoj vlastiti tempo rasta. Evo malog izvatka ove tablice:

Tjedni starosti	Dječaci		Djevojčice
	3. percentila	97. percentila	3. percentila	97. percentila
0	2,5	4,3	2,4	4,2
1	2,6	4,5	2,5	4,4
2	2,8	4,9	2,7	4,6
3	3,1	5,2	2,9	5
4	3,4	5,6	3,1	5,3

 

Originalne dokumente možete preuzeti na web stranici Svjetske zdravstvene organizacije.